Umirovljenici u FBiH dobili su mirovine za travanj koje su u odnosu na ožujak uvećane za 4,49%. Minimalna mirovina porasla je za 25,70 KM, zajamčena za 30,70, a najviša za 128,70 KM.
– Na temelju odluke Upravnog odbora Zavoda za MIO o redovitom usklađivanju, mirovine su uvećane za 4,49% te, u skladu s navedenim, najniža mirovina za travanj iznosi 599,28 KM, zajamčena 715,21 KM, dok je najviša mirovina ograničena na iznos pet najnižih i iznosi 2996,40 KM – naveli su ranije iz Zavoda. Dodaju kako prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, kojih je na isplati za travanj 370.273, iznosi 759,36 KM. S obzirom na to da se redovito usklađivanje primjenjuje retroaktivno od 1. siječnja, korisnicima je isplaćena i razlika između prethodno isplaćenih i uvećanih mirovina za prva tri mjeseca tekuće godine. Povećanje mirovina od 4,49% ne znači mnogo imajući u vidu svakodnevno poskupljenje robe i usluga. Jasno je kako je aktualni zakon previše restriktivan u tom pogledu, no novi bi mogao omogućiti značajniji rast mirovina, i to zbog činjenice da bi trebao kao jedan od elemenata u formuli za usklađivanje, odnosno porast mirovina, umjesto BDP-a uzeti rast prosječne plaće u FBiH. – Od 450.000 umirovljenika, 240.000 prima minimalnu mirovinu. To je katastrofa. Ljudi nemaju što ni jesti i umiru od toga. Mi smo u ratu ginuli od metka, sad ginemo od ekonomije jer ljudi nemaju od čega jesti – kazao je za Federalnu Ahmed Bešić, član UO Saveza udruga umirovljenika FBiH.
Podsjećamo, Savez umirovljenika predložio je novi sustav obračuna mirovina – da rast prosječne plaće predstavlja 70 posto rasta mirovine, dok bi 30 posto činio rast potrošačkih cijena, odnosno potrošačke košarice. To zahtijeva izmjenu članka 79. Zakona o MIO. – Vlada FBiH, iako je uvažila našu inicijativu, s konkretnim prijedlogom nije išla na Parlament, nije poduzela mjere i mi ćemo i dalje biti uporni u tome da se izmjene i dopune Zakona o MIO nađu pred Parlamentom kako bi se koliko-toliko osiguralo pravednije, redovito i izvanredno usklađivanje mirovina – poručio je Redžo Mehić, predsjednik UO Saveza umirovljenika FBiH. – Tako da smo mi sada donijeli novi zaključak na Skupštini. Traže se pregovori s Vladom i daje se Vladi rok, a to je kraj lipnja ove godine, za izmjenu članka 80. kako bismo tijekom ove godine mogli imati izvanredno povećanje mirovina da bismo donekle ublažili ovaj inflatorni udar i udar na život i standarde umirovljenika – naglašava Mustafa Trakić, član UO Saveza udruga umirovljenika FBiH. Ako federalna Vlada ispuni zahtjev Saveza umirovljenika, bilo bi to osjetno povećanje mirovina. Točnije, najniža mirovina iznosila bi od 800 do 850 KM. Takvo što zasigurno bi tražilo i znatno veće iznose financijskih sredstava, tako da se razmatra da ovaj postotak ipak bude nešto niži, no i dalje dovoljan da omogući znatno veće povećanje mirovina.
Opcije su da rast plaća i rast cijena budu u omjeru 50:50 ili eventualno 60:40, iako je prva opcija realnija. Drugim riječima, rast mirovina vršio bi se u visini zbroja 50 posto rasta prosječne plaće i 50 posto porasta potrošačkih cijena. S obzirom na to da je prosječna plaća rasla više od BDP-a, to bi u konačnici omogućilo znatniji rast mirovina. Koliki, u ovom je trenutku teško govoriti. Umirovljenici poručuju da ne traže milostinju, već priznanje za desetljeća rada. Minimalna mirovina, kažu, mora pratiti realne troškove života, poput plaćanja režija, kupnje lijekova i osnovnih životnih potrepština. – Mi smo već potrošili to povećanje od 25 KM. Ja imam minimalnu mirovinu. To je kilogram mesa – kaže jedan od umirovljenika.
