Delegat HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zdenko Ćosić izjavio je kako ta stranka nikada nije mobilizirala birače pričom o trećem entitetu, a izbor Željka Komšića ocijenio je štetnim za odnose u BiH.
Gostujući u emisiji Dan uživo na N1, Ćosić je govorio o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, blokadama u Domu naroda BiH, europskom putu zemlje, zakonima važnima za izbjegavanje sive liste Moneyvala te predstojećim izborima.
Komentirajući prekid prošlotjedne sjednice Doma naroda, nakon što su izaslanici SNSD-a napustili zasjedanje i time srušili kvorum, Ćosić je rekao kako ne može govoriti o njihovim motivima, ali smatra da su posljednje sjednice ipak pokazale određeni pomak u radu državnog parlamenta.
Iskreno, ne mogu ja govoriti o pravim razlozima i motivima zbog kojih su kolege iz SNSD-a napustile sjednicu, uskratile kvorum kad je spomenuti zakon došao na dnevni red. To će oni svakako reći, naveo je Ćosić.
“Nije bilo dogovora HDZ-a i SNSD-a”
Dodao je kako je, nakon višemjesečnih blokada i međusobnih optuživanja, održana sjednica na kojoj je usvojen jedan važan europski zakon.
Nakon dugo vremena, višemjesečne blokade i javnog nadmudrivanja tko je odgovoran, tko nije za tu blokadu, imali smo jednu uspješnu sjednicu na kojoj je jedan zakon vrlo važan, zovimo ga europski zakon, usvojen, rekao je.
Ćosić je potvrdio i da izaslanici HDZ-a BiH nisu ostali na nastavku sjednice nakon što je SNSD napustio zasjedanje, ali je odbacio tvrdnje da je postojao dogovor dviju stranaka.
Osobno sam sreo gospodina Špirića na hodniku kad sam pošao prema dvorani i pitao sam ga hoće li biti nastavak. On je rekao da se neće vratiti, rekao je Ćosić te dodao kako “nije bilo nikakvih dogovora u smislu zajedničkog nastupa”.
Zakoni važni za sivu listu i europski put
Govoreći o zakonima koje BiH mora usvojiti kako bi izbjegla sivu listu Moneyvala, Ćosić je rekao kako nitko ne može jamčiti da će dosad usvojeno biti dovoljno, ali smatra da bi situacija bila mnogo ozbiljnija da određeni zakoni nisu prošli parlamentarnu proceduru.
Ne možemo i nitko ne može jamčiti da će to biti dovoljno da ćemo izbjeći sivu listu, međutim to je jedan od uvjeta koji smo ispunili i da to nismo napravili, onda bismo gotovo sa sigurnošću mogli reći da će se Bosna i Hercegovina naći na sivoj listi Moneyvala, kazao je.
Dodao je kako očekuje usvajanje i preostalih važnih zakona, osobito onih o kojima ovise sredstva iz Plana rasta i daljnji europski put BiH.
Ćosić se osvrnuo i na zakon o regulatoru prijenosa i tržištu električne energije, upozorivši da Bosna i Hercegovina već sada trpi ozbiljne ekonomske posljedice zbog njegova neusvajanja.
Bosna i Hercegovina trpi i trpjet će, ako se ne usvoji taj zakon, zasigurno štete, posebno po osnovi plaćanja, nazovimo to tako, poreza na CO2 pri izvozu električne energije, koji su ponekad i veći od same cijene električne energije, rekao je.
Govoreći o sporu oko sjedišta burze električne energije, za koje je prvotnim prijedlogom zakona bio predviđen Mostar, Ćosić je poručio kako bi onaj tko traži izmjenu dogovorenog sjedišta trebao obrazložiti zašto je Mostar sporan.
BHRT, Schmidt i treći entitet
Komentirajući mogućnost financiranja BHRT-a iz državnog proračuna, Ćosić je rekao kako to ne može biti trajno rješenje, ali je naveo da je HDZ bio spreman podržati takvu opciju kao privremenu pomoć javnom servisu.
Iako smo mi pokazali političku dobru volju kao neku vrstu interventnog rješenja, da tako kažem, vatrogasnog rješenja. Jer ne može biti na proračunu javni RTV servis, zna se kako se on financira, istaknuo je.
