Kad se Marija Pankova u prosincu posljednji put čula sa svojim dobrim prijateljem Pavlom, nije znala da se nalazi među ukrajinskim vojnicima koji se bore na teritoriju ruske regije Kursk.
Doznala je to nekoliko dana kasnije, kad joj je jedan njegov suborac rekao da je njezin prijatelj, 24-godišnji Pavlo Humenjuk, vojni inženjer iz sastava ukrajinske 47. brigade Magura, nestao 6. prosinca kraj sela Novoivanivka u Kurskoj oblasti.
Gotovo četiri mjeseca poslije nema novih informacija o njegovoj sudbini, rekla je Pankova za Reuters pozivajući se na razgovore s njegovom obitelji. Još uvijek traži po Telegramu i Facebooku bilo kakav trag koji bi joj rekao je li živ ili mrtav.
Je li cijena operacije Kursk bila previsoka?
Pankova (25) smatra kako je cijena riskantne ukrajinske vojne operacije na ruskom teritoriju možda bila previsoka. Taj osjećaj dijele i mnogi drugi Ukrajinci, pogotovo nakon što su se ukrajinske snage ovaj mjesec povukle iz većine zauzetih dijelova Kurska nakon nekoliko tjedana teških borbi.
"Nisam sigurna da je vrijedilo", rekla je kroz suze, govoreći o nestalom prijatelju s kojim ju je povezivala ljubav prema planinarenju po ukrajinskim planinama. "Nismo okupatori. Samo želimo natrag svoje teritorije, ruski nam ne trebaju", dodala je.
Što kažu u ukrajinskoj vojsci?
Na upit Reutersa o ciljevima akcije Glavni stožer ukrajinske vojske odgovorio je kako je ofenziva bila namijenjena "vršenju pritiska na Moskvu, preusmjeravanju ruskih snaga s drugih bojišnica te sprječavanju ruskih prekograničnih napada na susjedne ukrajinske regije".
Operacija je "ispunila većinu svojih ciljeva", tvrdi Glavni stožer.
Najveći napad na ruski teritorij od 1941.
Ukrajinski napad na Kursk u kolovozu iznenadio je Rusiju i svijet. Bila je to najveća vojna akcija na međunarodno priznatom ruskom teritoriju od nacističke invazije 1941. godine. Ukrajinske snage zauzele su oko 1376 četvornih kilometara ruskog teritorija gotovo bez otpora. No zbog nedovoljnog broja vojnika zauzeto područje brzo se smanjilo.
Iako je Ukrajina angažirala neke od svojih najboljih marinaca i zračnodesantnih snaga, broj vojnika nije bio dovoljan za zadržavanje većeg područja. "Od početka je logistika bila jako teška jer smo zauzeli teritorij u dubinu, ali ne i u širinu", rekao je ukrajinski zastupnik Serhij Rahmanjin, član parlamentarnog odbora za sigurnost i obranu.
Rusija je od početka imala brojčanu prednost na kurskom bojištu, a situacija je za Ukrajince krajem prošle godine postala kritična. Rusija je dovela elitne jedinice i najbolje jedinice za upravljanje dronovima, uz pomoć sjevernokorejskih snaga, što je dodatno otežalo situaciju ukrajinskim vojnicima.
"Nisu povećali samo broj vojnika već i kvalitetu snaga", rekao je Rahmanjin. Ruski predsjednik Vladimir Putin nikad nije priznao sudjelovanje sjevernokorejskih vojnika u borbama.
Ključno povlačenje iz Sudže
Ponovno zauzimanje Kurska oduzima Ukrajini potencijalnu pregovaračku kartu upravo u vrijeme kada američki predsjednik Donald Trump vodi razgovore o završetku rata s Rusijom, koja trenutno kontrolira oko petine ukrajinskog teritorija.
Ukrajinsko povlačenje iz kurskog grada Sudže, koje je Kijev potvrdio 16. ožujka, izazvalo je pitanja i produbilo podjele u javnosti oko koristi te operacije.
Vojnik Oleksij Deševi (32), bivši zaštitar u supermarketu, koji je izgubio ruku boreći se u Kursku prošlog rujna, rekao je Reutersu u kijevskom rehabilitacijskom centru da ne vidi smisao operacije.
