Stanovništvo iz bivše Jugoslavije predstavlja drugu grupu stranaca koji žive u Njemačkoj po brojnosti, odmah nakon onih iz Turske, pokazuju statistički podaci Saveznog zavoda za statistiku Njemačke.
Prema tim podacima, vrhunac doseljavanja iz bivše Jugoslavije dogodio se u periodu 1995-1996. godina, da bi taj broj do 2011. opadao, nakon što je Njemačka ciljanim politikama nastojala vratiti te ljude iz Njemačke u njihove matične zemlje.
Većina tih ljudi se iselila u Sjedinjene Države i Kanadu, dok se dio vratio na Balkan.
Međutim, od 2011. godine, nakon dramatične promjene njemačke politike, koja je iz demografskih razloga ponovo počela poticati politiku doseljavanja u Njemačku, dolazi ponovo do dramatičnog rasta doseljavanja iz zemalja bivše Jugoslavije. pišu Nezavisne novine.
U samo četiri godine broj "exJugoslovena" povećan je sa gotovo 900.000 na 1.180.000 ljudi. Kada se radi o građanima BiH koji žive u Njemačkoj, a nisu se odrekli bh. putovnica, njih je u toj zemlji prošle godine živjelo 172.560, od čega se 90.390 odnosi na muškarce.
Ukupno gledano, više od 55 posto otpada na žene, dok ih je oko 45 posto u dobi između 20 i 45 godina. Srba je 2016. godine bilo 223.100, a godinu dana ranije 230.472. Smanjenje broja može se objasniti time što je dio njih vjerojatno preuzeo njemačko državljanstvo.
Iako je, apsolutno gledano, više građana Srbije od građana BiH, u odnosu na broj stanovništva iseljenih građana BiH je znatno više, ako računamo po glavi stanovnika.
Pedantna njemačka statistika naše građane podijelila je i po starosnim grupama, pa iz tih podataka vidimo da je u danom razdoblju u Njemačkoj živjelo 3.415 beba iz BiH, dok je tinejdžera oko 20.000.
Kada se radi o stanovništvu u najproduktivnijim godinama, u periodu od 20 do 45 godina, riječ je o 77.755 ljudi, dok njih oko 49.000 ima između 45 i 65 godina. Umirovljenika iz BiH u Njemačkoj je oko 14.000, a njih desetoro je starije od 95
Ipak, većina stručnjaka slaže se da ovi podaci ne obuhvaćaju kompletan broj, s obzirom na to da ima i ljudi koji u Njemačkoj rade na crno i koji se ne registriraju kod službenih institucija.
Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH, kaže da su i sami zabilježili podatke koji potvrđuju da je u zadnjih nekoliko godina trend iseljavanja iz BiH povećan, a da su razlozi prvenstveno ekonomske prirode.
"Posebno zabrinjavajuće je to da se tu radi, pored mladih obrazovanih, i o radnicima koji bi trebalo najviše da doprinesu ekonomskom razvoju BiH, a upravo je oni najviše napuštaju. Svi ti ljudi traže posao i perspektivu, a u BiH, nažalost, posla nema. Kad je takva situacija, iseljavanje je neizbježno", kaže on. On je podsjetio na podatak Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da je 90.000 ljudi u zadnje dvije godine napustilo BiH.
"Prema našim evidencijama, oko 80 posto njih je u Njemačkoj i Austriji, gdje ima mnogo naših ljudi koji im pomažu da se tamo lakše snađu", istaknuo je Šehović. Pored ekonomskih razloga, kao razlog iseljavanja Šehović posebno ističe političke tenzije koje su, kako kaže, prisutne na cijelom Balkanu. "Kad bi došlo do smanjenja tih tenzija, posebno među političarima, stvorila bi se zdravija klima da strani investitori više dolaze i tako otvore nova radna mjesta", zaključio je on.
Prema tim podacima, vrhunac doseljavanja iz bivše Jugoslavije dogodio se u periodu 1995-1996. godina, da bi taj broj do 2011. opadao, nakon što je Njemačka ciljanim politikama nastojala vratiti te ljude iz Njemačke u njihove matične zemlje.
Većina tih ljudi se iselila u Sjedinjene Države i Kanadu, dok se dio vratio na Balkan.
Međutim, od 2011. godine, nakon dramatične promjene njemačke politike, koja je iz demografskih razloga ponovo počela poticati politiku doseljavanja u Njemačku, dolazi ponovo do dramatičnog rasta doseljavanja iz zemalja bivše Jugoslavije. pišu Nezavisne novine.
U samo četiri godine broj "exJugoslovena" povećan je sa gotovo 900.000 na 1.180.000 ljudi. Kada se radi o građanima BiH koji žive u Njemačkoj, a nisu se odrekli bh. putovnica, njih je u toj zemlji prošle godine živjelo 172.560, od čega se 90.390 odnosi na muškarce.
Ukupno gledano, više od 55 posto otpada na žene, dok ih je oko 45 posto u dobi između 20 i 45 godina. Srba je 2016. godine bilo 223.100, a godinu dana ranije 230.472. Smanjenje broja može se objasniti time što je dio njih vjerojatno preuzeo njemačko državljanstvo.
Iako je, apsolutno gledano, više građana Srbije od građana BiH, u odnosu na broj stanovništva iseljenih građana BiH je znatno više, ako računamo po glavi stanovnika.
Pedantna njemačka statistika naše građane podijelila je i po starosnim grupama, pa iz tih podataka vidimo da je u danom razdoblju u Njemačkoj živjelo 3.415 beba iz BiH, dok je tinejdžera oko 20.000.
Kada se radi o stanovništvu u najproduktivnijim godinama, u periodu od 20 do 45 godina, riječ je o 77.755 ljudi, dok njih oko 49.000 ima između 45 i 65 godina. Umirovljenika iz BiH u Njemačkoj je oko 14.000, a njih desetoro je starije od 95
Ipak, većina stručnjaka slaže se da ovi podaci ne obuhvaćaju kompletan broj, s obzirom na to da ima i ljudi koji u Njemačkoj rade na crno i koji se ne registriraju kod službenih institucija.
Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH, kaže da su i sami zabilježili podatke koji potvrđuju da je u zadnjih nekoliko godina trend iseljavanja iz BiH povećan, a da su razlozi prvenstveno ekonomske prirode.
"Posebno zabrinjavajuće je to da se tu radi, pored mladih obrazovanih, i o radnicima koji bi trebalo najviše da doprinesu ekonomskom razvoju BiH, a upravo je oni najviše napuštaju. Svi ti ljudi traže posao i perspektivu, a u BiH, nažalost, posla nema. Kad je takva situacija, iseljavanje je neizbježno", kaže on. On je podsjetio na podatak Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da je 90.000 ljudi u zadnje dvije godine napustilo BiH.
"Prema našim evidencijama, oko 80 posto njih je u Njemačkoj i Austriji, gdje ima mnogo naših ljudi koji im pomažu da se tamo lakše snađu", istaknuo je Šehović. Pored ekonomskih razloga, kao razlog iseljavanja Šehović posebno ističe političke tenzije koje su, kako kaže, prisutne na cijelom Balkanu. "Kad bi došlo do smanjenja tih tenzija, posebno među političarima, stvorila bi se zdravija klima da strani investitori više dolaze i tako otvore nova radna mjesta", zaključio je on.