Govoreći o odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta i optužbama da je radio u interesu Hrvata u BiH, Ćosić je takve ocjene nazvao potpuno neutemeljenima.
To nikada nije argumentirano, osim ako se to može nazvati radom za hrvatske interese, što je spriječio izborne manipulacije radi preuzimanja Federalnog doma naroda, rekao je.
Posebno se osvrnuo i na temu trećeg entiteta, poručivši kako HDZ BiH, prema njegovim riječima, nikada nije gradio kampanje na toj temi.
Ako biste analizirali pažljivo ove protekle izborne cikluse, vrlo lako ćete doći do zaključka da HDZ nikad nije mobilizirao svoje glasače na priči o trećem entitetu, izjavio je Ćosić.
Smatra kako se pitanje trećeg entiteta često koristi za stvaranje antagonizma prema Hrvatima, dodajući da se “mržnja plasira prema svemu što ima hrvatski predznak”.
“Komšićev izbor produbio je konflikte”
Komentirajući kandidaturu Zdenka Lučića za člana Predsjedništva BiH uz podršku Hrvatske petorke, Ćosić je rekao kako svaki novi kandidat, s obzirom na brojnost hrvatskoga biračkog tijela, smanjuje mogućnost izbora, kako je naveo, legitimnog člana Predsjedništva BiH.
Govoreći o Željku Komšiću i mogućnosti da ponovno bude izabran glasovima Bošnjaka, Ćosić je ocijenio kako je takva politika štetna za Bosnu i Hercegovinu.
Svako racionalno neka pogleda što je Bosna i Hercegovina dobila izborom Komšića na takav način. Ništa. Naprotiv, dobili su produbljenje konflikata, dobili su nepovjerenje među ljudima, među narodima, to nikako nije dobro za Bosnu i Hercegovinu, poručio je Ćosić.
Komentirajući izjave o mogućem odnosu snaga “2:1 za Bosnu i Hercegovinu” u Predsjedništvu BiH, upitao je protiv koga, u tom slučaju, igra Bosna i Hercegovina ako se već koristi sportska terminologija.
Gostujući u emisiji Dan uživo na N1, Ćosić je govorio o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, blokadama u Domu naroda BiH, europskom putu zemlje, zakonima važnima za izbjegavanje sive liste Moneyvala te predstojećim izborima.
Komentirajući prekid prošlotjedne sjednice Doma naroda, nakon što su izaslanici SNSD-a napustili zasjedanje i time srušili kvorum, Ćosić je rekao kako ne može govoriti o njihovim motivima, ali smatra da su posljednje sjednice ipak pokazale određeni pomak u radu državnog parlamenta.
Iskreno, ne mogu ja govoriti o pravim razlozima i motivima zbog kojih su kolege iz SNSD-a napustile sjednicu, uskratile kvorum kad je spomenuti zakon došao na dnevni red. To će oni svakako reći, naveo je Ćosić.
“Nije bilo dogovora HDZ-a i SNSD-a”
Dodao je kako je, nakon višemjesečnih blokada i međusobnih optuživanja, održana sjednica na kojoj je usvojen jedan važan europski zakon.
Nakon dugo vremena, višemjesečne blokade i javnog nadmudrivanja tko je odgovoran, tko nije za tu blokadu, imali smo jednu uspješnu sjednicu na kojoj je jedan zakon vrlo važan, zovimo ga europski zakon, usvojen, rekao je.
Ćosić je potvrdio i da izaslanici HDZ-a BiH nisu ostali na nastavku sjednice nakon što je SNSD napustio zasjedanje, ali je odbacio tvrdnje da je postojao dogovor dviju stranaka.
Osobno sam sreo gospodina Špirića na hodniku kad sam pošao prema dvorani i pitao sam ga hoće li biti nastavak. On je rekao da se neće vratiti, rekao je Ćosić te dodao kako “nije bilo nikakvih dogovora u smislu zajedničkog nastupa”.
