Više od 10 posto bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine otpada na novčane doznake iz inozemstva, što najbolje pokazuje koliko je priljev novca iz dijaspore važan za makroekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
No, osim za državu, priljev ovog novca važan je za mnoga kućanstva u BiH koja bi teško preživljavala iz mjeseca u mjesec bez financijske potpore rođaka, uglavnom iz Švicarske i država Europske unije te Sjedinjenih Američkih Država. To su prostori gdje je i najbrojnije bosanskohercegovačko iseljeništvo. Službeni podaci pokazuju da iznos novčanih sredstava koji iz dijaspore pristiže u Bosnu i Hercegovinu bilježi rekordne iznose.
U prvom tromjesečju ove godine novčane doznake iz inozemstva dosegnule su 931,39 milijuna KM, što je za 72,94 milijuna KM ili 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada su također bilježene rekordne vrijednosti.
Najviše osobnih transfera
U prošloj godini ukupni tekući transferi iznosili su oko 5,69 milijardi KM, od čega se oko 4,17 milijardi KM odnosi na novčane doznake iz inozemstva, oko 1,52 milijarde KM na ostale tekuće transfere, a oko 1,38 milijardi KM na mirovine iz inozemstva. Najveći iznosi osobnih transfera zabilježeni su u drugom i trećem tromjesečju, i to više od 1,1 milijardu KM, dok je u prvom tromjesečju zabilježeno 859 milijuna KM.
Ukupno gledano, Bosna i Hercegovina je u 2024. godini primila oko 5,69 milijardi KM iz inozemstva kroz novčane transfere. Istodobno, podaci Centralne banke BiH i Svjetske banke pokazuju rast doznaka od 2,3 milijarde KM u 2014. na gotovo 4 milijarde KM u 2024. godini. Prema metodologiji Svjetske banke, koja uzima u obzir i kompenzaciju zaposlenih, doznake su za 2023. iznosile čak 5,14 milijardi KM, dok se procjena za 2024. još očekuje. Ovi podaci potvrđuju stabilan rast iz godine u godinu, osim u 2020., kada je zabilježen pad zbog pandemije. I dok obje institucije bilježe uzlazni trend nakon 2020., Svjetska banka dosljedno prikazuje veće iznose, s naglašenim skokom između 2022. i 2023. godine.
Prema anketi o potrošnji kućanstava u BiH za 2021./2022. godinu, koju je objavila Agencija za statistiku BiH 2024., 4,6% stanovništva prima novac iz inozemstva. Prosječan broj primljenih doznaka po kućanstvu u posljednjih 12 mjeseci je 5,3, dok je prosječan godišnji iznos 2276,28 KM. Najviše sredstava dolazi iz Njemačke, skandinavskih zemalja, Sjeverne Amerike, ali i susjednih država. Važno je napomenuti razliku u metodologiji: dok Centralna banka BiH evidentira isključivo osobne transfere, Svjetska banka uključuje i plaće sezonskih i privremenih radnika iz BiH u inozemstvu. Zanimljivo je usporediti priljev novca iz dijaspore u BiH s onim u susjednim zemljama, koje također imaju veliku iseljeničku populaciju. U Srbiju je tako iz inozemstva građanima te države 2023. godine uplaćeno 4,99 milijardi eura, što je za gotovo pola milijarde više u odnosu na godinu prije. Vrijednost inozemnih doznaka u Srbiji premašila je ukupnu vrijednost stranih ulaganja. Doznake iz inozemstva primaju većinom građani starije životne dobi u Srbiji, a one dolaze iz svih krajeva svijeta, najviše iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.
Dolasci ljeti
Jedno istraživanje od prije dvije godine u Švicarskoj, zemlji iz koje u razne dijelove svijeta stranci šalju najviše novca, pokazalo je da novčane doznake najmanje jednom godišnje u domovinu šalje 29 posto Britanaca, 30 posto državljana BiH, 40 posto državljana Srbije i 46 posto Portugalaca.
Predstavnici druge generacije imigranata po pravilu rjeđe šalju novac u zemlje podrijetla jer su već i slabije socijalne veze s domovinom roditelja. Prosječan iznos se također veoma razlikuje ovisno o nacionalnosti. Na prvom mjestu su Britanci, s prosječnih 4000 franaka, slijede Portugalci s 2200 i Nijemci s 1100 franaka. U nižem dijelu spektra su Talijani sa 650 franaka, imigranti iz Srbije s 460 i iz BiH s prosječna 324 franka. Istraživanje je pokazalo da upravo građani Srbije i BiH novac najčešće šalju da bi pomogli obitelji i prijateljima. Financijski potencijal dijaspore svakako nije njezina jedina vrijednost, ali u slučaju ekonomski slabijih država, poput Bosne i Hercegovine, teško je i zamisliti kako bi izgledala financijska situacija bez iseljenika. Količina novca koji oni unesu i tijekom ljetnih mjeseci i blagdana, kada su i najčešći dolasci u domovinu, izravno utječe na rast potrošnje i ubrizgavanje novca u sektore poput ugostiteljstva i trgovine. Točan, pa i približan iznos novca koji se fizički unese u BiH na ovaj način teško je procijeniti. Dio toga se pripisuje turističkom prometu iako je jasno da iseljeništvo troši novac u BiH na mnogo više načina nego stvarni turisti.
