Pretpandemijsko vrijeme, koje je u kontekstu izvoza proizvoda iz BiH ulijevalo određeni optimizam, može biti baza za oporavak nakon što se epidemiološka situacija smiri, a domaće tvrtke započnu s procesom oporavka i povratka na tržišta zemalja vanjskotrgovinskih partnera, piše Večernji list BiH.
No, za razliku od forsiranja izvoza sirovina, a što je uglavnom obilježje domaćeg izvoza, stručnjaci se slažu kako bi trebalo vući strateške poteze koji bi za cilj imali stvaranje što većeg broja isplativih gotovih proizvoda veće vrijednosti, počevši od poljoprivrede pa do drvne industrije. A upravo je potonja puna potencijala za snažniju prisutnost gotovih proizvoda na tržištima zemalja okruženja, o čemu svjedoče i podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Obećavajući podaci
Uvidom u popis proizvoda koji su se najviše izvozili, među prvima su neki finalni proizvodi, a čiji je ukupni izvoz premašio milijardu maraka. U analizi vanjskotrgovinske razmjene za 2019. godinu ističe se kako je prodaja namještaja na trećem mjestu proizvoda koji su se najviše izvozili u toj godini. Izvoz namještaja tako je dosegao vrtoglavih 338 milijuna maraka, a što je znak kako bi u tu granu drvne industrije trebalo ulagati još više te je pokušati nametnuti kao svojevrsni brend Bosne i Hercegovine. Na drugom mjestu po izvozu nalaze se sjedala, kojih smo u spomenutoj godini izvezli u vrijednosti od čak 533,9 milijuna maraka, a usko su vezana uz već dokazani potencijal tekstilne industrije u BiH.
Proizvod koji bismo možda mogli nazvati djelomično gotovim su željezne ili čelične konstrukcije, a iz Bosne i Hercegovine ih je u 2019. godini izvezeno u vrijednosti od 328,75 milijuna maraka. Među gotovim proizvodima koji su zabilježili značajan izvoz iz BiH je i obuća s vanjskim đonovima od gume, plastične mase i kože, a dokaz tomu je podatak prema kojemu smo takvih proizvoda izvezli u vrijednosti od 293,85 milijuna maraka. Iako su brojne druge grane gospodarstva i dalje fokusirane uglavnom na izvoz sirovine, odnosno robe niskog stupnja obrade, ipak postoje naznake kako bi se i tu stanje moglo promijeniti, a to je posebno vidljivo kroz povećanje udjela finalnih proizvoda i u metalskoj odnosno autoindustriji.
Naime, analiza Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa pokazuje respektabilan izvoz dijelova i pribora za motorna vozila, a koji je u pretpandemijskoj 2019. dosegao 281,14 milijuna maraka. Ove četiri grane pokazatelj su kako se uz malo strpljenja i mudrog ulaganja može postići zavidan rezultat u regionalnim okvirima, a primjer bi trebale slijediti i druge grane gospodarstva. Pritom veliki potencijal leži u poljoprivrednoj proizvodnji, a napose mljekarstvu. Izvoz mlijeka je u 2016. godini iznosio 67 milijuna maraka, dok je 2019. dosegao 106 milijuna maraka.
Modernizacija
Posljednjih pet godina uvoz jogurta, kefira i sirutke pao je za 5 milijuna KM, dok je izvoz porastao za 23 milijuna maraka. Međutim, upravo se u kontekstu mljekarstva vide slabosti izvozno orijentiranog sektora u BiH, a koje se manifestiraju kroz situaciju u kojoj uglavnom izvozimo sirovi proizvod. Nažalost, i dalje uvozimo visokovrijedne mliječne proizvode, u prvom redu sireve, maslac, voćne jogurte i slično. Stoga su opravdani zahtjevi za boljom tehničkom opremljenošću koja je put za proizvodnju finalnog, visokovrijednog proizvoda.•
No, za razliku od forsiranja izvoza sirovina, a što je uglavnom obilježje domaćeg izvoza, stručnjaci se slažu kako bi trebalo vući strateške poteze koji bi za cilj imali stvaranje što većeg broja isplativih gotovih proizvoda veće vrijednosti, počevši od poljoprivrede pa do drvne industrije. A upravo je potonja puna potencijala za snažniju prisutnost gotovih proizvoda na tržištima zemalja okruženja, o čemu svjedoče i podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Obećavajući podaci
Uvidom u popis proizvoda koji su se najviše izvozili, među prvima su neki finalni proizvodi, a čiji je ukupni izvoz premašio milijardu maraka. U analizi vanjskotrgovinske razmjene za 2019. godinu ističe se kako je prodaja namještaja na trećem mjestu proizvoda koji su se najviše izvozili u toj godini. Izvoz namještaja tako je dosegao vrtoglavih 338 milijuna maraka, a što je znak kako bi u tu granu drvne industrije trebalo ulagati još više te je pokušati nametnuti kao svojevrsni brend Bosne i Hercegovine. Na drugom mjestu po izvozu nalaze se sjedala, kojih smo u spomenutoj godini izvezli u vrijednosti od čak 533,9 milijuna maraka, a usko su vezana uz već dokazani potencijal tekstilne industrije u BiH.
Proizvod koji bismo možda mogli nazvati djelomično gotovim su željezne ili čelične konstrukcije, a iz Bosne i Hercegovine ih je u 2019. godini izvezeno u vrijednosti od 328,75 milijuna maraka. Među gotovim proizvodima koji su zabilježili značajan izvoz iz BiH je i obuća s vanjskim đonovima od gume, plastične mase i kože, a dokaz tomu je podatak prema kojemu smo takvih proizvoda izvezli u vrijednosti od 293,85 milijuna maraka. Iako su brojne druge grane gospodarstva i dalje fokusirane uglavnom na izvoz sirovine, odnosno robe niskog stupnja obrade, ipak postoje naznake kako bi se i tu stanje moglo promijeniti, a to je posebno vidljivo kroz povećanje udjela finalnih proizvoda i u metalskoj odnosno autoindustriji.
Naime, analiza Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa pokazuje respektabilan izvoz dijelova i pribora za motorna vozila, a koji je u pretpandemijskoj 2019. dosegao 281,14 milijuna maraka. Ove četiri grane pokazatelj su kako se uz malo strpljenja i mudrog ulaganja može postići zavidan rezultat u regionalnim okvirima, a primjer bi trebale slijediti i druge grane gospodarstva. Pritom veliki potencijal leži u poljoprivrednoj proizvodnji, a napose mljekarstvu. Izvoz mlijeka je u 2016. godini iznosio 67 milijuna maraka, dok je 2019. dosegao 106 milijuna maraka.
Modernizacija
Posljednjih pet godina uvoz jogurta, kefira i sirutke pao je za 5 milijuna KM, dok je izvoz porastao za 23 milijuna maraka. Međutim, upravo se u kontekstu mljekarstva vide slabosti izvozno orijentiranog sektora u BiH, a koje se manifestiraju kroz situaciju u kojoj uglavnom izvozimo sirovi proizvod. Nažalost, i dalje uvozimo visokovrijedne mliječne proizvode, u prvom redu sireve, maslac, voćne jogurte i slično. Stoga su opravdani zahtjevi za boljom tehničkom opremljenošću koja je put za proizvodnju finalnog, visokovrijednog proizvoda.•
