Stara Latinska izreka kaže: „Kako siješ tako ćeš i žeti“ (Ut sementem feceris ita metes), a u njoj je sadržano puno više od samih riječi. To je esencija ljudskih odnosa, bitka, rada, i još puno toga. Zadržat ćemo se samo na radu.
Rad je ono što čovjeka čini sretnim, korisnim, zadovoljnim. Kada znaš da svojim radom doprinosiš za svoje dobro, dobro svoje obitelji, ali i opće dobro zajednice, nešto je što te ispunja kao čovjeka, što te čini sretnim i korisnim. Kada svojim radom, trudom i znojem, sadiš i uzdržavaš plodove rada, svoju „trud i muku“ uz pomoć Stvoritelja pretvaraš u zrele plodove svoga rada na poseban način si ispunjen čovjek. Drago ti je kada tvoj rad i zalaganje rodi plodovima.
Ramci su oduvijek bili radišni i vrijedni ljudi, predani svojoj zemlji, radu, ljetini. A kada dođe vrijeme da ubireš plodove svoga rada, svoju ljetinu, ono što si posijao da i požanješ, da svoj rad skupiš u svoju ostavu, na poseban način si ispunjen. Čekaš s nestrpljenjem da vidiš koliko se „isplatio“ tvoj rad, kakvi su tvoji plodovi. Cijela obitelj je uključena u taj posao, od najmlađih do najstarijih. S nestrpljenjem se iščekuje dan berbe.
Danas je prednost i to što se rad modernizirao, unaprijedio, ubrzao, strojevi čine okosnicu, ali ipak čovjek ima presudnu ulogu. Sve ono što se posije po našim dolinama i planinama mora da se i pobere. Neka godina je bolja od one druge, ali ipak svaka nosi nešto svoje dobro ili loše. Posebno se to odnosi na naše usjeve.
A kakvi su usjevi bili u Rami ove godine, i na ramskim planinama najbolje govore riječi naših sugrađana. Uglavnom se svaki razgovor svodi na to da je „s obzirom na sušnu godinu urod plodova i više nego dobar“. U Rami se siju i sade razne kulture, ali okosnicu ipak čini krumpir. Uz njega tu je i mrkva, kupus, cikla, nekoliko vrsta luka, blitva, špinat, peršin, krastavac, rajčica, razne žitarice, i još puno toga. Glavnina ovih kultura uspijeva i na ramskim planinama.
Posjetili smo ovih dana Zahum i zabilježili kako vrijedni Rumbočani ubiru svoju ljetinu i pripremaju je za nadolazeće jesenje i zimske mjesece.
Kakvi su plodovi ramskih domaćina, planina i nizina, kako to pojedini domaćini rade pogledajte na nekoliko fotografija u prilogu.
Rad je ono što čovjeka čini sretnim, korisnim, zadovoljnim. Kada znaš da svojim radom doprinosiš za svoje dobro, dobro svoje obitelji, ali i opće dobro zajednice, nešto je što te ispunja kao čovjeka, što te čini sretnim i korisnim. Kada svojim radom, trudom i znojem, sadiš i uzdržavaš plodove rada, svoju „trud i muku“ uz pomoć Stvoritelja pretvaraš u zrele plodove svoga rada na poseban način si ispunjen čovjek. Drago ti je kada tvoj rad i zalaganje rodi plodovima.
Ramci su oduvijek bili radišni i vrijedni ljudi, predani svojoj zemlji, radu, ljetini. A kada dođe vrijeme da ubireš plodove svoga rada, svoju ljetinu, ono što si posijao da i požanješ, da svoj rad skupiš u svoju ostavu, na poseban način si ispunjen. Čekaš s nestrpljenjem da vidiš koliko se „isplatio“ tvoj rad, kakvi su tvoji plodovi. Cijela obitelj je uključena u taj posao, od najmlađih do najstarijih. S nestrpljenjem se iščekuje dan berbe.
Danas je prednost i to što se rad modernizirao, unaprijedio, ubrzao, strojevi čine okosnicu, ali ipak čovjek ima presudnu ulogu. Sve ono što se posije po našim dolinama i planinama mora da se i pobere. Neka godina je bolja od one druge, ali ipak svaka nosi nešto svoje dobro ili loše. Posebno se to odnosi na naše usjeve.
A kakvi su usjevi bili u Rami ove godine, i na ramskim planinama najbolje govore riječi naših sugrađana. Uglavnom se svaki razgovor svodi na to da je „s obzirom na sušnu godinu urod plodova i više nego dobar“. U Rami se siju i sade razne kulture, ali okosnicu ipak čini krumpir. Uz njega tu je i mrkva, kupus, cikla, nekoliko vrsta luka, blitva, špinat, peršin, krastavac, rajčica, razne žitarice, i još puno toga. Glavnina ovih kultura uspijeva i na ramskim planinama.
Posjetili smo ovih dana Zahum i zabilježili kako vrijedni Rumbočani ubiru svoju ljetinu i pripremaju je za nadolazeće jesenje i zimske mjesece.
Kakvi su plodovi ramskih domaćina, planina i nizina, kako to pojedini domaćini rade pogledajte na nekoliko fotografija u prilogu.
