Prema odredbama Ustava FBiH, za pokretanje izglasavanja nepovjerenja Vladi dovoljna je natpolovična većina u oba doma, no onda se postavlja pitanje imenovanja nove vlade, jer mandatar, vjerojatno ponovo Nermin Nikšić, opet mora dobiti suglasnost predsjednika i potpredsjednika FBiH.
S obzirom na to da je suludo očekivati da bi predsjednik FBiH Živko Budimir dao takvu suglasnost kada već odbacuje zahtjev "četvorke" za rekonstrukciju Vlade iz koje bi bio izbačen i njegov HSP, postavlja se pitanje svrsishodnosti cijelog procesa.
Ipak, Škaljić naglašava da Parlamentu zbog deblokade izvršne vlasti ne preostaje ništa drugo, a cilj je poznat: "tjeranje" iz Vlade osam ministara SDA, NS Radom za boljitak i HSP-a, stranaka koje ne pripadaju novoj većini.
"Mi idemo u taj proces i u tom smislu očekujemo aktivnu podršku međunarodne zajednice", rekao je Škaljić.
Zbog svega navedenog, kao jedino realno rješenje nameće se uplitanje ključnih faktora međunarodne zajednice. Naime, nakon što su lideri "četvorke" u četvrtak postigli suglasnost za proces izglasavanja nepovjerenja Vladi, u tom kontekstu su "razradili detaljan plan", koji će najprije izložiti visokom predstavniku, specijalnom predstavniku EU i američkom veleposlaniku u BiH. Prema saznanjima "Nezavisnih novina", taj plan sadrži i mogući zahtjev visokom predstavniku Valentinu Inzku da povuče svoj nalog iz ožujka 2011. o poništavanju odluke SIP-a BiH koja se odnosi na validnost izbora za Dom naroda i za predsjednika i potpredsjednike FBiH.
Valja podsjetiti da je upravo ta Inzkova odluka, a nakon višemjesečnog zastoja nakon općih izbora u listopadu 2010. godine, SDP-u kao pobjedničkoj stranci omogućila formiranje vlasti sa SDA i "manjinskim" hrvatskim strankama NS Radom za boljitak i HSP-om. Ova koalicija "stranaka platforme", koja je dala i predsjednika Federacije Živka Budimira (HSP), nikada nije dobila potreban legalitet i legitimitet i od starta je politički i "nacionalno" osporavana.
Da ni ovakav rasplet nije nemoguć proizilazi i iz Škaljićevog stava.
"U Daytonskom sporazumu međunarodna zajednica ima određenu razinu ustavnopravnih ovlasti. Prema tome, oni se ne mogu amnestirati od te odgovornosti", zaključio je Škaljić.
I sarajevski profesor ustavnog prava Kasim Trnka dijeli ovo mišljenje.
"Želi se stvoriti pritisak na visokog predstavnika da povuče svoj nalog o poništavanju odluke SIP-a, ili će čak tražiti od njega da smijeni predsjednika FBiH. Međutim, sve su to naklapanja i izlaz bi bio u raspisivanju novih izbora, ali to bi opet na pola mandata bilo gubljenje i vremena i para", ističe Trnka. On navodi da u Ustavu piše da i sami parlamentarni domovi mogu donijeti odluku o svom raspuštanju.
"Ako se to dogodi, onda svakako moraju biti raspisani prijevremeni izbori za tu razinu. Međutim, i u tom slučaju njihov mandat bi trajao samo do 2014. Dakle, mogućnost je da Inzko reagira i deblokira ove procese ili da budemo u pat-poziciji do listopada 2014", ističe Trnka, za kojeg su prijevremeni izbori najmanje izvjesna mogućnost.
