Fra Petar Krasić, svećenik Hercegovačke franjevačke provincije, umro je u nedjelju u 90. godini života, doznaje portal Jabuka.tv.
Fra Petar Krasić ostavio je veliki trag djelovanjem na Blidinju gdje je bio dugogodišnji ravnatelj Franjevačke kuće molitve, a posljednje godine života proveo je u Franjevačkom samostanu na Humcu.
Detalji o mjestu i vremenu pogreba bit će objavljeni uskoro.
Životopis fra Petra Krasića
Portal Jabuka.tv u nastavku donosi detaljan pregled najvažnijih događaja iz života poznatog franjevca.
Stjepan fra Petar Krasić rođen je 2. kolovoza 1935. u Čitluku. Za svećenika je zaređen u Mostaru 27. srpnja 1958. kao član Hercegovačke franjevačke provincije, a mladu misu slavio je 10. kolovoza 1958. u Čitluku.
Bio je poznati kinolog, ljubitelj prirode, upravitelj Parka prirode Blidinje, stvaratelj i graditelj franjevačke crkve u Masnoj Luci po čemu ga šire narodne mase pamte.
Njegov put kreće od Slanog (Dubrovačko-neretvanska županija) gdje je u vrijeme vladavine komunističke partije i zabrane održavanja vjerskih skupova u tajnosti pripremio četrnaestero djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole za Svetu Pričest.
Nakon toga na preporuku Poglavara, fra Petar je poslan na Humac za odgojitelja budućih franjevaca. Na Humcu je boravio dvije i pol godine. U međuvremenu je diplomirao u Ljubljani i položio magisterij.
Nova misija je bila Župa Ljuti Dolac, odakle je organizirao i hodočašće Gospi na Širokom Brijegu. Bilo je to prvo javno hodočašće nakon 1945. godine,i “probijanje leda” jer je vlast branila vjerske obrede van crkvenih dvorišta.
Nakon te misije odlazi na Kočerin gdje se zadržao 13 godina. U ovoj župi je također predvodio 2.500 župljana iz obližnjih sela na hodočašće Gospi u Široki Brijeg, o čemu je bila obavještena tadašnja milicija, ali molitva i pjesma je toliko bila snažna da hrabri hodočasnici nisu posustali ni trenutka.
U službi boravka na Kočerinu bio je pokretač u obnovama i gradnji crkvi u filijalama, a uz pomoć mještana i vjernih ljudi i mlađeg brata fra Ljube u razdoblju od 1976. do 1980. godine gradi crkvu sv. Petra i Pavla na Kočerinu. Na otvorenju te crkve pojavili su se deseci svećenika i tisuće vjernika.
Nakon toga odlazi u Mostar gdje služi kao vikar Provincije gdje također sudjeluje u obnovama Crkvi i obližnjih zgrada koje su bile razrušene.
Ranih 80-ih godina odlazi na Blidinje, svoju najveću ljubav. Čvrsto odlučuje potaknuti zaštitu prirodnog bisera i planinskih polja. Morao je naći načina da spasi spaljeni prostor planine na kojemu nije bilo ni puta ni kuće ni vode, a do fratarske kuće se nije moglo ni doći.
Godine 1981. započinju prvi radovi na današnjoj crkvi u Masnoj Luci, gdje su mu pomagali njegovi prijatelji iz Crnča. Dozvolu za gradnju je jedva dobio, a išao je čak do Beograda da dobije suglasnost za obnovu crkve u Masnoj Luci koju su četnici spalili 1942. godine.
Na Blidinju je napravio šest grobalja i sve ih je odlučio zaštiti i ograditi. Punih 8 godina odlazio je iz Mostara u planinske kapelice predvoditi mise sve dok nije 1988. došao stalno boraviti u Masnu Luku.
Utemeljitelj je Parka prirode Blidinje, planinarskih staza, od kojih jedna upravo ide iz Masne Luke. Za vrijeme posljednjeg rata suorganizirao je “cestu spasa” koja je prolazila pored Masne Luke, a gdje su utočište našle tisuće ljudi.
U Masnoj Luci sagrađena je crkva, kao i galerija s pratećim sadržajima i sobama za duhovne obnove. O njegovim djelima i podvizima može se čitati u knjizi “Fratar i planina” koja je izdana 2022. godine, a gdje uz pomoć urednika, suradnika i prijatelja opisuje svoj životni put na preko 500 stranica.
Ipak, ostavština u Parku prirode Blidinje je nešto po čemu ćemo ga ljudi najviše pamtiti, posebno kad god se pojave ispred crkve sv. Ilije Proroka u Masnoj Luci.
