Kad procvjetaju ljetne sorte cvijeća, ne moramo se pomiriti sa sivilom u vrtu! U jesen možemo uživati u prekrasnim toplim bojama – narančastoj, crvenoj i žutoj.
Mnogima početak školske godine znači da je ljeto gotovo, ali za vrtlare koji žele produljiti sezonu rasta, to znači novu priliku za sadnju. Od rane jeseni do većeg dijela studenog jedno je od najboljih doba godine za sadnju lukovica koje cvjetaju u proljeće, jednogodišnjih biljaka i povrća u hladnoj sezoni, kao i mnogih stabala, grmova i trajnica.
ZAŠTO SADITI U JESEN?
- Još uvijek toplo tlo potiče dobar rast korijena.
- Hladno vrijeme uklanja opasnost od toplinskog stresa na novim biljkama.
- Pojačane kiše pomažu biljkama da uspostave jači korijenski sustav prije zime.
- Mnoge štetočine i bolesti koje muče vrtove u proljeće i ljeto nisu tolika prijetnja u jesen.
LUKOVICE
Od jeseni do rane zime (ovisno o tome gdje živite) najbolje je vrijeme za sadnju lukovica koje cvjetaju u proljeće, uključujući tulipane, narcise, zumbule i šafrane. Važno je sad ih staviti u zemlju jer im je potrebna dugo zimsko mirovanje kako bi se pripremile za svoju proljetnu zabavu.
Počevši od kasnog ljeta, u vrtnim katalozima i lokalnim vrtnim centrima pronaći ćete široku lepezu lukovica koje cvjetaju u proljeće.
KADA SADITI:
Pričekajte sa sadnjom lukovica dok noćne temperature ne padnu na oko 10 C ili niže oko dva tjedna kako biste tlu dali priliku da se ohladi kako vaše lukovice ne bi niknule prerano. Kako biste lukovicama dali dovoljno vremena da se ukorijene, pokušajte ih posaditi najmanje šest tjedana prije nego što se u vašem području može očekivati jak mraz koji se smrzava na tlu (obično u listopadu u sjevernim klimama, i studenom ili kasnije u toplijim klimama).
Ako još uvijek niste svoje lukovice stavili u zemlju do početka zime, samo naprijed i posadite ih čim nastupi promjena vremena. Ako lukovice predugo držite izvan zemlje, one će uvenuti i osušiti se. Druga je mogućnost posaditi svoje lukovice u posude i ostaviti ih da prezime na zaštićenom vanjskom mjestu, prekrivenom malčom.
SAVJETI ZA SADNJU:
Kada kupujete lukovice, kupite nekoliko sorti s različitim razdobljima cvatnje kako biste mogli uživati u cvatu od ranog do kasnog proljeća.
Zakopajte lukovice sa šiljastim krajem do dubine koja je otprilike tri puta veća od njihovog promjera (za većinu lukovica tulipana i narcisa, oko 15 do 20 cm).
Za najveći učinak, posadite ih u grozdovima od pet ili više, umjesto da zabodete jednu lukovicu u zemlju.
Kako biste kamuflirali lišće lukovice kada počne odumirati u proljeće, pomiješajte svoje lukovice s trajnicama koje imaju slično lišće, kao što su ljiljani i hoste.
JEDNOGODIŠNJE BILJKE
Dok jesen ne stigne, naši su vrtovi već umorni od vrućine, suncem isušeni, trebaju infuziju boja. Biljke koje cvjetaju u hladnoj sezoni najbolje je posaditi u jesen i često će ostati živahne do studenog ili duže. Ne smetaju im mrazne večeri, a mnoge će čak tolerirati temperature ispod nule.
Viole i njihove rođakinje maćuhice su među najotpornijim i najšarenijim jednogodišnjim biljkama u hladnoj sezoni. Ostale koje mogu podnijeti hladnoću uključuju slatki alyssum, afrička ivančica, dianthus, lobeliju i različak. Iako su krizanteme zapravo trajnice i najbolje ih je saditi u proljeće, često se tretiraju kao jednogodišnje biljke u jesen u sjevernim klimama i dolaze u širokom nizu nijansi koje nadopunjuju jesensku paletu boja.
