Među prijedlozima izmjene Zakona o radu u Hrvatskoj, na prvom mjestu će se svakako naći fleksibilniji ugovori o radu na neodređeno vrijeme, tj. rešenje za liberalnije uvjete u kojima se ugovori o radu ubuduće mogu otkazivati.
Kasnije bi, prema najavama hrvatskog ministra rada Josipa Aladrovića, trebalo modernizirati odredbe o radu od kuće ili na daljinu, kao i mogućnost povećanja sati dopunskog rada, a sindikati i poslodavci su već najavili da oni imaju malo dužu listu želja, piše Jutarnji list.
Oko najškakljivijeg pitanja, otpuštanja, i Ministarstvo rada, kao i poslodavci, smatraju da bi upravo fleksibilizacija trebala utjecati na to da se počne smanjivati broj novosklopljenih ugovora na određeno.
Oni su, naime, posljednjih godina u Hrvatskoj postali praktički pravilo, a prema ZOR-u bi trebali biti iznimka. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca objašnjavaju da je rastući trend ugovora o radu na određeno nakon 2013. posljedica nekoliko čimbenika, a među ostalim i izlaska iz recesije uz povećani oprez poslodavaca koji, zbog neizvjesnosti, i dalje nisu voljni zapošljavati na dulje.
Jedan od razloga su sezonski poslovi, a također navode da su mnoge odredbe ZOR-a ostale nejasne, nedorečene i teško primjenjive nakon tzv. parcijalna reforme radnog zakonodavstva 2013. i 2014. godine. Tumače također kako bi lakše otpuštanje radnika na neodređeno omogućilo veću fluktuaciju na tržištu rada, što bi pak vodilo većem zapošljavanju i produktivnosti. Među svoje zahtjeve uključuju, primjerice, i skraćivanje otkaznih rokova, a tvrde da na hrvatskom tržištu nedostaje radnika te poslodavcima nije interes rješavati se dobrih radnika.
Sindikati smatraju da bi u Zakonu o radu trebalo zadržati postojeći članak o "radu na izdvojenom mjestu rada" te uvesti novi, rad na daljinu koji bi predviđao dva modusa - privremeni rad na daljinu i stalni rad na daljinu.
U prvom slučaju, omogućilo bi se radnicima da povremeno, kad to žele, rade izvan prostora tvrtke, a odgovornost bi tada bila na njima oko uvjeta u kojima rade. Za stalni rad na daljinu predlažu da se utvrdi neoporeziva naknada za troškove koje radnik ima u svojim prostorima i koje bi mu poslodavac onda plaćao, navodi Jutarnji list.
Kasnije bi, prema najavama hrvatskog ministra rada Josipa Aladrovića, trebalo modernizirati odredbe o radu od kuće ili na daljinu, kao i mogućnost povećanja sati dopunskog rada, a sindikati i poslodavci su već najavili da oni imaju malo dužu listu želja, piše Jutarnji list.
Oko najškakljivijeg pitanja, otpuštanja, i Ministarstvo rada, kao i poslodavci, smatraju da bi upravo fleksibilizacija trebala utjecati na to da se počne smanjivati broj novosklopljenih ugovora na određeno.
Oni su, naime, posljednjih godina u Hrvatskoj postali praktički pravilo, a prema ZOR-u bi trebali biti iznimka. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca objašnjavaju da je rastući trend ugovora o radu na određeno nakon 2013. posljedica nekoliko čimbenika, a među ostalim i izlaska iz recesije uz povećani oprez poslodavaca koji, zbog neizvjesnosti, i dalje nisu voljni zapošljavati na dulje.
Jedan od razloga su sezonski poslovi, a također navode da su mnoge odredbe ZOR-a ostale nejasne, nedorečene i teško primjenjive nakon tzv. parcijalna reforme radnog zakonodavstva 2013. i 2014. godine. Tumače također kako bi lakše otpuštanje radnika na neodređeno omogućilo veću fluktuaciju na tržištu rada, što bi pak vodilo većem zapošljavanju i produktivnosti. Među svoje zahtjeve uključuju, primjerice, i skraćivanje otkaznih rokova, a tvrde da na hrvatskom tržištu nedostaje radnika te poslodavcima nije interes rješavati se dobrih radnika.
Sindikati smatraju da bi u Zakonu o radu trebalo zadržati postojeći članak o "radu na izdvojenom mjestu rada" te uvesti novi, rad na daljinu koji bi predviđao dva modusa - privremeni rad na daljinu i stalni rad na daljinu.
U prvom slučaju, omogućilo bi se radnicima da povremeno, kad to žele, rade izvan prostora tvrtke, a odgovornost bi tada bila na njima oko uvjeta u kojima rade. Za stalni rad na daljinu predlažu da se utvrdi neoporeziva naknada za troškove koje radnik ima u svojim prostorima i koje bi mu poslodavac onda plaćao, navodi Jutarnji list.
