Jučer su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u nastavku akcije koja je počela dan prije uhitili još jednu, četvrtu osobu po nalogu Odjela za borbu protiv terorizma Tužiteljstva Bosne i Hercegovine koje ih sumnjiči za ilegalnu trgovinu oružjem i eksplozivom. Na području triju županija, Sarajevske, Zeničko-dobojske i Tuzlanske, zaplijenjeni su oružje, eksploziv i minsko-eksplozivna sredstva za koje u Tužiteljstvu BiH sumnjaju da su bila namijenjena međunarodnom krijumčarenju i nezakonitim aktivnostima, piše Večernji list BiH.
Tek je šturo objavljeno da su tijekom istrage prikupljene informacije i dokazi da su uhićeni, “koji su se ranije dovodili u vezu s radikaliziranim osobama pribavili određenu količinu oružja i eksploziva, čija nabava i držanje građanima uopće nisu dopušteni, s namjerom da ta sredstva prokrijumčare u zemlje Europske unije gdje bi bila korištena za počinjenje kaznenih djela”.
Šerijatska država
Iz Tužiteljstva BiH su naveli kako zbog interesa istrage za sada ne mogu objaviti dodatne podatke o uhićenima ni njihovim planovima. No Večernjak doznaje kako su uhićene osobe bliske vehabijsko-selefijskom pokretu ili su njegovi pripadnici, a ime jednoga od njih na najizravniji je način bilo povezano s, nažalost, terorističkim napadom koji je počinjen na Policijsku postaju u Bugojnu.
U pitanju je, kako doznaje Večernjak, Haris Špago, danas 51-godišnjak, koji je ranije bio optužen kao pomagač u pripremanju napada i skrivanju počinitelja ovoga terorističkog napada Harisa Čauševića.
Špago, međutim, tada nije osuđen za terorizam, ali je nedugo nakon što je petorka uhićena između Donjeg Vakufa i Bugojna pronađen veći arsenal naoružanja, slično kao što su pripadnici SIPA-e pronašli na više lokacija u BiH. Harisa Špagu i Emina Osmanagića sumnjičilo se da su bili pomagači te kasnije u skrivanju i bijegu Čauševića koji je izveo teroristički napad na Policijsku postaju u Bugojnu kada je poginuo Tarik Ljubuškić, a ozljede opasne za život zadobila je policajka Edina Hindić, dok je još pet policijskih službenika zadobilo lakše ozljede. U eksploziji pričinjena i ogromna materijalna šteta.
Iako je na kraju bio oslobođen optužbi, radikalni islamist Naser Palislamović bio je osumnjičen da je bio organizator napada i dovodio se u vezu s terorističkom skupinom Rijada Rustempašića, koji je pred Sudom BiH osuđen za terorizam i čija skupina je, između ostalog, planirala napade na Vladu Republike Srpske i EUFOR.
Za vrijeme suđenja svi tada osumnjičeni, među kojima je bio Čaušević, ali i prije nekoliko dana uhićeni Špago, posve su ignorirali Sud Bosne i Hercegovine i njegove institucije.
Kao svojevrsnu poruku selefija kako ne priznaju institucije BiH, odbijali su ustati se prigodom ulaska sudskoga vijeća te su otvoreno svjedočili svoju netrpeljivost prema drugima i službenim institucijama. Slučaj za bugojanski bombaški napad u jednome je trenutku na zahtjev Tužiteljstva BiH bio razdvojen.
Tužiteljstvo je izmijenilo optužnicu prema Eminu Osmanagiću, Harisu Špagi, Nedžadu Keški i Adnanu Haračiću, koji je priznao sudjelovanje u zločinu.
Terorizam zajednička nit
Na taj su se način Osmanagić, Špago i Keško našli izvan ovoga slučaja i na kraju prošli bez sankcija. Sam Čaušević, koji se viđao u društvu Palislamovića, Osmanagića, Keške, Špage i Haračića je pak preuzeo svu krivnju na sebe. Dokazano je da je on postavio eksplozivnu napravu u zid Policijske postaje u Bugojnu, koja je sadržavala najmanje 12 kilograma eksploziva TNT.