"Nikad nismo trebali ni započinjati operaciju"
"Nikad nismo trebali ni započinjati ovu operaciju", izjavio je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je tešku situaciju u Kursku i upozorio da očekuje nastavak ruskih napada. No opovrgnuo je tvrdnje Putina i Trumpa da su njegove snage okružene, što potvrđuju i procjene američkih obavještajaca.
Rusija sada šalje manje jurišne skupine preko ukrajinske granice u regiju Sumi, što ukrajinski analitičari smatraju uvodom u veći napad. To je prošli tjedan indirektno potvrdio ruski načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov, navodeći "velike ukrajinske gubitke" u Kursku.
Glavni stožer Ukrajine dodaje kako je tijekom operacije zarobljeno gotovo tisuću ruskih vojnika, od kojih su neki razmijenjeni za ukrajinske zarobljenike, te da je Moskva zbog toga morala formirati tri nove borbene skupine, ukupno oko 90.000 vojnika, uključujući i 12.000 Sjevernokorejaca.
Reuters navodi kako te brojke nije mogao samostalno potvrditi.
Rizična igra
Od samog početka dio stručnjaka kritizirao je ovu operaciju kao rizičnu igru.
Viktor Muženko, bivši načelnik Glavnog stožera ukrajinske vojske, napisao je u kolovozu 2024. da bi Ukrajina trebala "usredotočiti snage na obranu svojih ključnih teritorija, izbjegavajući nepredvidive i riskantne operacije koje mogu odvući pažnju od glavnih prijetnji".
Ipak, dio ukrajinske javnosti slavio je operaciju kao snažan udarac Rusiji.
Oleksandr Sirski, vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske, izjavio je 12. ožujka kako je operacija uništila neke od najboljih ruskih postrojbi, dok je zastupnik Rahmanjin rekao da je podigla moral Ukrajinaca.
Dok Trump pregovara s Putinom, Pankova misli na prijatelja Pavla i sumnja u mogućnost trajnog mirovnog sporazuma. Razmišlja o pristupanju vojsci, govoreći: "Svaki put kad netko poželi prodati dio Ukrajine, neka se sjeti koliko smo već dali. Koliko je života već izgubljeno."
Doznala je to nekoliko dana kasnije, kad joj je jedan njegov suborac rekao da je njezin prijatelj, 24-godišnji Pavlo Humenjuk, vojni inženjer iz sastava ukrajinske 47. brigade Magura, nestao 6. prosinca kraj sela Novoivanivka u Kurskoj oblasti.
Gotovo četiri mjeseca poslije nema novih informacija o njegovoj sudbini, rekla je Pankova za Reuters pozivajući se na razgovore s njegovom obitelji. Još uvijek traži po Telegramu i Facebooku bilo kakav trag koji bi joj rekao je li živ ili mrtav.
Je li cijena operacije Kursk bila previsoka?
Pankova (25) smatra kako je cijena riskantne ukrajinske vojne operacije na ruskom teritoriju možda bila previsoka. Taj osjećaj dijele i mnogi drugi Ukrajinci, pogotovo nakon što su se ukrajinske snage ovaj mjesec povukle iz većine zauzetih dijelova Kurska nakon nekoliko tjedana teških borbi.
"Nisam sigurna da je vrijedilo", rekla je kroz suze, govoreći o nestalom prijatelju s kojim ju je povezivala ljubav prema planinarenju po ukrajinskim planinama. "Nismo okupatori. Samo želimo natrag svoje teritorije, ruski nam ne trebaju", dodala je.
Što kažu u ukrajinskoj vojsci?
Na upit Reutersa o ciljevima akcije Glavni stožer ukrajinske vojske odgovorio je kako je ofenziva bila namijenjena "vršenju pritiska na Moskvu, preusmjeravanju ruskih snaga s drugih bojišnica te sprječavanju ruskih prekograničnih napada na susjedne ukrajinske regije".
Operacija je "ispunila većinu svojih ciljeva", tvrdi Glavni stožer.
Najveći napad na ruski teritorij od 1941.
