U Njemačkoj je sve veći broj stranac koji primaju socijalnu pomoć. Na prvom mjestu su Turci i Sirijci, a broj osoba koje primaju socijalnu pomoć, a dolaze iz BiH iznosi 17.055.
Naslov u tabloidu Bild ne ostavlja nikakve dvojbe: "Toliko stranaca živi od socijalne pomoći" i navodi brojku - 26 posto. Dakle, krajem travnja svaki četvrti primatelj takozvanog Hartz IV. bio je došljak u Njemačku. Ukupno, to je milijun i 541 tisuća stranaca, što je preko 170 tisuća više nego prošle godine, prenosi Fena.
S druge strane, broj Nijemaca koji primaju takvu socijalnu pomoć se smanjio za 239.995 korisnika, što je 5,2 posto manje. Nijemaca koji su upućeni na pomoć države još uvijek ima gotovo tri puta više nego stranaca i ukupno je to, prema preciznim navodima njemačkog Zavoda za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit) 4.360.086 osoba, piše dw.com/hr.
Po nacionalnosti, najviše onih koji žive od socijalne države su Turci (295 tisuća), na drugom mjestu su Sirijci (242 tisuće), a na trećem su Poljaci (92.506 primatelja). Zavod za zapošljavanje je objavio i statistike kod kojih nacionalnosti je zabilježen najveći porast primatelja pomoći - tu je riječ o izbjeglicama: iz Eritreje (plus od 229,4%) i Sirije (plus od 195,4%)
Kada je riječ o državama bivše Jugoslavije, na uvjerljivo prvom mjestu po broju osoba koje u Njemačkoj primaju socijalnu pomoć je Srbija - 55.065 primatelja, slijedi Kosovo (27.146) i tek onda dolazi Bosna i Hercegovina (17.055 osoba).
Socijalnu pomoć u Njemačkoj prima 16 150 Hrvata, Slovenaca 1.976, a Makedonaca 14.717. Crna Gora se iz nekog razloga ne može naći na ovim tablicama njemačkih službenika.
Treba podsjetiti kako takva pomoć u Njemačkoj nipošto nije velika: tek početkom ove godine je ona povećana na 404 eura po osobi, s dodatkom za svako dijete i člana obitelji koji ovisi o primatelju. Ona se u načelu daje kao apsolutni iznos, dakle pomoć se smanjuje za svaki prihod kojim se raspolaže. U svakom slučaju, u Njemačkoj je to tek rijetko život u kojem si obitelji mogu priuštiti više od najosnovnijeg.
Ali i na društvenim mrežama najozbiljniji prigovor ovakvom senzacionalističkom članku tabloida Bild o strancima koji, eto, "iskorištavaju" njemačko gostoprimstvo je nešto posve drugo. Nigdje ne piše o iznosima koje i "stranci" uplaćuju u blagajnu socijalne pomoći jer rade u ovoj zemlji. Takvih je i među Turcima preko pola milijuna (515 tisuća), a zapravo je i zabilježen golem porast ukupnog broja stranaca koji rade i plaćaju doprinose u Njemačkoj. On je u godinu dana narastao za 11,2%, a u svibnju 2016. ih je bilo 3.119.453. Sve u svemu, bilo je novo zaposleno tek nešto manje stranaca (312 tisuća) nego Nijemaca (364 tisuća). Ukupan broj zaposlenih Nijemaca iznosi 28.296.247.
Naslov u tabloidu Bild ne ostavlja nikakve dvojbe: "Toliko stranaca živi od socijalne pomoći" i navodi brojku - 26 posto. Dakle, krajem travnja svaki četvrti primatelj takozvanog Hartz IV. bio je došljak u Njemačku. Ukupno, to je milijun i 541 tisuća stranaca, što je preko 170 tisuća više nego prošle godine, prenosi Fena.
S druge strane, broj Nijemaca koji primaju takvu socijalnu pomoć se smanjio za 239.995 korisnika, što je 5,2 posto manje. Nijemaca koji su upućeni na pomoć države još uvijek ima gotovo tri puta više nego stranaca i ukupno je to, prema preciznim navodima njemačkog Zavoda za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit) 4.360.086 osoba, piše dw.com/hr.
Po nacionalnosti, najviše onih koji žive od socijalne države su Turci (295 tisuća), na drugom mjestu su Sirijci (242 tisuće), a na trećem su Poljaci (92.506 primatelja). Zavod za zapošljavanje je objavio i statistike kod kojih nacionalnosti je zabilježen najveći porast primatelja pomoći - tu je riječ o izbjeglicama: iz Eritreje (plus od 229,4%) i Sirije (plus od 195,4%)
Kada je riječ o državama bivše Jugoslavije, na uvjerljivo prvom mjestu po broju osoba koje u Njemačkoj primaju socijalnu pomoć je Srbija - 55.065 primatelja, slijedi Kosovo (27.146) i tek onda dolazi Bosna i Hercegovina (17.055 osoba).
Socijalnu pomoć u Njemačkoj prima 16 150 Hrvata, Slovenaca 1.976, a Makedonaca 14.717. Crna Gora se iz nekog razloga ne može naći na ovim tablicama njemačkih službenika.
Treba podsjetiti kako takva pomoć u Njemačkoj nipošto nije velika: tek početkom ove godine je ona povećana na 404 eura po osobi, s dodatkom za svako dijete i člana obitelji koji ovisi o primatelju. Ona se u načelu daje kao apsolutni iznos, dakle pomoć se smanjuje za svaki prihod kojim se raspolaže. U svakom slučaju, u Njemačkoj je to tek rijetko život u kojem si obitelji mogu priuštiti više od najosnovnijeg.
Ali i na društvenim mrežama najozbiljniji prigovor ovakvom senzacionalističkom članku tabloida Bild o strancima koji, eto, "iskorištavaju" njemačko gostoprimstvo je nešto posve drugo. Nigdje ne piše o iznosima koje i "stranci" uplaćuju u blagajnu socijalne pomoći jer rade u ovoj zemlji. Takvih je i među Turcima preko pola milijuna (515 tisuća), a zapravo je i zabilježen golem porast ukupnog broja stranaca koji rade i plaćaju doprinose u Njemačkoj. On je u godinu dana narastao za 11,2%, a u svibnju 2016. ih je bilo 3.119.453. Sve u svemu, bilo je novo zaposleno tek nešto manje stranaca (312 tisuća) nego Nijemaca (364 tisuća). Ukupan broj zaposlenih Nijemaca iznosi 28.296.247.
