Kijevske vlasti ne mogu objasniti stanovništvu zbog čega se vodi rat na istoku Ukrajine, a građani koji su mobilizirani strahuju za život i traže načine da izbjegnu vojnu službu, piše "Washington post".
"Ukrajinci su spremni sjediti u zatvoru zbog izbjegavanja vojne službe, samo da ne sudjeluju u ratnim operacijama na istoku Ukrajine", navodi list.
Onima koji izbjegaju vojni rok i dezerterima prijeti zatvorska kazna od dvije do pet godina, ali to Ukrajince ne zaustavlja.
"Radije ću odležati tri godine u zatvoru, gdje će me hraniti i gdje ću biti siguran, nego da odem u vojsku. Ova Vlada je godinu dana na vlasti, ali mi i dalje treba dva dana da radimo da bismo kupili kruh. Ne želim se boriti za takvu vlast", prenosi list riječi 26-godišnjeg radnika Andreja, koji je vojni poziv dobio u ožujku.
Andrej živi u Slavjansku, koji je sredinom travnja prošle godine i do početka srpnja bio pod upravom profederalnih snaga, a kasnije ga je zauzela ukrajinska vojska.
Od 40 Andrejevih poznanika koji su dobili vojni poziv samo se jedan sprema da ratuje, javlja Srna.
"Borili smo se za neovisnost, za pravo da živimo i radimo u vlastitoj regiji. Kada je došla vojska, pucala je u nas čitava dva mjeseca. I sad ja trebam ići boriti se za nju? Ne mislim tako", kaže Andrej.
Čak i oni Ukrajinci koji su sudjelovali u prosvjedima krajem 2013. i početkom 2014. ne žele ići u vojsku jer se plaše za život.
Ukrajinska vojska suočena je s problemima među kojima je podmićivanje članova mobilizacijske komisije i neefikasan sustav izbora i pripreme novih vojnih kadrova, prenosi agencija "Sputnjik".
Osim toga, obitelji ubijenih vojnika često se trebaju boriti da bi dobile obećanu podršku države.
"Ne razumijemo za što se borimo, Vlada ne objašnjava ljudima ciljeve tog rata", izjavio je za list vojni analitičar Aleksej Arestovič, koji dodaje da se konflikt u Ukrajini, čak i poslije godinu dana trajanja, službeno ne naziva "ratom".
Ranije su mediji prenijeli da je propala mobilizacija u Ukrajini, objavljena početkom 2015. godine. Žitelji Ukrajine počinju shvaćati "realnu, užasavajuću" cijenu rata.
Prema njihovom mišljenju, konflikt iz travnja 2014. godine pretvorio se u "krvavi, iscrpljujući masakr", koji je već odnio između pet i pedeset tisuća života.
Mnogi mladi Ukrajinci više vole da dobiju status izbjeglice u Rusiji. Tako se, prema podacima ruskih vlasti, na teritoriji Ruske Federacije nalazi gotovo 1,3 milijuna građana Ukrajine koji otvoreno govore da su tu kako bi izbjegli vojni poziv.
"Ukrajinci su spremni sjediti u zatvoru zbog izbjegavanja vojne službe, samo da ne sudjeluju u ratnim operacijama na istoku Ukrajine", navodi list.
Onima koji izbjegaju vojni rok i dezerterima prijeti zatvorska kazna od dvije do pet godina, ali to Ukrajince ne zaustavlja.
"Radije ću odležati tri godine u zatvoru, gdje će me hraniti i gdje ću biti siguran, nego da odem u vojsku. Ova Vlada je godinu dana na vlasti, ali mi i dalje treba dva dana da radimo da bismo kupili kruh. Ne želim se boriti za takvu vlast", prenosi list riječi 26-godišnjeg radnika Andreja, koji je vojni poziv dobio u ožujku.
Andrej živi u Slavjansku, koji je sredinom travnja prošle godine i do početka srpnja bio pod upravom profederalnih snaga, a kasnije ga je zauzela ukrajinska vojska.
Od 40 Andrejevih poznanika koji su dobili vojni poziv samo se jedan sprema da ratuje, javlja Srna.
"Borili smo se za neovisnost, za pravo da živimo i radimo u vlastitoj regiji. Kada je došla vojska, pucala je u nas čitava dva mjeseca. I sad ja trebam ići boriti se za nju? Ne mislim tako", kaže Andrej.
Čak i oni Ukrajinci koji su sudjelovali u prosvjedima krajem 2013. i početkom 2014. ne žele ići u vojsku jer se plaše za život.
Ukrajinska vojska suočena je s problemima među kojima je podmićivanje članova mobilizacijske komisije i neefikasan sustav izbora i pripreme novih vojnih kadrova, prenosi agencija "Sputnjik".
Osim toga, obitelji ubijenih vojnika često se trebaju boriti da bi dobile obećanu podršku države.
"Ne razumijemo za što se borimo, Vlada ne objašnjava ljudima ciljeve tog rata", izjavio je za list vojni analitičar Aleksej Arestovič, koji dodaje da se konflikt u Ukrajini, čak i poslije godinu dana trajanja, službeno ne naziva "ratom".
Ranije su mediji prenijeli da je propala mobilizacija u Ukrajini, objavljena početkom 2015. godine. Žitelji Ukrajine počinju shvaćati "realnu, užasavajuću" cijenu rata.
Prema njihovom mišljenju, konflikt iz travnja 2014. godine pretvorio se u "krvavi, iscrpljujući masakr", koji je već odnio između pet i pedeset tisuća života.
Mnogi mladi Ukrajinci više vole da dobiju status izbjeglice u Rusiji. Tako se, prema podacima ruskih vlasti, na teritoriji Ruske Federacije nalazi gotovo 1,3 milijuna građana Ukrajine koji otvoreno govore da su tu kako bi izbjegli vojni poziv.
