Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice je odgovorio na pismo tri bivša visoka predstavnika koji su upozorili na negativnu ulogu Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Čović je poručio da su visoki predstavnici "svojim odlukama unakazili Bosnu i Hercegovinu".
Obveza Hrvatske
Naglasio je da više od tisuću kilometara granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, te Daytonski mirovni sporazum obvezuju Hrvatsku na djelovanje u Bosni i Hercegovini.
"Dobro je da se u Saboru Republike Hrvatske govori o tome (Deklaracija o položaju Hrvata u BiH). Ja se nadam da ćemo dobiti snažnu potporu da Bosna i Hercegovina ide euroatlantskim putem na potpunoj jednakopravnosti konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Najmalobrojniji narod nosi većinu projekata očuvanja Bosne i Hercegovine i zaslužuje jednu snažnu deklaraciju u Saboru Hrvatske".
Upitan kako komentira pismo bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini - Carla Bildta, Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga - u kojem upozoravaju na negativnu ulogu Hrvatske u Bosni i Hercegovini, odgovorio je:
Promašaj visokih predstavnika
"Što kazati za bilo koga od njih pojedinačno. Mislim da svatko ima pravo na svoj politički stav ili kakav god taj stav bio. Ne mora biti politički, ali je u funkciji nečega. Nisu oni jedini koji razmišljaju tako. Jasno je da Bosna i Hercegovina unakažena odlukama koje su donosili visoki predstavnici. Na stotine njih je nametnuto kroz ustavna rješenja unutar Bosne i Hercegovine, a nisu prošli parlamentarnu proceduru. Upravo u traženju nekog neuspjelog rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Njihov promašaj ne trebamo slušati".
Kako je kazao, želja je da se donese deklaracija koja će imati snagu i težinu. Očekuje da će se ta deklaracija dograditi.
Čović je ukazao i to da je razgovarao o mnogo tema s Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom. Objasnio je da su razgovarali u svojstvu predsjednika stranaka koje pripadaju obitelji Europskih narodnjačkih stranaka.
Informacije za Orbana
"Detaljno sam ga informirao o onome što čini problem Bosne i Hercegovine", rekao je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice i ponovio stav da se Bosna i Hercegovina ne može graditi na građanskom konceptu.
Podsjetimo, trojica bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini uputili su otvoreno pismo visokoj povjerenici Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU vezano za ''uplitanje Hrvatske u političke procese u BiH''.
U svom pismu Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl Bildt navode da su kao bivši visoki predstavnici u BiH duboko zabrinuti što se, kako navode, Hrvatska neprestano miješa u političke poslove BiH, navodeći kao primjer nedavni pokušaj negiranja legitimnosti izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Nedavno je i glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla da se Rusija odavno zalaže za ukidanje funkcije visokog predstavnika, kao i za to da odgovornost za situaciju u BiH bude prenesena na tri konstitutivna naroda. Kako je rekla nazočnost protektora odavno iscrpilo svoju funkciju i samo koči razvoj zemlje.
Hrvatska optužila visoke predstavnike
Hrvatska je odbacila optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se miješa u unutarnja pitanja te države i optužila ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.
Inače, trenutno visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko poručio je da Hrvati u BiH trebaju napraviti katalog svega što imaju. Inzko je ovo izjavio odgovarajući na zahtjev europske zastupnice Željane Zovko da joj se dostave izvještaji o tome koliko OHR godišnje troši novca. Komentirajući zahtjev Željane Zovko, hrvatske EU parlamentarke koja je zatražila da joj se dostavi proračun OHR-a, Inzko je kazao da ona radi za drugu državu. Prema njegovom mišljenju, možda iza poruka Zovko postoji neka strategija.
''Rezultat nije bio onakav za HDZ kao što su očekivali i to je možda razlog zbog čega Zovko to radi. Mislim da bi trebalo biti manje frustracija na hrvatskoj strani i možda bi trebalo napraviti neki katalog šta to sve u BiH imaju Hrvati kad je riječ o funkcijama na svim nivoima vlasti. Mislim da bi onda ova debata bila malo realnija. Da vidimo što Hrvati imaju de facto na kantonalnom nivou, koliko imaju ministara, kao i na federalnom nivou. Da li imaju puno ministara financija, pravosuđa i na državnom nivou vidimo da ko upravlja indirektnim oporezivanjem, koliko procenata ministara imaju i da onda pričamo o faktičkom stanju, da eliminiramo frustracije'', naglasio je Inzko.
Valja istaknuti i da je OHR-u u proračunskoj 2017./2018. godini dodijeljeno 5,328 milijuna eura od čega je 54,37 posto iz EU, što ih čini najvećim donatorom.
OHR ostaje
Unatoč brojnim pozivima, posebice iz RS, da se zatvori ured viskog predstavnika u BiH, Inzko poručuje da nisu ispunjeni svi uvjeti i ciljevi za završetak mandata.