Zakoni važni za sivu listu i europski put
Govoreći o zakonima koje BiH mora usvojiti kako bi izbjegla sivu listu Moneyvala, Ćosić je rekao kako nitko ne može jamčiti da će dosad usvojeno biti dovoljno, ali smatra da bi situacija bila mnogo ozbiljnija da određeni zakoni nisu prošli parlamentarnu proceduru.
Ne možemo i nitko ne može jamčiti da će to biti dovoljno da ćemo izbjeći sivu listu, međutim to je jedan od uvjeta koji smo ispunili i da to nismo napravili, onda bismo gotovo sa sigurnošću mogli reći da će se Bosna i Hercegovina naći na sivoj listi Moneyvala, kazao je.
Dodao je kako očekuje usvajanje i preostalih važnih zakona, osobito onih o kojima ovise sredstva iz Plana rasta i daljnji europski put BiH.
Ćosić se osvrnuo i na zakon o regulatoru prijenosa i tržištu električne energije, upozorivši da Bosna i Hercegovina već sada trpi ozbiljne ekonomske posljedice zbog njegova neusvajanja.
Bosna i Hercegovina trpi i trpjet će, ako se ne usvoji taj zakon, zasigurno štete, posebno po osnovi plaćanja, nazovimo to tako, poreza na CO2 pri izvozu električne energije, koji su ponekad i veći od same cijene električne energije, rekao je.
Govoreći o sporu oko sjedišta burze električne energije, za koje je prvotnim prijedlogom zakona bio predviđen Mostar, Ćosić je poručio kako bi onaj tko traži izmjenu dogovorenog sjedišta trebao obrazložiti zašto je Mostar sporan.
BHRT, Schmidt i treći entitet
Komentirajući mogućnost financiranja BHRT-a iz državnog proračuna, Ćosić je rekao kako to ne može biti trajno rješenje, ali je naveo da je HDZ bio spreman podržati takvu opciju kao privremenu pomoć javnom servisu.
Iako smo mi pokazali političku dobru volju kao neku vrstu interventnog rješenja, da tako kažem, vatrogasnog rješenja. Jer ne može biti na proračunu javni RTV servis, zna se kako se on financira, istaknuo je.
Govoreći o odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta i optužbama da je radio u interesu Hrvata u BiH, Ćosić je takve ocjene nazvao potpuno neutemeljenima.
To nikada nije argumentirano, osim ako se to može nazvati radom za hrvatske interese, što je spriječio izborne manipulacije radi preuzimanja Federalnog doma naroda, rekao je.
Posebno se osvrnuo i na temu trećeg entiteta, poručivši kako HDZ BiH, prema njegovim riječima, nikada nije gradio kampanje na toj temi.
Ako biste analizirali pažljivo ove protekle izborne cikluse, vrlo lako ćete doći do zaključka da HDZ nikad nije mobilizirao svoje glasače na priči o trećem entitetu, izjavio je Ćosić.
Smatra kako se pitanje trećeg entiteta često koristi za stvaranje antagonizma prema Hrvatima, dodajući da se “mržnja plasira prema svemu što ima hrvatski predznak”.
“Komšićev izbor produbio je konflikte”
Komentirajući kandidaturu Zdenka Lučića za člana Predsjedništva BiH uz podršku Hrvatske petorke, Ćosić je rekao kako svaki novi kandidat, s obzirom na brojnost hrvatskoga biračkog tijela, smanjuje mogućnost izbora, kako je naveo, legitimnog člana Predsjedništva BiH.
Govoreći o Željku Komšiću i mogućnosti da ponovno bude izabran glasovima Bošnjaka, Ćosić je ocijenio kako je takva politika štetna za Bosnu i Hercegovinu.
Svako racionalno neka pogleda što je Bosna i Hercegovina dobila izborom Komšića na takav način. Ništa. Naprotiv, dobili su produbljenje konflikata, dobili su nepovjerenje među ljudima, među narodima, to nikako nije dobro za Bosnu i Hercegovinu, poručio je Ćosić.
Komentirajući izjave o mogućem odnosu snaga “2:1 za Bosnu i Hercegovinu” u Predsjedništvu BiH, upitao je protiv koga, u tom slučaju, igra Bosna i Hercegovina ako se već koristi sportska terminologija.
