Američki predsjednik Donald Trump poručio je u ponedjeljak ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Sjedinjene Države pomoći jamčiti sigurnost Ukrajine u bilo kakvom sporazumu o okončanju rata s Rusijom, iako opseg te pomoći nije odmah bio jasan, piše Reuters.
Trump je to obećanje dao tijekom izvanrednog summita u Bijeloj kući, gdje je ugostio Zelenskog i skupinu europskih saveznika nakon svog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak na Aljasci.
"Kada je riječ o sigurnosti, bit će puno pomoći", rekao je Trump novinarima, dodajući da će i europske zemlje biti uključene. "Oni su prva linija obrane jer su tamo, ali mi ćemo im pomoći."
Zelenski je obećanje pozdravio kao "veliki korak naprijed", istaknuvši da će jamstva biti "formalizirana na papiru u sljedećih tjedan do 10 dana". Dodao je i da je Ukrajina ponudila kupnju američkog oružja u vrijednosti od oko 90 milijardi dolara.
Iako je ton u ponedjeljak bio znatno srdačniji nego na problematičnom sastanku u Ovalnom uredu u veljači, kada su Trump i potpredsjednik JD Vance javno kritizirali ukrajinskog čelnika, mirovni sporazum i dalje se čini dalekim. Neposredno prije početka razgovora, rusko Ministarstvo vanjskih poslova isključilo je mogućnost raspoređivanja trupa iz zemalja NATO-a radi osiguranja mirovnog sporazuma, što dodatno komplicira Trumpovu ponudu.
Sastanak Zelenskog i Putina mogao bi biti u hrvatskom susjedstvu
I Trump i Zelenski izrazili su nadu da će sastanak na kraju dovesti do trilateralnih razgovora s Putinom, čije snage polako napreduju na istoku Ukrajine. U objavi na društvenim mrežama kasno u ponedjeljak, Trump je naveo da je nazvao ruskog čelnika te počeo dogovarati sastanak Putina i Zelenskog, nakon čega bi uslijedio summit trojice predsjednika. Prema izvoru iz europske delegacije, Trump je europskim čelnicima prenio da je upravo Putin predložio takav slijed događaja.
Iako Kremlj to nije javno potvrdio, visoki dužnosnik američke administracije rekao je da bi se sastanak Putina i Zelenskog mogao održati u Mađarskoj. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da će se dvojica čelnika sastati u sljedeća dva tjedna. Posljednji izravni razgovori između Rusije i Ukrajine održani su u Turskoj u lipnju, kada je Putin odbio poziv Zelenskog na sastanak licem u lice i umjesto toga poslao delegaciju niže razine.
Pitanje prekida vatre
Europski čelnici, koji su došli u Washington podržati Zelenskog, pozvali su Trumpa da inzistira na tome da Putin pristane na prekid vatre u ratu koji traje već tri i pol godine, prije nego što se bilo kakvi razgovori mogu nastaviti. Trump je ranije podržavao taj prijedlog, no promijenio je stav nakon sastanka s Putinom, prihvativši stajalište Moskve da mirovni sporazum mora biti sveobuhvatan.
U Ovalnom uredu, Trump je novinarima rekao da mu se sviđa ideja prekida vatre, ali da bi dvije strane mogle raditi na mirovnom sporazumu i dok se borbe nastavljaju.
"Volio bih da prestanu, želio bih da prestanu", rekao je. "Ali strateški bi to moglo biti nepovoljno za jednu ili drugu stranu."
Njemački kancelar Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazili su podršku prekidu vatre kao preduvjetu za izravne razgovore s Rusijom. Macron je dodao da će i europski čelnici na kraju morati biti uključeni u pregovore. "Kada govorimo o sigurnosnim jamstvima, govorimo o cjelokupnoj sigurnosti europskog kontinenta", poručio je Trumpu.
Prijateljskiji ton nakon fijaska u veljači
Zelenski je sastanak u ponedjeljak vodio znatno uspješnije od susreta u veljači, koji je naglo završio nakon što su ga Trump i Vance javno prozvali zbog nedovoljne zahvalnosti. U svojim uvodnim riječima, Zelenski je u ponedjeljak ponovio svoju zahvalnost najmanje osam puta. Ovoga puta imao je i pojačanje u vidu europskih čelnika koji su doputovali kako bi pokazali solidarnost s Kijevom.