Napad je izvršio u cilju nasilne uspostave šerijatske države. Druga točka po kojoj je presuđen odnosila se na destabilizaciju političkih, ustavnih i društvenih struktura države. Tijekom suđenja dokazano je da je Čaušević dulje vrijeme planirao teroristički napad na zgradu policije u Bugojnu, a u znak osvete zbog uhićenja “brata” Rijada Rustempašića, u međuvremenu osuđenog na Sudu BiH za pripremanje terorističkog čina.
Tek je šturo objavljeno da su tijekom istrage prikupljene informacije i dokazi da su uhićeni, “koji su se ranije dovodili u vezu s radikaliziranim osobama pribavili određenu količinu oružja i eksploziva, čija nabava i držanje građanima uopće nisu dopušteni, s namjerom da ta sredstva prokrijumčare u zemlje Europske unije gdje bi bila korištena za počinjenje kaznenih djela”.
Šerijatska država
Iz Tužiteljstva BiH su naveli kako zbog interesa istrage za sada ne mogu objaviti dodatne podatke o uhićenima ni njihovim planovima. No Večernjak doznaje kako su uhićene osobe bliske vehabijsko-selefijskom pokretu ili su njegovi pripadnici, a ime jednoga od njih na najizravniji je način bilo povezano s, nažalost, terorističkim napadom koji je počinjen na Policijsku postaju u Bugojnu.
U pitanju je, kako doznaje Večernjak, Haris Špago, danas 51-godišnjak, koji je ranije bio optužen kao pomagač u pripremanju napada i skrivanju počinitelja ovoga terorističkog napada Harisa Čauševića.
Špago, međutim, tada nije osuđen za terorizam, ali je nedugo nakon što je petorka uhićena između Donjeg Vakufa i Bugojna pronađen veći arsenal naoružanja, slično kao što su pripadnici SIPA-e pronašli na više lokacija u BiH. Harisa Špagu i Emina Osmanagića sumnjičilo se da su bili pomagači te kasnije u skrivanju i bijegu Čauševića koji je izveo teroristički napad na Policijsku postaju u Bugojnu kada je poginuo Tarik Ljubuškić, a ozljede opasne za život zadobila je policajka Edina Hindić, dok je još pet policijskih službenika zadobilo lakše ozljede. U eksploziji pričinjena i ogromna materijalna šteta.
Iako je na kraju bio oslobođen optužbi, radikalni islamist Naser Palislamović bio je osumnjičen da je bio organizator napada i dovodio se u vezu s terorističkom skupinom Rijada Rustempašića, koji je pred Sudom BiH osuđen za terorizam i čija skupina je, između ostalog, planirala napade na Vladu Republike Srpske i EUFOR.
Za vrijeme suđenja svi tada osumnjičeni, među kojima je bio Čaušević, ali i prije nekoliko dana uhićeni Špago, posve su ignorirali Sud Bosne i Hercegovine i njegove institucije.
Kao svojevrsnu poruku selefija kako ne priznaju institucije BiH, odbijali su ustati se prigodom ulaska sudskoga vijeća te su otvoreno svjedočili svoju netrpeljivost prema drugima i službenim institucijama. Slučaj za bugojanski bombaški napad u jednome je trenutku na zahtjev Tužiteljstva BiH bio razdvojen.
Tužiteljstvo je izmijenilo optužnicu prema Eminu Osmanagiću, Harisu Špagi, Nedžadu Keški i Adnanu Haračiću, koji je priznao sudjelovanje u zločinu.
Terorizam zajednička nit
Na taj su se način Osmanagić, Špago i Keško našli izvan ovoga slučaja i na kraju prošli bez sankcija. Sam Čaušević, koji se viđao u društvu Palislamovića, Osmanagića, Keške, Špage i Haračića je pak preuzeo svu krivnju na sebe. Dokazano je da je on postavio eksplozivnu napravu u zid Policijske postaje u Bugojnu, koja je sadržavala najmanje 12 kilograma eksploziva TNT.
Napad je izvršio u cilju nasilne uspostave šerijatske države. Druga točka po kojoj je presuđen odnosila se na destabilizaciju političkih, ustavnih i društvenih struktura države. Tijekom suđenja dokazano je da je Čaušević dulje vrijeme planirao teroristički napad na zgradu policije u Bugojnu, a u znak osvete zbog uhićenja “brata” Rijada Rustempašića, u međuvremenu osuđenog na Sudu BiH za pripremanje terorističkog čina.