Ukrajinski napad na Kursk u kolovozu iznenadio je Rusiju i svijet. Bila je to najveća vojna akcija na međunarodno priznatom ruskom teritoriju od nacističke invazije 1941. godine. Ukrajinske snage zauzele su oko 1376 četvornih kilometara ruskog teritorija gotovo bez otpora. No zbog nedovoljnog broja vojnika zauzeto područje brzo se smanjilo.
Iako je Ukrajina angažirala neke od svojih najboljih marinaca i zračnodesantnih snaga, broj vojnika nije bio dovoljan za zadržavanje većeg područja. "Od početka je logistika bila jako teška jer smo zauzeli teritorij u dubinu, ali ne i u širinu", rekao je ukrajinski zastupnik Serhij Rahmanjin, član parlamentarnog odbora za sigurnost i obranu.
Rusija je od početka imala brojčanu prednost na kurskom bojištu, a situacija je za Ukrajince krajem prošle godine postala kritična. Rusija je dovela elitne jedinice i najbolje jedinice za upravljanje dronovima, uz pomoć sjevernokorejskih snaga, što je dodatno otežalo situaciju ukrajinskim vojnicima.
"Nisu povećali samo broj vojnika već i kvalitetu snaga", rekao je Rahmanjin. Ruski predsjednik Vladimir Putin nikad nije priznao sudjelovanje sjevernokorejskih vojnika u borbama.
Ključno povlačenje iz Sudže
Ponovno zauzimanje Kurska oduzima Ukrajini potencijalnu pregovaračku kartu upravo u vrijeme kada američki predsjednik Donald Trump vodi razgovore o završetku rata s Rusijom, koja trenutno kontrolira oko petine ukrajinskog teritorija.
Ukrajinsko povlačenje iz kurskog grada Sudže, koje je Kijev potvrdio 16. ožujka, izazvalo je pitanja i produbilo podjele u javnosti oko koristi te operacije.
Vojnik Oleksij Deševi (32), bivši zaštitar u supermarketu, koji je izgubio ruku boreći se u Kursku prošlog rujna, rekao je Reutersu u kijevskom rehabilitacijskom centru da ne vidi smisao operacije.
"Nikad nismo trebali ni započinjati operaciju"
"Nikad nismo trebali ni započinjati ovu operaciju", izjavio je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je tešku situaciju u Kursku i upozorio da očekuje nastavak ruskih napada. No opovrgnuo je tvrdnje Putina i Trumpa da su njegove snage okružene, što potvrđuju i procjene američkih obavještajaca.
Rusija sada šalje manje jurišne skupine preko ukrajinske granice u regiju Sumi, što ukrajinski analitičari smatraju uvodom u veći napad. To je prošli tjedan indirektno potvrdio ruski načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov, navodeći "velike ukrajinske gubitke" u Kursku.
Glavni stožer Ukrajine dodaje kako je tijekom operacije zarobljeno gotovo tisuću ruskih vojnika, od kojih su neki razmijenjeni za ukrajinske zarobljenike, te da je Moskva zbog toga morala formirati tri nove borbene skupine, ukupno oko 90.000 vojnika, uključujući i 12.000 Sjevernokorejaca.
Reuters navodi kako te brojke nije mogao samostalno potvrditi.
Rizična igra
Od samog početka dio stručnjaka kritizirao je ovu operaciju kao rizičnu igru.
Viktor Muženko, bivši načelnik Glavnog stožera ukrajinske vojske, napisao je u kolovozu 2024. da bi Ukrajina trebala "usredotočiti snage na obranu svojih ključnih teritorija, izbjegavajući nepredvidive i riskantne operacije koje mogu odvući pažnju od glavnih prijetnji".
Ipak, dio ukrajinske javnosti slavio je operaciju kao snažan udarac Rusiji.
Oleksandr Sirski, vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske, izjavio je 12. ožujka kako je operacija uništila neke od najboljih ruskih postrojbi, dok je zastupnik Rahmanjin rekao da je podigla moral Ukrajinaca.
Dok Trump pregovara s Putinom, Pankova misli na prijatelja Pavla i sumnja u mogućnost trajnog mirovnog sporazuma. Razmišlja o pristupanju vojsci, govoreći: "Svaki put kad netko poželi prodati dio Ukrajine, neka se sjeti koliko smo već dali. Koliko je života već izgubljeno."
