Dok popis stanovništva iz 2013. godine pokazuje da u BiH živi 544.780 Hrvata, koji čine 15,4% stanovništva, brojke koje pristižu iz najviših crkvenih krugova u BiH su drastično manje.
Tako je mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački, tijekom propovijedi u župnoj crkvi Svete Obitelji na Kupresu, a povodom proslave Obiteljskog dana u BiH, ustvrdio da u BiH sada živi 376.591 katolika.
Međutim, spomenuvši važnost ekonomske stabilnosti i novca za rješenje demografske katastrofe, istaknuo je da "novac ipak nije najvažniji", nego da je to - dijeljenje.
Svečanim Euharistijskim slavljem u župnoj crkvi Svete Obitelji u Kupresu, a koje je predvodio predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački, u zajedništvu s predsjednikom Vijeća za obitelj Biskupske konferencije BiH mons. Markom Semrenom, pomoćnim biskupom banjolučkim i uz koncelebraciju brojnih svećenika, u nedjelju 29. srpnja 2018., obilježen je Obiteljski dan u BiH.
Biskup Uzinić u svojoj propovijedi posebno je istaknuo veliko priznanje i iskrenu zahvalnost Hrvatima katolicima u BiH kao i cijeloj Katoličkoj Crkvi u BiH za, kako je kazao, golemi doprinos opstanku hrvatskog naroda i katoličke vjere ne samo u BiH, nego i u Republici Hrvatskoj.
Kakva bi Hrvatska bila da nije Hrvata iz BiH?
"Prostor Republike Hrvatske i Katolička Crkva na tom prostoru su kroz cijelu svoju povijest, a osobito u prošlom stoljeću, svoju životnu snagu i opstanak u velikoj mjeri mogli zahvaliti životnoj snazi hrvatskog naroda u BiH, utemeljenoj na čvrstoj vjeri bosanskog i hercegovačkog čovjeka, katolika i Hrvata, odgojenoj ponajviše na molitvama i otvorenosti životu hrvatskih katoličkih obitelji u BiH. Nije ni potrebno isticati koliko se ljudi iz ove zemlje, koja „pola svijeta naseli, a sebe ne raseli”, uselilo u Hrvatsku dajući joj svoj pečat. Proteklih dana smo svi, na primjer, radosno pratili uspjehe naše nogometne reprezentacije koji su u velikoj mjeri i uspjesi vas Hrvata - katolika BiH", kazao je biskup Uzinić.
On je, između ostalog, i postavio pitanje "što bi bilo od Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj bez ogromnog doprinosa svećenika, redovnika i redovnica rođenih u BiH ili porijeklom iz nje".
"Bogu hvala na ovo pitanje ne znamo odgovor. I bolje je tako. No, bojim se da bismo ga mogli doznati", naglasio je svoju bojazan, pri tom se osvrnuvši na, kako je rekao, tešku demografsku situaciju hrvatskog naroda, i u BiH, a i u Republici Hrvatskoj.
U 2017. u BiH 13.650 Hrvata manje
Osvrnuo se da je loša demografska situacija u BiH u najvećoj mjeri prouzročena ratom koji je najveća demografska destrukcija, a pojačana i negativnim trendovima prirodnog pada stanovništva smanjenjem rodnosti i povećanjem smrtnosti. No, on je naglasio da tome treba pridodati i činjenicu da se u najvećoj mjeri nije dogodio željno očekivani proces povratka protjeranog stanovništva zbog političke i ekonomske nesigurnosti i činjenice da je izbjeglištvo predugo trajalo, ali i da se zbog ove situacije, koja ostavlja dojam besperspektivnosti, iz godinu u godinu pojačava proces iseljavanja.
