Stjenice su jedan od najneugodnijih problema u domu, posebno u spavaćoj sobi i oko madraca. Najčešće se pojavljuju zbog putovanja, boravka u hotelima, kupnje rabljenog namještaja ili prenošenja u koferima i odjeći. Nakon što uđu u dom, gotovo uvijek se zadržavaju tamo gdje su ljudi najčešće mirni i dugo prisutni, a to je krevet.
Najviše ih privlače madraci koji imaju puno šavova, prošivanja i tkanine u koje se mogu lako sakriti. Takvi su često stariji madraci, tapecirani modeli ili oni s bogatim dizajnerskim detaljima na uzglavlju i rubovima. Također vole topla, tamna i mirna mjesta pa se najčešće skrivaju u rubovima madraca, unutrašnjosti okvira kreveta i svim sitnim pukotinama u drvu ili tkanini.
Nova istraživanja donose zanimljivo otkriće koje može promijeniti način razmišljanja o njihovom uklanjanju, piše portal Tom‘s Guide. Studija objavljena u časopisu Journal of Ethology pokazala je da stjenice izbjegavaju vlagu, čak i kada je ta vlaga zapravo krv, njihov izvor hrane. Kada dođu na mokru površinu, one se povlače i pokušavaju pobjeći što brže mogu. Znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornije otkrili su da vlaga djeluje poput ljepila koje ih može imobilizirati i istovremeno blokirati njihove dišne otvore.
Ovo otkriće može imati posljedice za učinkovitost nekih metoda suzbijanja, posebno pesticida na bazi vode, jer postoji mogućnost da se stjenice povuku prije nego uopće dođu u kontakt s aktivnom tvari. Slično tome, neki popularni kućni trikovi poput eteričnih ulja ili alkohola za trljanje možda nisu toliko učinkoviti kao što se ranije mislilo. Ipak, važno je naglasiti da još uvijek nije potpuno jasno koliko je vlaga pouzdana kao sredstvo odvraćanja, a pretjerano vlaženje madraca može stvoriti novi problem u domu, a to je pojava plijesni u madracu i tapeciranom namještaju.
Zanimljivo je da se jedina “preporuka” povezana s vodom odnosi na ljudsko tijelo, a ne na namještaj, jer vruća kupka može pomoći ako postoji sumnja na prisutnost stjenica na koži ili odjeći. Ipak, za samu spavaću sobu i namještaj i dalje se preporučuju provjerene metode.
Jedna od najučinkovitijih je vruće pranje i toplina. Stjenice ne podnose visoke temperature pa se posteljina treba prati na najmanje 60 °C, idealno kroz dulji ciklus od oko 90 minuta. Nakon pranja, posteljinu je najbolje sušiti na visokoj temperaturi u sušilici, a ako to nije moguće, treba je potpuno osušiti na suncu. Ova metoda je ujedno i preventivna jer stjenice često ulaze u dom kroz putovanja i kofere pa je važno oprati i odjeću i prtljagu nakon povratka.
Druga važna metoda je usisavanje, koje može biti vrlo učinkovito ako se provodi temeljito. Potrebno je obuhvatiti cijeli madrac, posebno šavove, kutove i donju stranu, kao i sve dekorativne dijelove poput prošivanja ili gumba gdje se stjenice najčešće skrivaju. Ne treba zaboraviti ni okvir kreveta te prostor ispod njega. Nakon usisavanja, sadržaj usisavača mora se odmah isprazniti izvan doma kako se stjenice ne bi ponovno proširile.
Treća opcija je dijatomejska zemlja (zove se još i kremena zemlja), prirodni materijal sastavljen od fosiliziranih algi. Ona djeluje tako da se lijepi za vanjski oklop stjenica i postupno izvlači vlagu iz njihova tijela, što dovodi do dehidracije i ugibanja. Koristi se tako da se tanki sloj pospe po madracu, nakon čega se madrac može zaštititi navlakom. Također se može napraviti zaštitna barijera oko kreveta kako bi se spriječilo njihovo kretanje. Iako se smatra netoksičnom, može izazvati iritacije pa se preporučuje izbjegavati spavanje u prostoru dok je tretman u tijeku.