– Na temelju odluke Upravnog odbora Zavoda za MIO o redovitom usklađivanju, mirovine su uvećane za 4,49% te, u skladu s navedenim, najniža mirovina za travanj iznosi 599,28 KM, zajamčena 715,21 KM, dok je najviša mirovina ograničena na iznos pet najnižih i iznosi 2996,40 KM – naveli su ranije iz Zavoda. Dodaju kako prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, kojih je na isplati za travanj 370.273, iznosi 759,36 KM. S obzirom na to da se redovito usklađivanje primjenjuje retroaktivno od 1. siječnja, korisnicima je isplaćena i razlika između prethodno isplaćenih i uvećanih mirovina za prva tri mjeseca tekuće godine. Povećanje mirovina od 4,49% ne znači mnogo imajući u vidu svakodnevno poskupljenje robe i usluga. Jasno je kako je aktualni zakon previše restriktivan u tom pogledu, no novi bi mogao omogućiti značajniji rast mirovina, i to zbog činjenice da bi trebao kao jedan od elemenata u formuli za usklađivanje, odnosno porast mirovina, umjesto BDP-a uzeti rast prosječne plaće u FBiH. – Od 450.000 umirovljenika, 240.000 prima minimalnu mirovinu. To je katastrofa. Ljudi nemaju što ni jesti i umiru od toga. Mi smo u ratu ginuli od metka, sad ginemo od ekonomije jer ljudi nemaju od čega jesti – kazao je za Federalnu Ahmed Bešić, član UO Saveza udruga umirovljenika FBiH.
Podsjećamo, Savez umirovljenika predložio je novi sustav obračuna mirovina – da rast prosječne plaće predstavlja 70 posto rasta mirovine, dok bi 30 posto činio rast potrošačkih cijena, odnosno potrošačke košarice. To zahtijeva izmjenu članka 79. Zakona o MIO. – Vlada FBiH, iako je uvažila našu inicijativu, s konkretnim prijedlogom nije išla na Parlament, nije poduzela mjere i mi ćemo i dalje biti uporni u tome da se izmjene i dopune Zakona o MIO nađu pred Parlamentom kako bi se koliko-toliko osiguralo pravednije, redovito i izvanredno usklađivanje mirovina – poručio je Redžo Mehić, predsjednik UO Saveza umirovljenika FBiH. – Tako da smo mi sada donijeli novi zaključak na Skupštini. Traže se pregovori s Vladom i daje se Vladi rok, a to je kraj lipnja ove godine, za izmjenu članka 80. kako bismo tijekom ove godine mogli imati izvanredno povećanje mirovina da bismo donekle ublažili ovaj inflatorni udar i udar na život i standarde umirovljenika – naglašava Mustafa Trakić, član UO Saveza udruga umirovljenika FBiH. Ako federalna Vlada ispuni zahtjev Saveza umirovljenika, bilo bi to osjetno povećanje mirovina. Točnije, najniža mirovina iznosila bi od 800 do 850 KM. Takvo što zasigurno bi tražilo i znatno veće iznose financijskih sredstava, tako da se razmatra da ovaj postotak ipak bude nešto niži, no i dalje dovoljan da omogući znatno veće povećanje mirovina.
Opcije su da rast plaća i rast cijena budu u omjeru 50:50 ili eventualno 60:40, iako je prva opcija realnija. Drugim riječima, rast mirovina vršio bi se u visini zbroja 50 posto rasta prosječne plaće i 50 posto porasta potrošačkih cijena. S obzirom na to da je prosječna plaća rasla više od BDP-a, to bi u konačnici omogućilo znatniji rast mirovina. Koliki, u ovom je trenutku teško govoriti. Umirovljenici poručuju da ne traže milostinju, već priznanje za desetljeća rada. Minimalna mirovina, kažu, mora pratiti realne troškove života, poput plaćanja režija, kupnje lijekova i osnovnih životnih potrepština. – Mi smo već potrošili to povećanje od 25 KM. Ja imam minimalnu mirovinu. To je kilogram mesa – kaže jedan od umirovljenika.
