Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UPFBIH) organiziralo je u Sarajevu završni okrugli stol, nakon niza sastanaka s poslodavcima iz općina, gradova i kantona u FBiH, javlja Anadolu.
Adem Hanić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, izjavio je da je komunikacija s vlastima na svim razinama dobra ali da su rezultati "nikakvi".
Ljudi odlaze zbog pravno - političke nesigurnosti
"Najveći problem nama je pravno-politička nesigurnost. Nije to više ni plaća. U mojoj kompaniji obični radnici imaju plaću 2.000 do 2.200 KM. Ljudi odlaze zbog pravno - političke nesigurnosti. Sve države brinu o strategijama, energetskoj, sigurnosnoj, politici nataliteta, poreznog sustava, ali mi kao udruženje nudili smo preko 40 nekih prijedloga zakona ali nijedan nije usvojen", kazao je Hanić, napominjući da se hitno moraju provesti porezne reforme.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić istaknuo je da su prioriteti liberalizacija tržišta rada, fiskalna i parafiskalna opterećenja, reforme u oblasti zdravstvene zaštite, obrazovanja te pitanje digitalizacije, radi boljeg sudjelovanja na europskom tržištu.
Amir Hasičević, ministar trgovine Federacije Bosne i Hercegovine, naglasio je značaj dijaloga kako bi se rješavali problemi s kojima se suočavaju poslodavci.
"Samo otvorenim dijalogom možemo rješavati ove nagomilane probleme u društvu i gospodarstvu. Trenutno smo u procesu izrade Zakona o zaštiti potrošaća, formirali smo i grupu za e-trgovinu i grupu za donošenje strategije o razvoju trgovine, što je neophodno na putu europskih integracija", kazao je Hasičević.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo Suad Ećo istaknuo je da se više ne mogu dopustiti izgovori da nije moguće doći do usvajanja seta fiskalnih zakona jer, kako je kazao, "to je ono što najviše tjera građane iz Bosne i Hercegovine".
"Kada pričamo o minimalnoj plaći od 1.000 KM, vjerujte mi svaka mlada osoba jedva čeka da napusti Bosnu i Hercegovinu u tom slučaju, još ako nema rješeno stambeno pitanje. Mi kao poslodavci želimo da budemo partneri, da razgovaramo kako da plaća bude, ako je neko imao 1.000, da se dođe do rasterećenja i da ta osoba ima plaću od 1.500 KM, Kako da imamo plaće od 2.000 KM? Poslodavci to mogu isplatiti ali pod ovakvim zakonskim rješenjima zaista ne možemo puniti ionako pune budžete", rekao je Ećo.
Set fiskalnih zakona
Behrija Huseinbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH posebno je naglasila nedostatak radne snage u Bosni i Hercegovini, pogotovo u djelatnosti tekstilne, industrije kože, gume i obuće, napominjući da radnici iz ovih sektora odlaze u neke druge gospodarske grane.
Samir Kurtović iz Saveza samostalnih sindikata BiH istaknuo je da je jedan od zaključaka današnjeg sastanka i povećanje primanja radnika.
"Pogotovo pozivajući se na set fiskalnih zakona koji sigurno neće biti usvojen do kraja godine, da se jednokratna pomoć otvori svim radnicima i da poslodavci imaju mogućnost da ne plaćaju poreze i doprinose, da mogu dodijeliti jednokratnu novčanu pomoć do kraja godine. Očekujemo u narednom periodu da se poboljša status svih uposlenika i da se napokon zaustavi proces dolaska radnika iz inostranstva, nego da naši radnici rade i da imaju dobra primanja. Evo danas smo razgovarali da minimalna plaća treba biti čak 2.000 KM, a ne 1.000 i da je to nešto što ove reforme trebaju da ostvare", kazao je Kurtović.
Adem Hanić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, izjavio je da je komunikacija s vlastima na svim razinama dobra ali da su rezultati "nikakvi".
Ljudi odlaze zbog pravno - političke nesigurnosti
"Najveći problem nama je pravno-politička nesigurnost. Nije to više ni plaća. U mojoj kompaniji obični radnici imaju plaću 2.000 do 2.200 KM. Ljudi odlaze zbog pravno - političke nesigurnosti. Sve države brinu o strategijama, energetskoj, sigurnosnoj, politici nataliteta, poreznog sustava, ali mi kao udruženje nudili smo preko 40 nekih prijedloga zakona ali nijedan nije usvojen", kazao je Hanić, napominjući da se hitno moraju provesti porezne reforme.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić istaknuo je da su prioriteti liberalizacija tržišta rada, fiskalna i parafiskalna opterećenja, reforme u oblasti zdravstvene zaštite, obrazovanja te pitanje digitalizacije, radi boljeg sudjelovanja na europskom tržištu.
Amir Hasičević, ministar trgovine Federacije Bosne i Hercegovine, naglasio je značaj dijaloga kako bi se rješavali problemi s kojima se suočavaju poslodavci.
"Samo otvorenim dijalogom možemo rješavati ove nagomilane probleme u društvu i gospodarstvu. Trenutno smo u procesu izrade Zakona o zaštiti potrošaća, formirali smo i grupu za e-trgovinu i grupu za donošenje strategije o razvoju trgovine, što je neophodno na putu europskih integracija", kazao je Hasičević.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo Suad Ećo istaknuo je da se više ne mogu dopustiti izgovori da nije moguće doći do usvajanja seta fiskalnih zakona jer, kako je kazao, "to je ono što najviše tjera građane iz Bosne i Hercegovine".
"Kada pričamo o minimalnoj plaći od 1.000 KM, vjerujte mi svaka mlada osoba jedva čeka da napusti Bosnu i Hercegovinu u tom slučaju, još ako nema rješeno stambeno pitanje. Mi kao poslodavci želimo da budemo partneri, da razgovaramo kako da plaća bude, ako je neko imao 1.000, da se dođe do rasterećenja i da ta osoba ima plaću od 1.500 KM, Kako da imamo plaće od 2.000 KM? Poslodavci to mogu isplatiti ali pod ovakvim zakonskim rješenjima zaista ne možemo puniti ionako pune budžete", rekao je Ećo.
Set fiskalnih zakona
Behrija Huseinbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH posebno je naglasila nedostatak radne snage u Bosni i Hercegovini, pogotovo u djelatnosti tekstilne, industrije kože, gume i obuće, napominjući da radnici iz ovih sektora odlaze u neke druge gospodarske grane.
Samir Kurtović iz Saveza samostalnih sindikata BiH istaknuo je da je jedan od zaključaka današnjeg sastanka i povećanje primanja radnika.
"Pogotovo pozivajući se na set fiskalnih zakona koji sigurno neće biti usvojen do kraja godine, da se jednokratna pomoć otvori svim radnicima i da poslodavci imaju mogućnost da ne plaćaju poreze i doprinose, da mogu dodijeliti jednokratnu novčanu pomoć do kraja godine. Očekujemo u narednom periodu da se poboljša status svih uposlenika i da se napokon zaustavi proces dolaska radnika iz inostranstva, nego da naši radnici rade i da imaju dobra primanja. Evo danas smo razgovarali da minimalna plaća treba biti čak 2.000 KM, a ne 1.000 i da je to nešto što ove reforme trebaju da ostvare", kazao je Kurtović.
