Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je svoj drugi Globalni izvještaj o hipertenziji, koji pokazuje da je 1,4 milijarde ljudi živjelo s hipertenzijom u 2024. godini, ali da tek nešto više od jedne petine ima stanje pod kontrolom, bilo putem lijekova ili smanjenjem zdravstvenih rizika.
Oko 1,1 milijun odraslih osoba u Bosni i Hercegovini (BiH) živi s hipertenzijom. S prevalencijom od 53 posto, građani BiH premašuju svjetski prosjek za 20 posto, što naglašava hitnost djelovanja. Samo jedna od pet osoba s hipertenzijom dosegne zdrave vrijednosti krvnog pritiska, u poređenju s jednom od tri na globalnom nivou.
Hitnost djelovanja u BiH
''Hipertenzija se u većini slučajeva može uspješno tretirati. Ulaganje u otkrivanje, liječenje i kontrolu spasit će hiljade života i smanjiti buduće troškove zdravstvene zaštite. Jačanje primarne zdravstvene zaštite i osiguravanje pristupa adekvatnim mjerama poput izbjegavanja stresa i zdrave ishrane, kao i dostupnim lijekovima, ključni su za zatvaranje jaza u liječenju i kontroli'', izjavio je Erwin Cooreman, specijalni predstavnik WHO-a u BiH.
Hipertenzija je vodeći uzrok srčanog udara, moždanog udara, kronične bubrežne bolesti i demencije. Bez hitnog djelovanja, milijuni ljudi će nastaviti prerano umirati, a zemlje će se suočiti s rastućim ekonomskim gubicima.
Globalni apel za reforme
Od 2011. do 2025. godine, procjenjuje se da su kardiovaskularne bolesti, uključujući hipertenziju, koštale zemlje s niskim i srednjim prihodima približno 3,7 milijardi američkih dolara, što odgovara oko 2 posto njihovog ukupnog BDP-a.
''Svaki sat, više od 1000 života izgubi se zbog moždanih i srčanih udara uzrokovanih visokim krvnim pritiskom, a većina tih smrti je sprječiva'', rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a.
''Zemlje imaju alate da promijene ovu stvarnost. Uz političku volju, potrebna ulaganja i reforme kojima će se kontrola hipertenzije ugraditi u zdravstvene usluge, možemo spasiti milijune života i osigurati univerzalnu zdravstvenu zaštitu za sve'', dodao je.
Novi izvještaj objavljen je na događaju koji su zajednički organizirali WHO, Bloomberg Philanthropies i Resolve to Save Lives tokom 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.
Oko 1,1 milijun odraslih osoba u Bosni i Hercegovini (BiH) živi s hipertenzijom. S prevalencijom od 53 posto, građani BiH premašuju svjetski prosjek za 20 posto, što naglašava hitnost djelovanja. Samo jedna od pet osoba s hipertenzijom dosegne zdrave vrijednosti krvnog pritiska, u poređenju s jednom od tri na globalnom nivou.
Hitnost djelovanja u BiH
''Hipertenzija se u većini slučajeva može uspješno tretirati. Ulaganje u otkrivanje, liječenje i kontrolu spasit će hiljade života i smanjiti buduće troškove zdravstvene zaštite. Jačanje primarne zdravstvene zaštite i osiguravanje pristupa adekvatnim mjerama poput izbjegavanja stresa i zdrave ishrane, kao i dostupnim lijekovima, ključni su za zatvaranje jaza u liječenju i kontroli'', izjavio je Erwin Cooreman, specijalni predstavnik WHO-a u BiH.
Hipertenzija je vodeći uzrok srčanog udara, moždanog udara, kronične bubrežne bolesti i demencije. Bez hitnog djelovanja, milijuni ljudi će nastaviti prerano umirati, a zemlje će se suočiti s rastućim ekonomskim gubicima.
Globalni apel za reforme
Od 2011. do 2025. godine, procjenjuje se da su kardiovaskularne bolesti, uključujući hipertenziju, koštale zemlje s niskim i srednjim prihodima približno 3,7 milijardi američkih dolara, što odgovara oko 2 posto njihovog ukupnog BDP-a.
''Svaki sat, više od 1000 života izgubi se zbog moždanih i srčanih udara uzrokovanih visokim krvnim pritiskom, a većina tih smrti je sprječiva'', rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a.
''Zemlje imaju alate da promijene ovu stvarnost. Uz političku volju, potrebna ulaganja i reforme kojima će se kontrola hipertenzije ugraditi u zdravstvene usluge, možemo spasiti milijune života i osigurati univerzalnu zdravstvenu zaštitu za sve'', dodao je.
Novi izvještaj objavljen je na događaju koji su zajednički organizirali WHO, Bloomberg Philanthropies i Resolve to Save Lives tokom 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.
