Bijeljenje debla voćaka je zaštita od pucanja kore i suzbijanje mahovine i lišaja koja se nakuplja na deblu voćaka. Stara mjera zaštite protiv mrazopuca tj. pucanja kore voćaka je bijeljenje voćaka vapnom, ali se danas vrlo rijetko koristi iz razloga što mnogi smatraju da je riječ o običnom uljepšavanju voćaka. Za bijeljenje voćaka koristi se pripravak Krečko.
Početkom zime je dobro obijeliti debla i račvišta ramenih grana voćaka kako bi ih zaštitili od pucanja kore. Premazivanje se obavlja četkom, a premazuje se deblo i račvište grana. Cilj bijeljenja debla voćaka je zaštita od pucanja kore. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je jesen ukoliko to vremenske prilike dopuštaju.
Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka.
Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo. Za vedrijih i sunčanijih dana kora voćaka se lagano zagrijava čime one ponovno počinju i «raditi». Uslijed kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana, dolaskom noći voćke ostaju nezaštićene što dovodi do opasnog pucanja njihove kore.
Nakon dubokog zimskog mirovanja slijedi ekološko ili prisilno mirovanje koje ovisi o okolišnim uvjetima, što znači da voćka miruje samo ako je temperatura zraka nepovoljna. U tom periodu posebno su opasna temperaturna kolebanja između hladnih noći i relativno toplih sunčanih zimskih dana. Za toplih dana počinju kolati sokovi, a tijekom hladnih noći dolazi do smrzavanja i pucanja kore, odnosno pojave koju nazivamo mrazopuc. Na ovu pojavu posebno su osjetljive marelice i voćke koje se nalaze na jugozapadnim ekspozicijama.
Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Tamna boja kore debla i osnovnih grana uvjetuje snažnije djelovanje sunčevog zračenja.
Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake: 5 kg Krečka, 0,5 kg močivog sumpora, 0,5 kg kuhinjske soli, voda. Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake, te se kora ne zagrijava a time ne dolazi do njezina pucanja. Navedeno bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje.
Priprema za premazivanje
Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje pronila na koru. Pravilo je da se bijeljenje obavlja po suhom i toplom vremenu. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana.
Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju.
Jabuka.tv
Početkom zime je dobro obijeliti debla i račvišta ramenih grana voćaka kako bi ih zaštitili od pucanja kore. Premazivanje se obavlja četkom, a premazuje se deblo i račvište grana. Cilj bijeljenja debla voćaka je zaštita od pucanja kore. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je jesen ukoliko to vremenske prilike dopuštaju.
Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka.
Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo. Za vedrijih i sunčanijih dana kora voćaka se lagano zagrijava čime one ponovno počinju i «raditi». Uslijed kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana, dolaskom noći voćke ostaju nezaštićene što dovodi do opasnog pucanja njihove kore.
Nakon dubokog zimskog mirovanja slijedi ekološko ili prisilno mirovanje koje ovisi o okolišnim uvjetima, što znači da voćka miruje samo ako je temperatura zraka nepovoljna. U tom periodu posebno su opasna temperaturna kolebanja između hladnih noći i relativno toplih sunčanih zimskih dana. Za toplih dana počinju kolati sokovi, a tijekom hladnih noći dolazi do smrzavanja i pucanja kore, odnosno pojave koju nazivamo mrazopuc. Na ovu pojavu posebno su osjetljive marelice i voćke koje se nalaze na jugozapadnim ekspozicijama.
Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Tamna boja kore debla i osnovnih grana uvjetuje snažnije djelovanje sunčevog zračenja.
Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake: 5 kg Krečka, 0,5 kg močivog sumpora, 0,5 kg kuhinjske soli, voda. Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake, te se kora ne zagrijava a time ne dolazi do njezina pucanja. Navedeno bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje.
Priprema za premazivanje
Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje pronila na koru. Pravilo je da se bijeljenje obavlja po suhom i toplom vremenu. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana.
Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju.
Jabuka.tv