"Pretvarajući ovo u brojke, samo za prošlu godinu možemo kazati da se broj katolika u BiH smanjio za 13.650 (2.279 je manje rođenih, a 11.371 iseljenih), a što znači da vas katolika sada u BiH živi tek 376.591. Slično je i s drugim vjerskim zajednicama i narodima u BiH. Prognoze su da će BiH do 2050. imati 740.000 ili 20% stanovnika manje nego li danas", istaknuo je on, podsjećajući da ni u susjednoj Hrvatskoj situacija po ovom pitaju nije puno bolja.
Do 2050. Hrvatska će imati 728.000 stanovnika manje!
Biskup Uzinić se osvrnuo i na nezavidne demografske prognoze Ujedinjenih naroda za Hrvatsku.
"Spomenuti ću podatke koje sam ovih dana pročitao u novinama, da će ove godine u Republici Hrvatskoj u prvi razred biti upisano čak 660 djece ili 33 razreda manje nego prošle godine i one koje je ovaj tjedan objavio jedan tjednik koji kaže da nas je Hrvatskoj u posljednjih 20 godina čak 407.000 manje (202.000 je više umrlih nego rođenih, a 204.000 su se iselile). Prema prognozama UN-a Republika Hrvatska će 2050. imati 728.000 stanovnika manje nego danas, a do kraja stoljeća bi nas moglo biti manje za čak 1,65 milijuna", istaknuo je biskup.
Ovu negativnu demografsku situaciju povezao je s padom broja sklopljenih brakova i porastom broja rastava, s kojim se suočavaju i u Hrvatskoj i u BiH, pri tom ističući da su se "svi pomirili sa takvom situacijom".
"Novac nije rješenje"
Nakon što je iznio ove podatke, biskup Uzinić je ustvrdio da je za rješavanje ovog problema važna ekonomska stabilnost, ali da nije i najvažnija.
Naime, iako se hrvatsko stanovništvo iseljava isključivo iz ekonomskih i egzistencijalnih razloga, biskup Uzinić ipak je to relativizirao te drži da "novac nije rješenje", a ovu svoju tvrdnju potkrepljuje iz Evanđelja i gladno mnoštvo na Gori koje je nahranjeno s dvije ribe i pet ječmenih kruhova.
"Novac ne može biti rješenje ni za našu demografsku katastrofu. Zato Isus relativizira novac i njegovu vrijednost. I nudi jedno drugo rješenje. To je rješenje koje uvijek funkcionira. Novac mu, ako ga ima, može pomoći, ali ono funkcionira i bez novca. To rješenje je dijeljenje. Možemo ga nazvati i služenje drugima s onim što jesmo i imamo", rekao je u svojoj propovijedi na Kupresu biskup Uzinić.
Međutim, on je u kontekstu rješenja za demografske probleme Hrvata, spomenuo i crkvenu zajednicu, time dajući do znanja da i na tom polju "ne cvjetaju ruže".
Rješenje je dijeljenje
"Dijeljenje, odnosno služenje, je sposobno učiniti ono što ne može učiniti nikakav novac. Ono može promijeniti nas osobno. Može promijeniti i naše obitelji i od disfunkcionalnih obitelji učiniti ih obiteljima koje funkcioniraju. Može promijeniti i našu crkvenu zajednicu i učiniti je zajednicom koja živi u skladu s evanđeoskim principima", poručio je biskup.
Kazao je da je čudo dijeljenja funkcioniralo u hrvatskim katoličkim obiteljima, kako u BiH tako i u Hrvatskoj, tijekom cijele povijesti, koja često nije pružala nimalo bolje ekonomske okvire od ovih današnjih.
"A, funkcioniralo je jer su se naše obitelji nadahnjivale, kroz obiteljsku molitvu i redovita sudjelovanja na nedjeljnim euharistijskim slavljima, na onom što im je govorio i svojim primjerom pokazivao Gospodin naš Isus Krist. Zato su te naše obitelji doista bile izvori radosti i života. To čudo dijeljenja može funkcionirati i danas. I učiniti da ima ne samo dovoljno svima, nego da ponovo pretekne, da BiH, a s njom i Hrvatska, ponovo može „pola svijeta naseliti, a sebe ne raseliti”, zaključio je biskup Uzinić.
