U više porodilišta u BiH u prvih šest mjeseci ove godine rođeno je manje beba nego lani u istom razdoblju, što donosi zabrinutost da, ukoliko se uskoro nešto ne promijeni, bijela kuga će uzeti sve više maha. Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine registrirano je 13.045 živorođene djece, što u odnosu na isto razdoblje lani pokazuje pad broja živorođenih za 2,46 posto, odnosno prošle godine za prvih šest mjeseci rođeno je 13.374 djece ili 329 beba više.
Aleksandar Majić, demograf iz Banja Luke, ističe da se skoro 20 godina kontinuirano smanjuje broj rođene djece, ali da mnogo faktora utječe na to.
"Između ostalog, tu su društveno-ekonomski faktori koji su povezani sa nezaposlenošću, povezani sa životnim standardom, a i samim tim i stilom života, tj. nekim sociološkim faktorima, odnosno sve manjim brojem sklopljenih brakova", kazao je Majić za nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, kasnije sklapanje braka utječe na smanjen broj rođenih beba.
"U posljednje vrijeme svjesni smo i sve većih migracija stanovništva sa ovih prostora. U tim migracijskim kretanjima većinom sudjeluje mlađa populacija", kazao je Majić i objasnio da se na taj način smanjuje potencijalni broj budućih roditelja, jer oni odlaze u inozemstvo, i to je, kako kaže Majić, sigurno ključni faktor što je iz godine u godinu manje beba.
Prema njegovim riječima, veća financijska izdvajanja za djecu, a posebno za prvorođenu, u mnogome bi doprinijela da se popravi demografska slika.
"Mi forsiramo rađanje trećeg i četvrtog djeteta, ali bi sigurno trebalo odmah te mjere i poticaji da budu primjenjivani i na prvom djetetu", ističe Majić. Smatra da bi veće plaće i veća zaposlenost urodili plodom da stanovništvo ostane na ovim prostorima i da se popravi demografska slika.
Vedran Francuz, sociolog, ističe da je pad nataliteta zahvatio ne samo BiH, nego i zemlje u regije.
"Država može kroz različite programe da motiviše mlade da ostanu ovdje i da osnivaju obitelji", kazao je Francuz i dodao da je svakako jedan od pozitivnih primjera to što Vlada RS izdvaja za nezaposlene porodilje. Dragan Stanar, načelnik općine Oštra Luka, ističe da se godinama unazad rađa sve manje djece upravo zato što mladi nemaju uvjeta da ostanu u svojim općinama i da stvaraju obitelj. U ovoj općini je za pola godine rođeno 11 beba.
"Taj problem je prisutan i drugim općinama, a naša jako loša politička i ekonomska situacija izaziva da ljudi odlaze odavde", kazao je Stanar.
Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja "Četiri plus", koje okuplja višečlane obitelji, ističe da se godinama rađa sve manje djece, te da mladi odlaze iz BiH.
"Godinama se bilježi sve manji broj poroda, jer sve je više mladih koji u sve kasnijoj dobi dobijaju mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenih pitanja te se sve kasnije odlučuju na stvaranje obitelji", kazao je Radovanović.
Građani su uglavnom suglasni da, ukoliko BiH želi zadržati mlade ljude, koji će ovdje ostati, zasnivati obitelji i stvarati svoje domove, mora im pružiti mnogo više.
Aleksandar Majić, demograf iz Banja Luke, ističe da se skoro 20 godina kontinuirano smanjuje broj rođene djece, ali da mnogo faktora utječe na to.
"Između ostalog, tu su društveno-ekonomski faktori koji su povezani sa nezaposlenošću, povezani sa životnim standardom, a i samim tim i stilom života, tj. nekim sociološkim faktorima, odnosno sve manjim brojem sklopljenih brakova", kazao je Majić za nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, kasnije sklapanje braka utječe na smanjen broj rođenih beba.
"U posljednje vrijeme svjesni smo i sve većih migracija stanovništva sa ovih prostora. U tim migracijskim kretanjima većinom sudjeluje mlađa populacija", kazao je Majić i objasnio da se na taj način smanjuje potencijalni broj budućih roditelja, jer oni odlaze u inozemstvo, i to je, kako kaže Majić, sigurno ključni faktor što je iz godine u godinu manje beba.
Prema njegovim riječima, veća financijska izdvajanja za djecu, a posebno za prvorođenu, u mnogome bi doprinijela da se popravi demografska slika.
"Mi forsiramo rađanje trećeg i četvrtog djeteta, ali bi sigurno trebalo odmah te mjere i poticaji da budu primjenjivani i na prvom djetetu", ističe Majić. Smatra da bi veće plaće i veća zaposlenost urodili plodom da stanovništvo ostane na ovim prostorima i da se popravi demografska slika.
Vedran Francuz, sociolog, ističe da je pad nataliteta zahvatio ne samo BiH, nego i zemlje u regije.
"Država može kroz različite programe da motiviše mlade da ostanu ovdje i da osnivaju obitelji", kazao je Francuz i dodao da je svakako jedan od pozitivnih primjera to što Vlada RS izdvaja za nezaposlene porodilje. Dragan Stanar, načelnik općine Oštra Luka, ističe da se godinama unazad rađa sve manje djece upravo zato što mladi nemaju uvjeta da ostanu u svojim općinama i da stvaraju obitelj. U ovoj općini je za pola godine rođeno 11 beba.
"Taj problem je prisutan i drugim općinama, a naša jako loša politička i ekonomska situacija izaziva da ljudi odlaze odavde", kazao je Stanar.
Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja "Četiri plus", koje okuplja višečlane obitelji, ističe da se godinama rađa sve manje djece, te da mladi odlaze iz BiH.
"Godinama se bilježi sve manji broj poroda, jer sve je više mladih koji u sve kasnijoj dobi dobijaju mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenih pitanja te se sve kasnije odlučuju na stvaranje obitelji", kazao je Radovanović.
Građani su uglavnom suglasni da, ukoliko BiH želi zadržati mlade ljude, koji će ovdje ostati, zasnivati obitelji i stvarati svoje domove, mora im pružiti mnogo više.
