Prema Kaznenom zakonu Federacije BiH, kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit će se onaj ko zapali tuđu kuću ili drugu zgradu namijenjenu stanovanju ili privrednom korištenju, ili tuđu poslovnu zgradu ili zgradu u javnoj upotrebi te onaj ko izazove šumski požar zbog kojeg nastupi šteta velikih razmjera, ili istovremeno izazove više šumskih požara", kazala je u razgovoru za Fenu inspektorica za zaštitu od požara u Federalnoj upravi civilne zaštite Maida Mekić-Skrobanović.
Ako je paljenjem kuće, zgrade, poslovne zgrade ili zgrade u javnoj upotrebi pruzrokovana šteta koja prelazi 100.000 KM ili je kazneno djelo učinjeno s ciljem prijevare osiguravajućeg društva, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do 12 godina. Mekić-Skrobanović ističe da Zakon također propisuje da onaj ko učini iz nehaja kazneno djelo izazivanje šumskog požara zbog kojeg nastupi šteta velikih razmjera, ili istovremeno izazove više šumskih požara, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. Ko izazove požar u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku, voćnjaku ili drugoj šumi posebne namjene ili u žitnom polju može dobiti kaznu zatvora od dvije do 12 godina. Onome ko to kazneno djelo učini iz nehaja prijeti novčana ili kazna zatvora do tri godine.
Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvo regulira obveze po pitanju dojavljivanja požara.
"Svaki građanin koji primijeti požar dužan je da ga ugasi ako to može učiniti bez opasnosti za sebe i druge. Ukoliko građanin nije u mogućnosti da ugasi požar, dužan je da o požaru odmah obavijesti najbližu vatrogasnu jedinicu ili operativni centar civilne zaštite, odnosno stanicu policije. Pravne osobe i državni organi i druge institucije u kojima dođe do požara ili kad saznaju za požar, imaju obavezu pristupiti gašenju požara i istovremeno o tome odmah obavijestiti najbližu vatrogasnu jedinicu ili operativni centar civilne zaštite ili stanicu policije", kazala je inspektorica Mekić-Skrobanović pozivajući se na zakonske odredbe.
Istim zakonom utvrđena su ovlaštenja rukovoditelja akcije gašenja požara, pored ostalih i ovlaštenje da na mjesto požara pozove policiju u cilju osiguranja mjesta događaja.
Mekić-Skrobanović ističe da inspekcijski nadzor iz oblasti zaštite od požara u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od požara vrše dva organa vlasti sa dva nivoa vlasti: organi uprave civilne zaštite i organi unutrašnjih poslova.
Na nivou FBiH Inspekcijski nadzor iz oblasti zaštite od požara vrše: FUCZ i Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, a na nivou županija: županijske uprave civilne zaštite i županijska ministarstva unutarnjih poslova. Federalna i županijske uprave civiilne zaštite, u okviru svoje nadležnosti vrše i poslove inspekcijskog nadzora u oblasti vatrogastva.
Iz Federalne uprave policije naglašavaju da Kazneni zakon FBiH decidno definira kaznena djela i propisane kazne za izvršitelje podmetanja požara. Radi se o kaznenim djelima "paljevina", "izazivanje šumskog požara" i "izazivanje opće opasnosti".
U periodu od 1. siječnja do 31. lipanj 2017. godine na području FBiH prijavljeno je 19 kaznenih djela "paljevina", od čega je devet rasvjetljeno, a protiv 13 osoba nadležnim tužiteljstvima su podneseni izvještaji o počinjenom kaznenom djelu. U prvih šest mjeseci ove godine prijavljeno je pet kaznenih djela "izazivanje šumskog požara", od čega su četiri rasvjetljena, a protiv četiri osobe su nadležnim tužiteljstvima podneseni izvještaji o počinjenom kaznenom djelu. Prema podacima koje je Fena dobila iz FUP-a, u prvoj polovini ove godine prijavljena su 122 kaznena djela "izazivanje opće opasnosti", od čega su 72 kaznena djela rasvijetljena, a protiv 84 osobe su nadležnim tužilteljstvima podneseni izvještaji o počinjenom kaznenom djelu.
U Kaznenom Zakonu Republike Srpske propisana su dva kaznena djela koja se odnose na podmetanje požara: kazneno djelo "izazivanje požara", za koje je propisan raspon od novčane kazne do osam godina zatvora, uz mogućnost izricanja novčane kazne, zavisno od posljedica nastalih zbog izvršenja ovog kaznenog djela i kazneno djelo "izazivanje opće opasnosti", za koje je propisan raspon kazne od šest mjeseci do 12 godina zatvora, zavisno od posljedica nastalih izvršenjem kaznenih djela.