Počivao u miru.
Fra Petar Krasić ostavio je veliki trag djelovanjem na Blidinju gdje je bio dugogodišnji ravnatelj Franjevačke kuće molitve, a posljednje godine života proveo je u Franjevačkom samostanu na Humcu.
Detalji o mjestu i vremenu pogreba bit će objavljeni uskoro.
Životopis fra Petra Krasića
Portal Jabuka.tv u nastavku donosi detaljan pregled najvažnijih događaja iz života poznatog franjevca.
Stjepan fra Petar Krasić rođen je 2. kolovoza 1935. u Čitluku. Za svećenika je zaređen u Mostaru 27. srpnja 1958. kao član Hercegovačke franjevačke provincije, a mladu misu slavio je 10. kolovoza 1958. u Čitluku.
Bio je poznati kinolog, ljubitelj prirode, upravitelj Parka prirode Blidinje, stvaratelj i graditelj franjevačke crkve u Masnoj Luci po čemu ga šire narodne mase pamte.
Njegov put kreće od Slanog (Dubrovačko-neretvanska županija) gdje je u vrijeme vladavine komunističke partije i zabrane održavanja vjerskih skupova u tajnosti pripremio četrnaestero djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole za Svetu Pričest.
Nakon toga na preporuku Poglavara, fra Petar je poslan na Humac za odgojitelja budućih franjevaca. Na Humcu je boravio dvije i pol godine. U međuvremenu je diplomirao u Ljubljani i položio magisterij.
Nova misija je bila Župa Ljuti Dolac, odakle je organizirao i hodočašće Gospi na Širokom Brijegu. Bilo je to prvo javno hodočašće nakon 1945. godine,i “probijanje leda” jer je vlast branila vjerske obrede van crkvenih dvorišta.
Nakon te misije odlazi na Kočerin gdje se zadržao 13 godina. U ovoj župi je također predvodio 2.500 župljana iz obližnjih sela na hodočašće Gospi u Široki Brijeg, o čemu je bila obavještena tadašnja milicija, ali molitva i pjesma je toliko bila snažna da hrabri hodočasnici nisu posustali ni trenutka.
U službi boravka na Kočerinu bio je pokretač u obnovama i gradnji crkvi u filijalama, a uz pomoć mještana i vjernih ljudi i mlađeg brata fra Ljube u razdoblju od 1976. do 1980. godine gradi crkvu sv. Petra i Pavla na Kočerinu. Na otvorenju te crkve pojavili su se deseci svećenika i tisuće vjernika.
Nakon toga odlazi u Mostar gdje služi kao vikar Provincije gdje također sudjeluje u obnovama Crkvi i obližnjih zgrada koje su bile razrušene.
Ranih 80-ih godina odlazi na Blidinje, svoju najveću ljubav. Čvrsto odlučuje potaknuti zaštitu prirodnog bisera i planinskih polja. Morao je naći načina da spasi spaljeni prostor planine na kojemu nije bilo ni puta ni kuće ni vode, a do fratarske kuće se nije moglo ni doći.
Godine 1981. započinju prvi radovi na današnjoj crkvi u Masnoj Luci, gdje su mu pomagali njegovi prijatelji iz Crnča. Dozvolu za gradnju je jedva dobio, a išao je čak do Beograda da dobije suglasnost za obnovu crkve u Masnoj Luci koju su četnici spalili 1942. godine.
Na Blidinju je napravio šest grobalja i sve ih je odlučio zaštiti i ograditi. Punih 8 godina odlazio je iz Mostara u planinske kapelice predvoditi mise sve dok nije 1988. došao stalno boraviti u Masnu Luku.
Utemeljitelj je Parka prirode Blidinje, planinarskih staza, od kojih jedna upravo ide iz Masne Luke. Za vrijeme posljednjeg rata suorganizirao je “cestu spasa” koja je prolazila pored Masne Luke, a gdje su utočište našle tisuće ljudi.
U Masnoj Luci sagrađena je crkva, kao i galerija s pratećim sadržajima i sobama za duhovne obnove. O njegovim djelima i podvizima može se čitati u knjizi “Fratar i planina” koja je izdana 2022. godine, a gdje uz pomoć urednika, suradnika i prijatelja opisuje svoj životni put na preko 500 stranica.
Ipak, ostavština u Parku prirode Blidinje je nešto po čemu ćemo ga ljudi najviše pamtiti, posebno kad god se pojave ispred crkve sv. Ilije Proroka u Masnoj Luci.
Počivao u miru.
