Potražnja za klima uređajima globalno bi se mogla više nego utrostručiti do 2050., upozorili su danas Ujedinjeni narodi, pozvavši međunarodnu zajednicu na održivija rješenja za rashlađivanje. Program UN-a za okoliš izvijestio je da bi potražnja mogla porasti zbog globalnog povećanja broja stanovnika i bogatstva u kombinaciji sa sve ekstremnijim vrućinama.
"Sve veća potražnja za sustavima hlađenja koji će biti sve neučinkovitiji i sve više će onečišćivati okoliš mogla bi gotovo udvostručiti emisije stakleničkih plinova povezane s hlađenjem u odnosu na razine iz 2022.", objavio je UNEP u svojem izvješću pod nazivom Global Cooling Watch 2025, na marginama summita UN-a o klimi COP30 u Belemu.
"Potražnja za klima uređajima mogla bi se utrostručiti do 2050. No unatoč tomu milijarde ljudi i dalje neće dobivati odgovarajuću zaštitu od topline. Moramo preinačiti pojam rashlađivanja i upotrebe rashladnih uređaja, ali ne kao izvor emisija stakleničkih plinova, već kao temelj otpornosti na toplinu i održivi razvoj", stoji u objavi.
"Ne možemo se izvući iz toplinske krize isključivo klimatizacijom"
Najbrži rast potražnje za rashladnim uređajima predviđa se u Africi i južnoj Aziji. "S obzirom na to da smrtonosni toplinski valovi postaju sve češći i ekstremniji, pristup hlađenju mora se tretirati kao bitan dio infrastrukture uz potrebu za vodom, energijom i sanitacijsko-higijenskim servisima", kazala je čelnica UNEP-a Inger Andersen.
Dodala je da se "ipak ne možemo izvući iz toplinske krize isključivo klimatizacijom, jer bi to povećalo emisije stakleničkih plinova, ali i troškove." UNEP ukazuje na opciju takozvanog "pasivnog hlađenja", što uključuje bolji dizajn i kvalitetu gradnje zidova i krovova, zasjenjivanje, solarna rješenja izvan mreže i ventilaciju.
Pasivno hlađenje moglo bi značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova
Potencijalni utjecaj strategija pasivnog hlađenja na unutarnje temperature kreće se od 0,5 do čak 8 Celzijevih stupnjeva. "Pasivna, energetski učinkovita i na prirodnim načinima bazirana rješenja mogu pridonijeti da se globalno zadovolje sve veće potrebe za hlađenjem i za zaštitom ljudi.
Zadovoljila bi i potrebu za zaštitom prehrambenih lanaca i ekonomije od sve većih vrućina dok težimo globalnim klimatskim ciljevima", rekla je Andersen. Izvješće o hlađenju i upotrebi klimatskih uređaja ukazuje na to da bi usvajanje ovakvih mjera moglo smanjiti emisije na 64 posto ispod razina koje se, kako se predviđa, očekuju 2050. godine.
"Sve veća potražnja za sustavima hlađenja koji će biti sve neučinkovitiji i sve više će onečišćivati okoliš mogla bi gotovo udvostručiti emisije stakleničkih plinova povezane s hlađenjem u odnosu na razine iz 2022.", objavio je UNEP u svojem izvješću pod nazivom Global Cooling Watch 2025, na marginama summita UN-a o klimi COP30 u Belemu.
"Potražnja za klima uređajima mogla bi se utrostručiti do 2050. No unatoč tomu milijarde ljudi i dalje neće dobivati odgovarajuću zaštitu od topline. Moramo preinačiti pojam rashlađivanja i upotrebe rashladnih uređaja, ali ne kao izvor emisija stakleničkih plinova, već kao temelj otpornosti na toplinu i održivi razvoj", stoji u objavi.
"Ne možemo se izvući iz toplinske krize isključivo klimatizacijom"
Najbrži rast potražnje za rashladnim uređajima predviđa se u Africi i južnoj Aziji. "S obzirom na to da smrtonosni toplinski valovi postaju sve češći i ekstremniji, pristup hlađenju mora se tretirati kao bitan dio infrastrukture uz potrebu za vodom, energijom i sanitacijsko-higijenskim servisima", kazala je čelnica UNEP-a Inger Andersen.
Dodala je da se "ipak ne možemo izvući iz toplinske krize isključivo klimatizacijom, jer bi to povećalo emisije stakleničkih plinova, ali i troškove." UNEP ukazuje na opciju takozvanog "pasivnog hlađenja", što uključuje bolji dizajn i kvalitetu gradnje zidova i krovova, zasjenjivanje, solarna rješenja izvan mreže i ventilaciju.
Pasivno hlađenje moglo bi značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova
Potencijalni utjecaj strategija pasivnog hlađenja na unutarnje temperature kreće se od 0,5 do čak 8 Celzijevih stupnjeva. "Pasivna, energetski učinkovita i na prirodnim načinima bazirana rješenja mogu pridonijeti da se globalno zadovolje sve veće potrebe za hlađenjem i za zaštitom ljudi.
Zadovoljila bi i potrebu za zaštitom prehrambenih lanaca i ekonomije od sve većih vrućina dok težimo globalnim klimatskim ciljevima", rekla je Andersen. Izvješće o hlađenju i upotrebi klimatskih uređaja ukazuje na to da bi usvajanje ovakvih mjera moglo smanjiti emisije na 64 posto ispod razina koje se, kako se predviđa, očekuju 2050. godine.