Tako je mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački, tijekom propovijedi u župnoj crkvi Svete Obitelji na Kupresu, a povodom proslave Obiteljskog dana u BiH, ustvrdio da u BiH sada živi 376.591 katolika.
Međutim, spomenuvši važnost ekonomske stabilnosti i novca za rješenje demografske katastrofe, istaknuo je da "novac ipak nije najvažniji", nego da je to - dijeljenje.
Svečanim Euharistijskim slavljem u župnoj crkvi Svete Obitelji u Kupresu, a koje je predvodio predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački, u zajedništvu s predsjednikom Vijeća za obitelj Biskupske konferencije BiH mons. Markom Semrenom, pomoćnim biskupom banjolučkim i uz koncelebraciju brojnih svećenika, u nedjelju 29. srpnja 2018., obilježen je Obiteljski dan u BiH.
Biskup Uzinić u svojoj propovijedi posebno je istaknuo veliko priznanje i iskrenu zahvalnost Hrvatima katolicima u BiH kao i cijeloj Katoličkoj Crkvi u BiH za, kako je kazao, golemi doprinos opstanku hrvatskog naroda i katoličke vjere ne samo u BiH, nego i u Republici Hrvatskoj.
Kakva bi Hrvatska bila da nije Hrvata iz BiH?
"Prostor Republike Hrvatske i Katolička Crkva na tom prostoru su kroz cijelu svoju povijest, a osobito u prošlom stoljeću, svoju životnu snagu i opstanak u velikoj mjeri mogli zahvaliti životnoj snazi hrvatskog naroda u BiH, utemeljenoj na čvrstoj vjeri bosanskog i hercegovačkog čovjeka, katolika i Hrvata, odgojenoj ponajviše na molitvama i otvorenosti životu hrvatskih katoličkih obitelji u BiH. Nije ni potrebno isticati koliko se ljudi iz ove zemlje, koja „pola svijeta naseli, a sebe ne raseli”, uselilo u Hrvatsku dajući joj svoj pečat. Proteklih dana smo svi, na primjer, radosno pratili uspjehe naše nogometne reprezentacije koji su u velikoj mjeri i uspjesi vas Hrvata - katolika BiH", kazao je biskup Uzinić.
On je, između ostalog, i postavio pitanje "što bi bilo od Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj bez ogromnog doprinosa svećenika, redovnika i redovnica rođenih u BiH ili porijeklom iz nje".
"Bogu hvala na ovo pitanje ne znamo odgovor. I bolje je tako. No, bojim se da bismo ga mogli doznati", naglasio je svoju bojazan, pri tom se osvrnuvši na, kako je rekao, tešku demografsku situaciju hrvatskog naroda, i u BiH, a i u Republici Hrvatskoj.
U 2017. u BiH 13.650 Hrvata manje
Osvrnuo se da je loša demografska situacija u BiH u najvećoj mjeri prouzročena ratom koji je najveća demografska destrukcija, a pojačana i negativnim trendovima prirodnog pada stanovništva smanjenjem rodnosti i povećanjem smrtnosti. No, on je naglasio da tome treba pridodati i činjenicu da se u najvećoj mjeri nije dogodio željno očekivani proces povratka protjeranog stanovništva zbog političke i ekonomske nesigurnosti i činjenice da je izbjeglištvo predugo trajalo, ali i da se zbog ove situacije, koja ostavlja dojam besperspektivnosti, iz godinu u godinu pojačava proces iseljavanja.
"Pretvarajući ovo u brojke, samo za prošlu godinu možemo kazati da se broj katolika u BiH smanjio za 13.650 (2.279 je manje rođenih, a 11.371 iseljenih), a što znači da vas katolika sada u BiH živi tek 376.591. Slično je i s drugim vjerskim zajednicama i narodima u BiH. Prognoze su da će BiH do 2050. imati 740.000 ili 20% stanovnika manje nego li danas", istaknuo je on, podsjećajući da ni u susjednoj Hrvatskoj situacija po ovom pitaju nije puno bolja.