Tijekom 2017. godine, na području RS-a evidentirano je deset kaznenih djela "izazivanje požara", od kojih je devet rasvjetljeno, a okružnim javnim tužiteljstvima podneseni su izvještaji protiv devet osoba. Također, u istom periodu evidentirano je 18 kaznenih djela "izazivanje opće opasnosti" požarom, od kojih je deset kaznenih djela rasvjetljeno, te protiv deset osoba podneseni su izvještaji nadležnim tužiteljstvima, kazali su Feni iz MUP-a RS.
Ako je paljenjem kuće, zgrade, poslovne zgrade ili zgrade u javnoj upotrebi pruzrokovana šteta koja prelazi 100.000 KM ili je kazneno djelo učinjeno s ciljem prijevare osiguravajućeg društva, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do 12 godina. Mekić-Skrobanović ističe da Zakon također propisuje da onaj ko učini iz nehaja kazneno djelo izazivanje šumskog požara zbog kojeg nastupi šteta velikih razmjera, ili istovremeno izazove više šumskih požara, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. Ko izazove požar u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku, voćnjaku ili drugoj šumi posebne namjene ili u žitnom polju može dobiti kaznu zatvora od dvije do 12 godina. Onome ko to kazneno djelo učini iz nehaja prijeti novčana ili kazna zatvora do tri godine.
Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvo regulira obveze po pitanju dojavljivanja požara.
"Svaki građanin koji primijeti požar dužan je da ga ugasi ako to može učiniti bez opasnosti za sebe i druge. Ukoliko građanin nije u mogućnosti da ugasi požar, dužan je da o požaru odmah obavijesti najbližu vatrogasnu jedinicu ili operativni centar civilne zaštite, odnosno stanicu policije. Pravne osobe i državni organi i druge institucije u kojima dođe do požara ili kad saznaju za požar, imaju obavezu pristupiti gašenju požara i istovremeno o tome odmah obavijestiti najbližu vatrogasnu jedinicu ili operativni centar civilne zaštite ili stanicu policije", kazala je inspektorica Mekić-Skrobanović pozivajući se na zakonske odredbe.
Istim zakonom utvrđena su ovlaštenja rukovoditelja akcije gašenja požara, pored ostalih i ovlaštenje da na mjesto požara pozove policiju u cilju osiguranja mjesta događaja.
Mekić-Skrobanović ističe da inspekcijski nadzor iz oblasti zaštite od požara u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od požara vrše dva organa vlasti sa dva nivoa vlasti: organi uprave civilne zaštite i organi unutrašnjih poslova.
Na nivou FBiH Inspekcijski nadzor iz oblasti zaštite od požara vrše: FUCZ i Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, a na nivou županija: županijske uprave civilne zaštite i županijska ministarstva unutarnjih poslova. Federalna i županijske uprave civiilne zaštite, u okviru svoje nadležnosti vrše i poslove inspekcijskog nadzora u oblasti vatrogastva.
Iz Federalne uprave policije naglašavaju da Kazneni zakon FBiH decidno definira kaznena djela i propisane kazne za izvršitelje podmetanja požara. Radi se o kaznenim djelima "paljevina", "izazivanje šumskog požara" i "izazivanje opće opasnosti".
U periodu od 1. siječnja do 31. lipanj 2017. godine na području FBiH prijavljeno je 19 kaznenih djela "paljevina", od čega je devet rasvjetljeno, a protiv 13 osoba nadležnim tužiteljstvima su podneseni izvještaji o počinjenom kaznenom djelu. U prvih šest mjeseci ove godine prijavljeno je pet kaznenih djela "izazivanje šumskog požara", od čega su četiri rasvjetljena, a protiv četiri osobe su nadležnim tužiteljstvima podneseni izvještaji o počinjenom kaznenom djelu. Prema podacima koje je Fena dobila iz FUP-a, u prvoj polovini ove godine prijavljena su 122 kaznena djela "izazivanje opće opasnosti", od čega su 72 kaznena djela rasvijetljena, a protiv 84 osobe su nadležnim tužilteljstvima podneseni izvještaji o počinjenom kaznenom djelu.
U Kaznenom Zakonu Republike Srpske propisana su dva kaznena djela koja se odnose na podmetanje požara: kazneno djelo "izazivanje požara", za koje je propisan raspon od novčane kazne do osam godina zatvora, uz mogućnost izricanja novčane kazne, zavisno od posljedica nastalih zbog izvršenja ovog kaznenog djela i kazneno djelo "izazivanje opće opasnosti", za koje je propisan raspon kazne od šest mjeseci do 12 godina zatvora, zavisno od posljedica nastalih izvršenjem kaznenih djela.
Tijekom 2017. godine, na području RS-a evidentirano je deset kaznenih djela "izazivanje požara", od kojih je devet rasvjetljeno, a okružnim javnim tužiteljstvima podneseni su izvještaji protiv devet osoba. Također, u istom periodu evidentirano je 18 kaznenih djela "izazivanje opće opasnosti" požarom, od kojih je deset kaznenih djela rasvjetljeno, te protiv deset osoba podneseni su izvještaji nadležnim tužiteljstvima, kazali su Feni iz MUP-a RS.