Cvatuće jednogodišnje biljke nisu vaše jedine mogućnosti za dodavanje štiha jesenskom vrtu. Uz svoje maćuhice posadite ukrasni kelj i kupus, čije središte poprima lijepe pastelne nijanse bijele, ružičaste i ljubičaste kad temperature padnu. Ili probajte blitvu ‘Bright Lights‘, jestivu zelenu biljku koja se često koristi kao ukrasno lišće zbog svojih raznobojnih stabljika i atraktivnih listova s žilama.
KADA SADITI:
Ako biljke za kupujete u lokalnom rasadniku, općenito ih možete staviti u vrt čim postanu dostupne. Neke jednogodišnje biljke u hladnoj sezoni, osobito maćuhice, lako je uzgojiti iz sjemena ako se posiju u vrt u kasno ljeto.
SAVJETI ZA SADNJU:
Neka vaše jesenje jednogodišnje biljke dulje cvjetaju uklanjanjem osušenih cvjetova.
Tamo gdje su zime blage, maćuhice posađene u jesen često će preživjeti i ponovno procvjetati u proljeće ako su zaštićene slojem malča.
Mame bi također mogle oživjeti sljedeće proljeće ako ih posadite izravno u zemlju i prekrijete slojem malča.
SEZONSKO POVRĆE
Jesensku berbu možete dobiti tako što ćete brzorastuće sorte uzgajati iz sjemena ili kupnjom presađenih biljaka u lokalnim vrtnim centrima. Jesen je odlično vrijeme za sadnju drugog usjeva proljetnog zelenila kao što je špinat, lisnata salata, rikula i gorušica jer im je potrebno hladnije tlo za klijanje sjemena i brzo sazrijevaju.
Brzorastuće korjenasto povrće poput rotkvica, cikle i repe također uspijeva u hladnim uvjetima i potrebno mu je manje od dva mjeseca da sazre. Jesen je također dobro vrijeme za sadnju luka i režnjeva češnjaka za berbu u kasno proljeće ili ljeto sljedeće godine.
KADA SADITI:
Da biste odredili optimalno vrijeme za sadnju jesenskih usjeva iz sjemena, morat ćete malo izračunati. Provjerite poleđinu pakiranja sjemena za "dane do sazrijevanja" i zatim brojite unatrag od prosječnog datuma prvog jakog mraza u vašem području. Budući da će se stopa rasta vaših biljaka usporiti kako se dani skraćuju, dodajte još tjedan ili dva kako biste odredili datum sjetve.
U većini slučajeva trebali biste se držati usjeva u hladnoj sezoni koji sazrijevaju za 70 dana ili ranije, osim ako živite u klimi s blagim zimama. Ako uzgajate sorte otporne na mraz ili počinjete s presađivanjem, imat ćete malo više prostora za manevar.
SAVJETI ZA SADNJU:
Ako sadite sjeme na području gdje ste nedavno požnjeli ljetne usjeve, samo lagano pograbljajte kako biste rahlili gornji sloj tla i dodajte malo komposta ili druge organske tvari kako biste zadržali vlagu.
Također možete promijeniti namjenu posuda koje ste koristili za uzgoj ljetnih jednogodišnjih biljaka tako da ih napunite hladnim jestivim namirnicama, uključujući zelenu salatu, špinat, kelj, blitvu, rotkvice i mrkvu.
Iskoristite rasprodaju sjemena za usjeve za hladno vrijeme i kupite više nego što vam je potrebno. Sačuvajte preostale sjemenke za sadnju sljedećeg proljeća.