Trump je srdačno dočekao Zelenskog ispred Bijele kuće, izrazivši divljenje njegovom crnom odijelu, što je odmak od uobičajene vojne odjeće ukrajinskog čelnika koja je, prema medijskim izvješćima, iritirala Trumpa u veljači. Na novinarsko pitanje o poruci za ukrajinski narod, Trump je odgovorio: "Volimo ih." Zelenski mu je zahvalio, a Trump je stavio ruku na njegova leđa prije nego što su ušli u Ovalni ured.
Trump pojačava pritisak
Trump inzistira na brzom okončanju najsmrtonosnijeg europskog rata u posljednjih 80 godina, a Kijev i saveznici strahuju da bi mogao pokušati nametnuti sporazum pod ruskim uvjetima, pogotovo nakon što je u petak priredio raskošan doček za Putina, koji se suočava s optužbama za ratne zločine pred Međunarodnim kaznenim sudom. Putin te optužbe odbacuje.
Prema Trumpovom timu, obje strane moraju pristati na kompromise. Međutim, američki predsjednik je teret prebacio na Zelenskog, rekavši da bi se Ukrajina trebala odreći nade o povratku Krima, koji je Rusija anektirala 2014., kao i od ulaska u NATO.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da članstvo Ukrajine u savezu nije bilo tema razgovora, ali da se raspravljalo o sigurnosnim jamstvima za zemlju po uzoru na "Članak 5". Taj članak osnivačkog ugovora NATO-a utjelovljuje načelo kolektivne obrane, prema kojem se napad na bilo koju članicu smatra napadom na sve. Rutteovi komentari sugeriraju da bi se Ukrajini moglo ponuditi takvo jamstvo umjesto punopravnog članstva u NATO-u.
Zelenski je već gotovo u potpunosti odbacio nacrt Putinovih prijedloga sa sastanka na Aljasci, koji su uključivali predaju preostalog dijela istočne regije Donjeck. Bilo kakav ustupak ukrajinskog teritorija morao bi biti odobren na referendumu. U ratu je, prema procjenama analitičara, poginulo ili ranjeno više od milijun ljudi s obje strane, uključujući tisuće civila.
Trump je to obećanje dao tijekom izvanrednog summita u Bijeloj kući, gdje je ugostio Zelenskog i skupinu europskih saveznika nakon svog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak na Aljasci.
"Kada je riječ o sigurnosti, bit će puno pomoći", rekao je Trump novinarima, dodajući da će i europske zemlje biti uključene. "Oni su prva linija obrane jer su tamo, ali mi ćemo im pomoći."
Zelenski je obećanje pozdravio kao "veliki korak naprijed", istaknuvši da će jamstva biti "formalizirana na papiru u sljedećih tjedan do 10 dana". Dodao je i da je Ukrajina ponudila kupnju američkog oružja u vrijednosti od oko 90 milijardi dolara.
Iako je ton u ponedjeljak bio znatno srdačniji nego na problematičnom sastanku u Ovalnom uredu u veljači, kada su Trump i potpredsjednik JD Vance javno kritizirali ukrajinskog čelnika, mirovni sporazum i dalje se čini dalekim. Neposredno prije početka razgovora, rusko Ministarstvo vanjskih poslova isključilo je mogućnost raspoređivanja trupa iz zemalja NATO-a radi osiguranja mirovnog sporazuma, što dodatno komplicira Trumpovu ponudu.
Sastanak Zelenskog i Putina mogao bi biti u hrvatskom susjedstvu
I Trump i Zelenski izrazili su nadu da će sastanak na kraju dovesti do trilateralnih razgovora s Putinom, čije snage polako napreduju na istoku Ukrajine. U objavi na društvenim mrežama kasno u ponedjeljak, Trump je naveo da je nazvao ruskog čelnika te počeo dogovarati sastanak Putina i Zelenskog, nakon čega bi uslijedio summit trojice predsjednika. Prema izvoru iz europske delegacije, Trump je europskim čelnicima prenio da je upravo Putin predložio takav slijed događaja.