No, osim za državu, priljev ovog novca važan je za mnoga kućanstva u BiH koja bi teško preživljavala iz mjeseca u mjesec bez financijske potpore rođaka, uglavnom iz Švicarske i država Europske unije te Sjedinjenih Američkih Država. To su prostori gdje je i najbrojnije bosanskohercegovačko iseljeništvo. Službeni podaci pokazuju da iznos novčanih sredstava koji iz dijaspore pristiže u Bosnu i Hercegovinu bilježi rekordne iznose.
U prvom tromjesečju ove godine novčane doznake iz inozemstva dosegnule su 931,39 milijuna KM, što je za 72,94 milijuna KM ili 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada su također bilježene rekordne vrijednosti.
Najviše osobnih transfera
U prošloj godini ukupni tekući transferi iznosili su oko 5,69 milijardi KM, od čega se oko 4,17 milijardi KM odnosi na novčane doznake iz inozemstva, oko 1,52 milijarde KM na ostale tekuće transfere, a oko 1,38 milijardi KM na mirovine iz inozemstva. Najveći iznosi osobnih transfera zabilježeni su u drugom i trećem tromjesečju, i to više od 1,1 milijardu KM, dok je u prvom tromjesečju zabilježeno 859 milijuna KM.
Ukupno gledano, Bosna i Hercegovina je u 2024. godini primila oko 5,69 milijardi KM iz inozemstva kroz novčane transfere. Istodobno, podaci Centralne banke BiH i Svjetske banke pokazuju rast doznaka od 2,3 milijarde KM u 2014. na gotovo 4 milijarde KM u 2024. godini. Prema metodologiji Svjetske banke, koja uzima u obzir i kompenzaciju zaposlenih, doznake su za 2023. iznosile čak 5,14 milijardi KM, dok se procjena za 2024. još očekuje. Ovi podaci potvrđuju stabilan rast iz godine u godinu, osim u 2020., kada je zabilježen pad zbog pandemije. I dok obje institucije bilježe uzlazni trend nakon 2020., Svjetska banka dosljedno prikazuje veće iznose, s naglašenim skokom između 2022. i 2023. godine.
Prema anketi o potrošnji kućanstava u BiH za 2021./2022. godinu, koju je objavila Agencija za statistiku BiH 2024., 4,6% stanovništva prima novac iz inozemstva. Prosječan broj primljenih doznaka po kućanstvu u posljednjih 12 mjeseci je 5,3, dok je prosječan godišnji iznos 2276,28 KM. Najviše sredstava dolazi iz Njemačke, skandinavskih zemalja, Sjeverne Amerike, ali i susjednih država. Važno je napomenuti razliku u metodologiji: dok Centralna banka BiH evidentira isključivo osobne transfere, Svjetska banka uključuje i plaće sezonskih i privremenih radnika iz BiH u inozemstvu. Zanimljivo je usporediti priljev novca iz dijaspore u BiH s onim u susjednim zemljama, koje također imaju veliku iseljeničku populaciju. U Srbiju je tako iz inozemstva građanima te države 2023. godine uplaćeno 4,99 milijardi eura, što je za gotovo pola milijarde više u odnosu na godinu prije. Vrijednost inozemnih doznaka u Srbiji premašila je ukupnu vrijednost stranih ulaganja. Doznake iz inozemstva primaju većinom građani starije životne dobi u Srbiji, a one dolaze iz svih krajeva svijeta, najviše iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.
Dolasci ljeti
Jedno istraživanje od prije dvije godine u Švicarskoj, zemlji iz koje u razne dijelove svijeta stranci šalju najviše novca, pokazalo je da novčane doznake najmanje jednom godišnje u domovinu šalje 29 posto Britanaca, 30 posto državljana BiH, 40 posto državljana Srbije i 46 posto Portugalaca.
Predstavnici druge generacije imigranata po pravilu rjeđe šalju novac u zemlje podrijetla jer su već i slabije socijalne veze s domovinom roditelja. Prosječan iznos se također veoma razlikuje ovisno o nacionalnosti. Na prvom mjestu su Britanci, s prosječnih 4000 franaka, slijede Portugalci s 2200 i Nijemci s 1100 franaka. U nižem dijelu spektra su Talijani sa 650 franaka, imigranti iz Srbije s 460 i iz BiH s prosječna 324 franka. Istraživanje je pokazalo da upravo građani Srbije i BiH novac najčešće šalju da bi pomogli obitelji i prijateljima. Financijski potencijal dijaspore svakako nije njezina jedina vrijednost, ali u slučaju ekonomski slabijih država, poput Bosne i Hercegovine, teško je i zamisliti kako bi izgledala financijska situacija bez iseljenika. Količina novca koji oni unesu i tijekom ljetnih mjeseci i blagdana, kada su i najčešći dolasci u domovinu, izravno utječe na rast potrošnje i ubrizgavanje novca u sektore poput ugostiteljstva i trgovine. Točan, pa i približan iznos novca koji se fizički unese u BiH na ovaj način teško je procijeniti. Dio toga se pripisuje turističkom prometu iako je jasno da iseljeništvo troši novac u BiH na mnogo više načina nego stvarni turisti.