DRVEĆE, GRMLJE I TRAJNICE
Jesenska sadnja drveća, grmlja i trajnica nudi niz prednosti u odnosu na proljetnu sadnju. Niže temperature lakše podnose biljke, pa postoji manja vjerojatnost da će patiti od toplinskog stresa, osobito u toplijim klimama. Kada temperatura zraka postane niža od temperature tla, rast novih vrhova se usporava, dopuštajući biljkama da usmjere svoju energiju na razvoj korijena u još uvijek toplom tlu. Vlaga od jesenskih kiša također pomaže drveću i grmlju da uspostave snažan korijenski sustav.
Većina listopadnih grmova može se uspješno saditi u jesen. Širokolisne zimzelene biljke koje cvjetaju u proljeće, kao što su rododendroni i azaleje, također preferiraju sadnju u jesen ili rano proljeće.
KADA SADITI:
Drveće, grmlje i trajnice ostavite najmanje četiri do šest tjedana prije nego što se tlo smrzne kako biste im dali dovoljno vremena da se učvrste. Ako sa sadnjom čekate kraj jesenske sezone (studeni ili prosinac), riskirate slab rast korijena.
DIJELJENJE TRAJNICA:
Osim sadnje novih grmova i drveća, jesen je najbolje vrijeme za dijeljenje ili premještanje trajnica kojima je potrebno više prostora za rast, posebno onih koje cvjetaju u proljeće ili ljeto, poput ljiljana, bradate perunike, božura i plamenac. Podijelite i premjestite trajnice barem nekoliko tjedana prije prosječnog datuma prvog jakog mraza u vašem području kako bi vaše biljke imale vremena oporaviti se od šoka presađivanja i ukorijeniti se.
SAVJETI ZA SADNJU:
Većina drveća, grmlja i trajnica posađenih u jesen više ne daju novi rast. Usredotočite se na pružanje idealnih uvjeta za rast korijena tako što ćete ih dobro zalijevati dok tlo ne smrzne.
Pokrijte vrtne gredice s nekoliko inča organskog malča, kao što je usitnjena kora ili lišće, kako bi tlo duže ostalo toplo i kako bi se smanjila šteta od zimskih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja.
Izvor: Dom i dizajn
Mnogima početak školske godine znači da je ljeto gotovo, ali za vrtlare koji žele produljiti sezonu rasta, to znači novu priliku za sadnju. Od rane jeseni do većeg dijela studenog jedno je od najboljih doba godine za sadnju lukovica koje cvjetaju u proljeće, jednogodišnjih biljaka i povrća u hladnoj sezoni, kao i mnogih stabala, grmova i trajnica.
ZAŠTO SADITI U JESEN?
- Još uvijek toplo tlo potiče dobar rast korijena.
- Hladno vrijeme uklanja opasnost od toplinskog stresa na novim biljkama.
- Pojačane kiše pomažu biljkama da uspostave jači korijenski sustav prije zime.
- Mnoge štetočine i bolesti koje muče vrtove u proljeće i ljeto nisu tolika prijetnja u jesen.
LUKOVICE
Od jeseni do rane zime (ovisno o tome gdje živite) najbolje je vrijeme za sadnju lukovica koje cvjetaju u proljeće, uključujući tulipane, narcise, zumbule i šafrane. Važno je sad ih staviti u zemlju jer im je potrebna dugo zimsko mirovanje kako bi se pripremile za svoju proljetnu zabavu.
Počevši od kasnog ljeta, u vrtnim katalozima i lokalnim vrtnim centrima pronaći ćete široku lepezu lukovica koje cvjetaju u proljeće.
KADA SADITI:
Pričekajte sa sadnjom lukovica dok noćne temperature ne padnu na oko 10 C ili niže oko dva tjedna kako biste tlu dali priliku da se ohladi kako vaše lukovice ne bi niknule prerano. Kako biste lukovicama dali dovoljno vremena da se ukorijene, pokušajte ih posaditi najmanje šest tjedana prije nego što se u vašem području može očekivati jak mraz koji se smrzava na tlu (obično u listopadu u sjevernim klimama, i studenom ili kasnije u toplijim klimama).