Sve u svemu, stjenice se najčešće vežu uz krevete i madrace zbog načina na koji ulaze u dom i mjesta gdje se najlakše skrivaju, a nova istraživanja samo potvrđuju da imaju vrlo specifične slabosti. Ipak, najbolja zaštita i dalje ostaje kombinacija topline, temeljitog čišćenja i preventivnog održavanja prostora u spavaćoj sobi.
Najviše ih privlače madraci koji imaju puno šavova, prošivanja i tkanine u koje se mogu lako sakriti. Takvi su često stariji madraci, tapecirani modeli ili oni s bogatim dizajnerskim detaljima na uzglavlju i rubovima. Također vole topla, tamna i mirna mjesta pa se najčešće skrivaju u rubovima madraca, unutrašnjosti okvira kreveta i svim sitnim pukotinama u drvu ili tkanini.
Nova istraživanja donose zanimljivo otkriće koje može promijeniti način razmišljanja o njihovom uklanjanju, piše portal Tom‘s Guide. Studija objavljena u časopisu Journal of Ethology pokazala je da stjenice izbjegavaju vlagu, čak i kada je ta vlaga zapravo krv, njihov izvor hrane. Kada dođu na mokru površinu, one se povlače i pokušavaju pobjeći što brže mogu. Znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornije otkrili su da vlaga djeluje poput ljepila koje ih može imobilizirati i istovremeno blokirati njihove dišne otvore.
Ovo otkriće može imati posljedice za učinkovitost nekih metoda suzbijanja, posebno pesticida na bazi vode, jer postoji mogućnost da se stjenice povuku prije nego uopće dođu u kontakt s aktivnom tvari. Slično tome, neki popularni kućni trikovi poput eteričnih ulja ili alkohola za trljanje možda nisu toliko učinkoviti kao što se ranije mislilo. Ipak, važno je naglasiti da još uvijek nije potpuno jasno koliko je vlaga pouzdana kao sredstvo odvraćanja, a pretjerano vlaženje madraca može stvoriti novi problem u domu, a to je pojava plijesni u madracu i tapeciranom namještaju.
Zanimljivo je da se jedina “preporuka” povezana s vodom odnosi na ljudsko tijelo, a ne na namještaj, jer vruća kupka može pomoći ako postoji sumnja na prisutnost stjenica na koži ili odjeći. Ipak, za samu spavaću sobu i namještaj i dalje se preporučuju provjerene metode.
Jedna od najučinkovitijih je vruće pranje i toplina. Stjenice ne podnose visoke temperature pa se posteljina treba prati na najmanje 60 °C, idealno kroz dulji ciklus od oko 90 minuta. Nakon pranja, posteljinu je najbolje sušiti na visokoj temperaturi u sušilici, a ako to nije moguće, treba je potpuno osušiti na suncu. Ova metoda je ujedno i preventivna jer stjenice često ulaze u dom kroz putovanja i kofere pa je važno oprati i odjeću i prtljagu nakon povratka.
Druga važna metoda je usisavanje, koje može biti vrlo učinkovito ako se provodi temeljito. Potrebno je obuhvatiti cijeli madrac, posebno šavove, kutove i donju stranu, kao i sve dekorativne dijelove poput prošivanja ili gumba gdje se stjenice najčešće skrivaju. Ne treba zaboraviti ni okvir kreveta te prostor ispod njega. Nakon usisavanja, sadržaj usisavača mora se odmah isprazniti izvan doma kako se stjenice ne bi ponovno proširile.
Treća opcija je dijatomejska zemlja (zove se još i kremena zemlja), prirodni materijal sastavljen od fosiliziranih algi. Ona djeluje tako da se lijepi za vanjski oklop stjenica i postupno izvlači vlagu iz njihova tijela, što dovodi do dehidracije i ugibanja. Koristi se tako da se tanki sloj pospe po madracu, nakon čega se madrac može zaštititi navlakom. Također se može napraviti zaštitna barijera oko kreveta kako bi se spriječilo njihovo kretanje. Iako se smatra netoksičnom, može izazvati iritacije pa se preporučuje izbjegavati spavanje u prostoru dok je tretman u tijeku.
Sve u svemu, stjenice se najčešće vežu uz krevete i madrace zbog načina na koji ulaze u dom i mjesta gdje se najlakše skrivaju, a nova istraživanja samo potvrđuju da imaju vrlo specifične slabosti. Ipak, najbolja zaštita i dalje ostaje kombinacija topline, temeljitog čišćenja i preventivnog održavanja prostora u spavaćoj sobi.