Do 2050. Hrvatska će imati 728.000 stanovnika manje!
Biskup Uzinić se osvrnuo i na nezavidne demografske prognoze Ujedinjenih naroda za Hrvatsku.
"Spomenuti ću podatke koje sam ovih dana pročitao u novinama, da će ove godine u Republici Hrvatskoj u prvi razred biti upisano čak 660 djece ili 33 razreda manje nego prošle godine i one koje je ovaj tjedan objavio jedan tjednik koji kaže da nas je Hrvatskoj u posljednjih 20 godina čak 407.000 manje (202.000 je više umrlih nego rođenih, a 204.000 su se iselile). Prema prognozama UN-a Republika Hrvatska će 2050. imati 728.000 stanovnika manje nego danas, a do kraja stoljeća bi nas moglo biti manje za čak 1,65 milijuna", istaknuo je biskup.
Ovu negativnu demografsku situaciju povezao je s padom broja sklopljenih brakova i porastom broja rastava, s kojim se suočavaju i u Hrvatskoj i u BiH, pri tom ističući da su se "svi pomirili sa takvom situacijom".
"Novac nije rješenje"
Nakon što je iznio ove podatke, biskup Uzinić je ustvrdio da je za rješavanje ovog problema važna ekonomska stabilnost, ali da nije i najvažnija.
Naime, iako se hrvatsko stanovništvo iseljava isključivo iz ekonomskih i egzistencijalnih razloga, biskup Uzinić ipak je to relativizirao te drži da "novac nije rješenje", a ovu svoju tvrdnju potkrepljuje iz Evanđelja i gladno mnoštvo na Gori koje je nahranjeno s dvije ribe i pet ječmenih kruhova.
"Novac ne može biti rješenje ni za našu demografsku katastrofu. Zato Isus relativizira novac i njegovu vrijednost. I nudi jedno drugo rješenje. To je rješenje koje uvijek funkcionira. Novac mu, ako ga ima, može pomoći, ali ono funkcionira i bez novca. To rješenje je dijeljenje. Možemo ga nazvati i služenje drugima s onim što jesmo i imamo", rekao je u svojoj propovijedi na Kupresu biskup Uzinić.
Međutim, on je u kontekstu rješenja za demografske probleme Hrvata, spomenuo i crkvenu zajednicu, time dajući do znanja da i na tom polju "ne cvjetaju ruže".
Rješenje je dijeljenje
"Dijeljenje, odnosno služenje, je sposobno učiniti ono što ne može učiniti nikakav novac. Ono može promijeniti nas osobno. Može promijeniti i naše obitelji i od disfunkcionalnih obitelji učiniti ih obiteljima koje funkcioniraju. Može promijeniti i našu crkvenu zajednicu i učiniti je zajednicom koja živi u skladu s evanđeoskim principima", poručio je biskup.
Kazao je da je čudo dijeljenja funkcioniralo u hrvatskim katoličkim obiteljima, kako u BiH tako i u Hrvatskoj, tijekom cijele povijesti, koja često nije pružala nimalo bolje ekonomske okvire od ovih današnjih.
"A, funkcioniralo je jer su se naše obitelji nadahnjivale, kroz obiteljsku molitvu i redovita sudjelovanja na nedjeljnim euharistijskim slavljima, na onom što im je govorio i svojim primjerom pokazivao Gospodin naš Isus Krist. Zato su te naše obitelji doista bile izvori radosti i života. To čudo dijeljenja može funkcionirati i danas. I učiniti da ima ne samo dovoljno svima, nego da ponovo pretekne, da BiH, a s njom i Hrvatska, ponovo može „pola svijeta naseliti, a sebe ne raseliti”, zaključio je biskup Uzinić.