Ako još uvijek niste svoje lukovice stavili u zemlju do početka zime, samo naprijed i posadite ih čim nastupi promjena vremena. Ako lukovice predugo držite izvan zemlje, one će uvenuti i osušiti se. Druga je mogućnost posaditi svoje lukovice u posude i ostaviti ih da prezime na zaštićenom vanjskom mjestu, prekrivenom malčom.
SAVJETI ZA SADNJU:
Kada kupujete lukovice, kupite nekoliko sorti s različitim razdobljima cvatnje kako biste mogli uživati u cvatu od ranog do kasnog proljeća.
Zakopajte lukovice sa šiljastim krajem do dubine koja je otprilike tri puta veća od njihovog promjera (za većinu lukovica tulipana i narcisa, oko 15 do 20 cm).
Za najveći učinak, posadite ih u grozdovima od pet ili više, umjesto da zabodete jednu lukovicu u zemlju.
Kako biste kamuflirali lišće lukovice kada počne odumirati u proljeće, pomiješajte svoje lukovice s trajnicama koje imaju slično lišće, kao što su ljiljani i hoste.
JEDNOGODIŠNJE BILJKE
Dok jesen ne stigne, naši su vrtovi već umorni od vrućine, suncem isušeni, trebaju infuziju boja. Biljke koje cvjetaju u hladnoj sezoni najbolje je posaditi u jesen i često će ostati živahne do studenog ili duže. Ne smetaju im mrazne večeri, a mnoge će čak tolerirati temperature ispod nule.
Viole i njihove rođakinje maćuhice su među najotpornijim i najšarenijim jednogodišnjim biljkama u hladnoj sezoni. Ostale koje mogu podnijeti hladnoću uključuju slatki alyssum, afrička ivančica, dianthus, lobeliju i različak. Iako su krizanteme zapravo trajnice i najbolje ih je saditi u proljeće, često se tretiraju kao jednogodišnje biljke u jesen u sjevernim klimama i dolaze u širokom nizu nijansi koje nadopunjuju jesensku paletu boja.
Cvatuće jednogodišnje biljke nisu vaše jedine mogućnosti za dodavanje štiha jesenskom vrtu. Uz svoje maćuhice posadite ukrasni kelj i kupus, čije središte poprima lijepe pastelne nijanse bijele, ružičaste i ljubičaste kad temperature padnu. Ili probajte blitvu ‘Bright Lights‘, jestivu zelenu biljku koja se često koristi kao ukrasno lišće zbog svojih raznobojnih stabljika i atraktivnih listova s žilama.
KADA SADITI:
Ako biljke za kupujete u lokalnom rasadniku, općenito ih možete staviti u vrt čim postanu dostupne. Neke jednogodišnje biljke u hladnoj sezoni, osobito maćuhice, lako je uzgojiti iz sjemena ako se posiju u vrt u kasno ljeto.
SAVJETI ZA SADNJU:
Neka vaše jesenje jednogodišnje biljke dulje cvjetaju uklanjanjem osušenih cvjetova.
Tamo gdje su zime blage, maćuhice posađene u jesen često će preživjeti i ponovno procvjetati u proljeće ako su zaštićene slojem malča.
Mame bi također mogle oživjeti sljedeće proljeće ako ih posadite izravno u zemlju i prekrijete slojem malča.
SEZONSKO POVRĆE
Jesensku berbu možete dobiti tako što ćete brzorastuće sorte uzgajati iz sjemena ili kupnjom presađenih biljaka u lokalnim vrtnim centrima. Jesen je odlično vrijeme za sadnju drugog usjeva proljetnog zelenila kao što je špinat, lisnata salata, rikula i gorušica jer im je potrebno hladnije tlo za klijanje sjemena i brzo sazrijevaju.