Podsjećanja radi, od tih uvjeta ostalo je neriješeno pitanje vojne i državne imovine, a potrebna je i "pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira utemeljena na punom poštovanju Daytonskog mirovnog sporazuma".
Obveza Hrvatske
Naglasio je da više od tisuću kilometara granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, te Daytonski mirovni sporazum obvezuju Hrvatsku na djelovanje u Bosni i Hercegovini.
"Dobro je da se u Saboru Republike Hrvatske govori o tome (Deklaracija o položaju Hrvata u BiH). Ja se nadam da ćemo dobiti snažnu potporu da Bosna i Hercegovina ide euroatlantskim putem na potpunoj jednakopravnosti konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Najmalobrojniji narod nosi većinu projekata očuvanja Bosne i Hercegovine i zaslužuje jednu snažnu deklaraciju u Saboru Hrvatske".
Upitan kako komentira pismo bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini - Carla Bildta, Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga - u kojem upozoravaju na negativnu ulogu Hrvatske u Bosni i Hercegovini, odgovorio je:
Promašaj visokih predstavnika
"Što kazati za bilo koga od njih pojedinačno. Mislim da svatko ima pravo na svoj politički stav ili kakav god taj stav bio. Ne mora biti politički, ali je u funkciji nečega. Nisu oni jedini koji razmišljaju tako. Jasno je da Bosna i Hercegovina unakažena odlukama koje su donosili visoki predstavnici. Na stotine njih je nametnuto kroz ustavna rješenja unutar Bosne i Hercegovine, a nisu prošli parlamentarnu proceduru. Upravo u traženju nekog neuspjelog rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Njihov promašaj ne trebamo slušati".
Kako je kazao, želja je da se donese deklaracija koja će imati snagu i težinu. Očekuje da će se ta deklaracija dograditi.
Čović je ukazao i to da je razgovarao o mnogo tema s Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom. Objasnio je da su razgovarali u svojstvu predsjednika stranaka koje pripadaju obitelji Europskih narodnjačkih stranaka.
Informacije za Orbana
"Detaljno sam ga informirao o onome što čini problem Bosne i Hercegovine", rekao je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice i ponovio stav da se Bosna i Hercegovina ne može graditi na građanskom konceptu.
Podsjetimo, trojica bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini uputili su otvoreno pismo visokoj povjerenici Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU vezano za ''uplitanje Hrvatske u političke procese u BiH''.
U svom pismu Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl Bildt navode da su kao bivši visoki predstavnici u BiH duboko zabrinuti što se, kako navode, Hrvatska neprestano miješa u političke poslove BiH, navodeći kao primjer nedavni pokušaj negiranja legitimnosti izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Nedavno je i glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla da se Rusija odavno zalaže za ukidanje funkcije visokog predstavnika, kao i za to da odgovornost za situaciju u BiH bude prenesena na tri konstitutivna naroda. Kako je rekla nazočnost protektora odavno iscrpilo svoju funkciju i samo koči razvoj zemlje.
Hrvatska optužila visoke predstavnike
Hrvatska je odbacila optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se miješa u unutarnja pitanja te države i optužila ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.
Inače, trenutno visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko poručio je da Hrvati u BiH trebaju napraviti katalog svega što imaju. Inzko je ovo izjavio odgovarajući na zahtjev europske zastupnice Željane Zovko da joj se dostave izvještaji o tome koliko OHR godišnje troši novca. Komentirajući zahtjev Željane Zovko, hrvatske EU parlamentarke koja je zatražila da joj se dostavi proračun OHR-a, Inzko je kazao da ona radi za drugu državu. Prema njegovom mišljenju, možda iza poruka Zovko postoji neka strategija.
''Rezultat nije bio onakav za HDZ kao što su očekivali i to je možda razlog zbog čega Zovko to radi. Mislim da bi trebalo biti manje frustracija na hrvatskoj strani i možda bi trebalo napraviti neki katalog šta to sve u BiH imaju Hrvati kad je riječ o funkcijama na svim nivoima vlasti. Mislim da bi onda ova debata bila malo realnija. Da vidimo što Hrvati imaju de facto na kantonalnom nivou, koliko imaju ministara, kao i na federalnom nivou. Da li imaju puno ministara financija, pravosuđa i na državnom nivou vidimo da ko upravlja indirektnim oporezivanjem, koliko procenata ministara imaju i da onda pričamo o faktičkom stanju, da eliminiramo frustracije'', naglasio je Inzko.
Valja istaknuti i da je OHR-u u proračunskoj 2017./2018. godini dodijeljeno 5,328 milijuna eura od čega je 54,37 posto iz EU, što ih čini najvećim donatorom.
OHR ostaje
Unatoč brojnim pozivima, posebice iz RS, da se zatvori ured viskog predstavnika u BiH, Inzko poručuje da nisu ispunjeni svi uvjeti i ciljevi za završetak mandata.
Podsjećanja radi, od tih uvjeta ostalo je neriješeno pitanje vojne i državne imovine, a potrebna je i "pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira utemeljena na punom poštovanju Daytonskog mirovnog sporazuma".