Iako Kremlj to nije javno potvrdio, visoki dužnosnik američke administracije rekao je da bi se sastanak Putina i Zelenskog mogao održati u Mađarskoj. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da će se dvojica čelnika sastati u sljedeća dva tjedna. Posljednji izravni razgovori između Rusije i Ukrajine održani su u Turskoj u lipnju, kada je Putin odbio poziv Zelenskog na sastanak licem u lice i umjesto toga poslao delegaciju niže razine.
Pitanje prekida vatre
Europski čelnici, koji su došli u Washington podržati Zelenskog, pozvali su Trumpa da inzistira na tome da Putin pristane na prekid vatre u ratu koji traje već tri i pol godine, prije nego što se bilo kakvi razgovori mogu nastaviti. Trump je ranije podržavao taj prijedlog, no promijenio je stav nakon sastanka s Putinom, prihvativši stajalište Moskve da mirovni sporazum mora biti sveobuhvatan.
U Ovalnom uredu, Trump je novinarima rekao da mu se sviđa ideja prekida vatre, ali da bi dvije strane mogle raditi na mirovnom sporazumu i dok se borbe nastavljaju.
"Volio bih da prestanu, želio bih da prestanu", rekao je. "Ali strateški bi to moglo biti nepovoljno za jednu ili drugu stranu."
Njemački kancelar Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazili su podršku prekidu vatre kao preduvjetu za izravne razgovore s Rusijom. Macron je dodao da će i europski čelnici na kraju morati biti uključeni u pregovore. "Kada govorimo o sigurnosnim jamstvima, govorimo o cjelokupnoj sigurnosti europskog kontinenta", poručio je Trumpu.
Prijateljskiji ton nakon fijaska u veljači
Zelenski je sastanak u ponedjeljak vodio znatno uspješnije od susreta u veljači, koji je naglo završio nakon što su ga Trump i Vance javno prozvali zbog nedovoljne zahvalnosti. U svojim uvodnim riječima, Zelenski je u ponedjeljak ponovio svoju zahvalnost najmanje osam puta. Ovoga puta imao je i pojačanje u vidu europskih čelnika koji su doputovali kako bi pokazali solidarnost s Kijevom.
Trump je srdačno dočekao Zelenskog ispred Bijele kuće, izrazivši divljenje njegovom crnom odijelu, što je odmak od uobičajene vojne odjeće ukrajinskog čelnika koja je, prema medijskim izvješćima, iritirala Trumpa u veljači. Na novinarsko pitanje o poruci za ukrajinski narod, Trump je odgovorio: "Volimo ih." Zelenski mu je zahvalio, a Trump je stavio ruku na njegova leđa prije nego što su ušli u Ovalni ured.
Trump pojačava pritisak
Trump inzistira na brzom okončanju najsmrtonosnijeg europskog rata u posljednjih 80 godina, a Kijev i saveznici strahuju da bi mogao pokušati nametnuti sporazum pod ruskim uvjetima, pogotovo nakon što je u petak priredio raskošan doček za Putina, koji se suočava s optužbama za ratne zločine pred Međunarodnim kaznenim sudom. Putin te optužbe odbacuje.
Prema Trumpovom timu, obje strane moraju pristati na kompromise. Međutim, američki predsjednik je teret prebacio na Zelenskog, rekavši da bi se Ukrajina trebala odreći nade o povratku Krima, koji je Rusija anektirala 2014., kao i od ulaska u NATO.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da članstvo Ukrajine u savezu nije bilo tema razgovora, ali da se raspravljalo o sigurnosnim jamstvima za zemlju po uzoru na "Članak 5". Taj članak osnivačkog ugovora NATO-a utjelovljuje načelo kolektivne obrane, prema kojem se napad na bilo koju članicu smatra napadom na sve. Rutteovi komentari sugeriraju da bi se Ukrajini moglo ponuditi takvo jamstvo umjesto punopravnog članstva u NATO-u.
Zelenski je već gotovo u potpunosti odbacio nacrt Putinovih prijedloga sa sastanka na Aljasci, koji su uključivali predaju preostalog dijela istočne regije Donjeck. Bilo kakav ustupak ukrajinskog teritorija morao bi biti odobren na referendumu. U ratu je, prema procjenama analitičara, poginulo ili ranjeno više od milijun ljudi s obje strane, uključujući tisuće civila.