Brzorastuće korjenasto povrće poput rotkvica, cikle i repe također uspijeva u hladnim uvjetima i potrebno mu je manje od dva mjeseca da sazre. Jesen je također dobro vrijeme za sadnju luka i režnjeva češnjaka za berbu u kasno proljeće ili ljeto sljedeće godine.
KADA SADITI:
Da biste odredili optimalno vrijeme za sadnju jesenskih usjeva iz sjemena, morat ćete malo izračunati. Provjerite poleđinu pakiranja sjemena za "dane do sazrijevanja" i zatim brojite unatrag od prosječnog datuma prvog jakog mraza u vašem području. Budući da će se stopa rasta vaših biljaka usporiti kako se dani skraćuju, dodajte još tjedan ili dva kako biste odredili datum sjetve.
U većini slučajeva trebali biste se držati usjeva u hladnoj sezoni koji sazrijevaju za 70 dana ili ranije, osim ako živite u klimi s blagim zimama. Ako uzgajate sorte otporne na mraz ili počinjete s presađivanjem, imat ćete malo više prostora za manevar.
SAVJETI ZA SADNJU:
Ako sadite sjeme na području gdje ste nedavno požnjeli ljetne usjeve, samo lagano pograbljajte kako biste rahlili gornji sloj tla i dodajte malo komposta ili druge organske tvari kako biste zadržali vlagu.
Također možete promijeniti namjenu posuda koje ste koristili za uzgoj ljetnih jednogodišnjih biljaka tako da ih napunite hladnim jestivim namirnicama, uključujući zelenu salatu, špinat, kelj, blitvu, rotkvice i mrkvu.
Iskoristite rasprodaju sjemena za usjeve za hladno vrijeme i kupite više nego što vam je potrebno. Sačuvajte preostale sjemenke za sadnju sljedećeg proljeća.
DRVEĆE, GRMLJE I TRAJNICE
Jesenska sadnja drveća, grmlja i trajnica nudi niz prednosti u odnosu na proljetnu sadnju. Niže temperature lakše podnose biljke, pa postoji manja vjerojatnost da će patiti od toplinskog stresa, osobito u toplijim klimama. Kada temperatura zraka postane niža od temperature tla, rast novih vrhova se usporava, dopuštajući biljkama da usmjere svoju energiju na razvoj korijena u još uvijek toplom tlu. Vlaga od jesenskih kiša također pomaže drveću i grmlju da uspostave snažan korijenski sustav.
Većina listopadnih grmova može se uspješno saditi u jesen. Širokolisne zimzelene biljke koje cvjetaju u proljeće, kao što su rododendroni i azaleje, također preferiraju sadnju u jesen ili rano proljeće.
KADA SADITI:
Drveće, grmlje i trajnice ostavite najmanje četiri do šest tjedana prije nego što se tlo smrzne kako biste im dali dovoljno vremena da se učvrste. Ako sa sadnjom čekate kraj jesenske sezone (studeni ili prosinac), riskirate slab rast korijena.
DIJELJENJE TRAJNICA:
Osim sadnje novih grmova i drveća, jesen je najbolje vrijeme za dijeljenje ili premještanje trajnica kojima je potrebno više prostora za rast, posebno onih koje cvjetaju u proljeće ili ljeto, poput ljiljana, bradate perunike, božura i plamenac. Podijelite i premjestite trajnice barem nekoliko tjedana prije prosječnog datuma prvog jakog mraza u vašem području kako bi vaše biljke imale vremena oporaviti se od šoka presađivanja i ukorijeniti se.
SAVJETI ZA SADNJU:
Većina drveća, grmlja i trajnica posađenih u jesen više ne daju novi rast. Usredotočite se na pružanje idealnih uvjeta za rast korijena tako što ćete ih dobro zalijevati dok tlo ne smrzne.
Pokrijte vrtne gredice s nekoliko inča organskog malča, kao što je usitnjena kora ili lišće, kako bi tlo duže ostalo toplo i kako bi se smanjila šteta od zimskih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja.
Izvor: Dom i dizajn
