Nezaposlenost stanovništva u Bosni i Hercegovini jedan je od gorućih problema, a nezaposlenost mladih dosegla je razinu od gotovo 40 posto. Istraživanja su pokazala da je nemogućnost pronalaska posla glavni razlog što se mlado stanovništvo konstantno iseljava iz BiH.
Prema časopisu The Economist BiH je na vrhu liste s najvećim odlivom mozgova, a zabrinjavajući je i podatak da je za odlazak iz BiH zainteresirano čak 51,3 posto mladih. Stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini je čak četiri puta veća nego u zemljama Europske unije.
Bojni su razlozi za to, a neki od njih se kriju u činjenici da je zemlja bila suočena s ne baš uspješnim procesom ekonomske tranzicije. Tu je i pitanje neodgovarajućeg obrazovnog sistema koji nije moderniziran, ali i niska primanja.
Nestabilna politika
Također, podaci ukazuju i na da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija te uvjerenje u veću mogućnost uspjeha, a nema ni jedinstvene strategije koja bi precizirala prioritete za poboljšanje životnih uvjeta mladih kako bi ih država zadržala u zemlji.
Kada je u pitanju zaposlenost mladih (od 15 do 24 godine), podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je stopa nezaposlenosti mladih 38,3 posto. Prije pandemije, stopa nezaposlenosti imala je konstantan i stabilan trend opadanja.
Institut za razvoj mladih KULT uradio je istraživanje o položaju mladih u BiH, a podaci koje su podijelili s Fenom kažu da mladi smatraju da bi prioriteti bh. vlasti u narednih pet godina trebali biti zapošljavanje i obrazovanje.
Također, ističu da legislativa u polju tržišta rada ne prati trendove u kojima mladi danas pronalaze poslove i osiguravaju egzistenciju npr. freelance poslovi, nedostatak klasifikacije novih zanimanja.
Istraživanje je jasno pokazalo da mladi više ne odlaze iz BiH samo zbog ekonomskih uvjeta nego generalno lošeg standarda života i nesigurnosti za svoju porodicu u smislu stabilnog društvenog ambijenta u kojemu mogu graditi porodicu, nedostatka konkretnog društvenog napretka u različitim oblastima i retrogradnim političkim procesima.
Potraga za ambicijom
''Iz BiH sve češće odlaze uspješni, ambiciozni, zaposleni mladi koji žele karijere, obitelj i svoj život graditi u boljim društvenim uvjetima, a koje vrlo često pronalaze u nekim od razvijenijih država'', navode iz KULT-a.
Zabrinjava i činjenica da je 40 posto mladih ljudi koje je obuhvatilo istraživanje izjavilo kako je u posljednjih sedam godina član njihove uže obitelji napustio BiH, te da se odlasci najčešće događaju u vangradskim sredinama.
Također, rezultati pokazuju da više od 50 posto ispitanih ima interes da napusti Bosnu i Hercegovinu, dok je njih 12,1 posto već poduzelo konkretne korake u tom smjeru.
U Istraživanju o položaju mladih u BiH učestvovalo je 3.132 ispitanika iz cijele BiH, od kojih su 51,8 posto bile žene i 48,1 posto muškarci, u dobi između 15 i 30 godina starosti iz vangradskih i gradskih sredina. Prosječna starosna dob ispitanika je 22,14 godina.
Vlastiti biznis i nemogućnost
Prema preliminarnim rezultatima tog istraživanja 50 posto mladih ljudi voljno je pokrenuti vlastiti biznis, ali kažu da nemaju mogućnosti za to, dok je 13 posto njih poduzelo određene aktivnosti na pokretanju vlastitog biznisa ili su već pokrenuli biznis.
Također, više od 50 posto mladih smatra da su im primarno potrebna financijska sredstva, a na drugom mjestu, njih oko 16 posto kaže da im je potrebna stručna ili mentorska podrška u vođenju tih biznisa.
Među brojnim podacima istraživanja je i onaj da da više od 65 posto mladih živi u domaćinstvima s roditeljima, a 44,7 posto njih ne može doprinijeti kućnom budžetu.
Prema časopisu The Economist BiH je na vrhu liste s najvećim odlivom mozgova, a zabrinjavajući je i podatak da je za odlazak iz BiH zainteresirano čak 51,3 posto mladih. Stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini je čak četiri puta veća nego u zemljama Europske unije.
Bojni su razlozi za to, a neki od njih se kriju u činjenici da je zemlja bila suočena s ne baš uspješnim procesom ekonomske tranzicije. Tu je i pitanje neodgovarajućeg obrazovnog sistema koji nije moderniziran, ali i niska primanja.
Nestabilna politika
Također, podaci ukazuju i na da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija te uvjerenje u veću mogućnost uspjeha, a nema ni jedinstvene strategije koja bi precizirala prioritete za poboljšanje životnih uvjeta mladih kako bi ih država zadržala u zemlji.
Kada je u pitanju zaposlenost mladih (od 15 do 24 godine), podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je stopa nezaposlenosti mladih 38,3 posto. Prije pandemije, stopa nezaposlenosti imala je konstantan i stabilan trend opadanja.
Institut za razvoj mladih KULT uradio je istraživanje o položaju mladih u BiH, a podaci koje su podijelili s Fenom kažu da mladi smatraju da bi prioriteti bh. vlasti u narednih pet godina trebali biti zapošljavanje i obrazovanje.
Također, ističu da legislativa u polju tržišta rada ne prati trendove u kojima mladi danas pronalaze poslove i osiguravaju egzistenciju npr. freelance poslovi, nedostatak klasifikacije novih zanimanja.
Istraživanje je jasno pokazalo da mladi više ne odlaze iz BiH samo zbog ekonomskih uvjeta nego generalno lošeg standarda života i nesigurnosti za svoju porodicu u smislu stabilnog društvenog ambijenta u kojemu mogu graditi porodicu, nedostatka konkretnog društvenog napretka u različitim oblastima i retrogradnim političkim procesima.
Potraga za ambicijom
''Iz BiH sve češće odlaze uspješni, ambiciozni, zaposleni mladi koji žele karijere, obitelj i svoj život graditi u boljim društvenim uvjetima, a koje vrlo često pronalaze u nekim od razvijenijih država'', navode iz KULT-a.
Zabrinjava i činjenica da je 40 posto mladih ljudi koje je obuhvatilo istraživanje izjavilo kako je u posljednjih sedam godina član njihove uže obitelji napustio BiH, te da se odlasci najčešće događaju u vangradskim sredinama.
Također, rezultati pokazuju da više od 50 posto ispitanih ima interes da napusti Bosnu i Hercegovinu, dok je njih 12,1 posto već poduzelo konkretne korake u tom smjeru.
U Istraživanju o položaju mladih u BiH učestvovalo je 3.132 ispitanika iz cijele BiH, od kojih su 51,8 posto bile žene i 48,1 posto muškarci, u dobi između 15 i 30 godina starosti iz vangradskih i gradskih sredina. Prosječna starosna dob ispitanika je 22,14 godina.
Vlastiti biznis i nemogućnost
Prema preliminarnim rezultatima tog istraživanja 50 posto mladih ljudi voljno je pokrenuti vlastiti biznis, ali kažu da nemaju mogućnosti za to, dok je 13 posto njih poduzelo određene aktivnosti na pokretanju vlastitog biznisa ili su već pokrenuli biznis.
Također, više od 50 posto mladih smatra da su im primarno potrebna financijska sredstva, a na drugom mjestu, njih oko 16 posto kaže da im je potrebna stručna ili mentorska podrška u vođenju tih biznisa.
Među brojnim podacima istraživanja je i onaj da da više od 65 posto mladih živi u domaćinstvima s roditeljima, a 44,7 posto njih ne može doprinijeti kućnom budžetu.