Hrvatska nudi Sloveniji mogućnost da se granični spor riješi bilateralnim pregovorima, a Srbiji želi pomoći da ispuni sve kriterije za ulazak u EU, rekao je u subotu šef diplomacije Miro Kovač, a komentirao je i goleme troškove za zgrade diplomatskih predstavništva u Bruxellesu i Kotoru.
"Za nas je Slovenija susjedna, prijateljska zemlja. Mi smo suverene države, članice EU i NATO-a. Želimo surađivati, imamo jako razvijenu gospodarsku suradnju, imamo i puno turista iz Slovenije", rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač za posjeta Posedarju.
Ponovio je da je Slovenija svojim postupanjem nanijela "nepopravljivu štetu" jer je ugrozila nepristranost Arbitražnog suda i ponovio da očekuje da taj sud sam sebe ugasi.
Hrvatska i Slovenija potpisale su pred Stalnim arbitražnim sudom arbitražni sporazum o rješavanju graničnog spora 2009. Jednoglasnom odlukom sabora od 29. srpnja 2015. Hrvatska je izašla iz tog sporazuma pošto je "nedopuštenim i nelegalnim dogovaranjem ovlaštene slovenske predstavnice Simone Drenik i arbitra Jernera Sekolca Slovenija teško povrijedila arbitražni sporazum i nepovratno kontaminirala postupak".
"Jasno je da smo iz toga morali izaći", rekao je Kovač.
"Nudimo mogućnost pronalaska rješenja na temelju bilateralnih pregovora u skladu s međunarodnim pravom" i u "duhu prijateljskih dobrosusjedskih odnosa", rekao je.
Ministar je novinarima odgovarao i na pitanje o tome planira li Hrvatska blokirati pregovore Srbije o ulasku u Europsku uniju nakon takvih izjava dužnosnika u Beogradu.
"Hrvatska podupire europsku perspektivu svojih jugoistočnih susjeda, pa tako i Srbije. Na tom putu prema članstvu u EU treba ispuniti sve kriterije koje postavi EU. Konkretno, što se tiče tog famoznog poglavlja 23, to znači poštivanje ljudskih prava, manjinskih prava, poštivanje i implementaciju međunarodnih ugovora koji se tiču manjinskih prava, a isto tako punu suradnju sa sudom u Haagu, a isto tako jasno je da ne može biti Srbija nadležna za sve ratne zločine na prostoru cijele bivše Jugoslavije", objasnio je Kovač.
Dodao je da Srbija još nije otvorila to poglavlje i "Prema tome radi se samo o tome da mi želimo pomoći Srbiji, ja sam to rekao i kolegama u EU, mi želimo zajedno pomoći Srbiji da promijeni te stvari, da na taj način bude spremna za članstvo u EU"-
Potpredsjednik srbijanske vlade i predsjednik Nacionalnog vijeća za suradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić rekao je u petak nakon komentara nekih hrvatskih dužnosnika o slučaju haškog okrivljenika Vojislava Šešelja kako očekuje da Hrvatska počne uvjetovati napredovanje Srbije u eurointegracijskom procesu.
"Kad ste spomenuli suradnju s Haagom znate da postoje tri osobe koje su optužene za ometeanje procesa Vojislava Šešelja. One još nisu izručene, treba surađivati s Haagom, to je dobro, dobro je i za samu Srbiju i mi želimo da Srbija bude spremna za članstvo", rekao je hrvatski šef diplomacije.
Ministar je također komentirao pisanje hrvatskih tiskovina o golemim svotama potrošenim za zgradu veleposlanstva u Bruxellesu i konzulata u Kotooru
"Bio sam jako ljut kad su me upoznale stručne službe", rekao je i dodao da je upoznat s problemom.
"Osobno sam vidio te zgrade i naredio stručnim službama da se stvore uvjeti kako bi što prije te zgrade stavili u funkciju i diplomati mogli useliti u njih", rekao je.
"Za nas je Slovenija susjedna, prijateljska zemlja. Mi smo suverene države, članice EU i NATO-a. Želimo surađivati, imamo jako razvijenu gospodarsku suradnju, imamo i puno turista iz Slovenije", rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač za posjeta Posedarju.
Ponovio je da je Slovenija svojim postupanjem nanijela "nepopravljivu štetu" jer je ugrozila nepristranost Arbitražnog suda i ponovio da očekuje da taj sud sam sebe ugasi.
Hrvatska i Slovenija potpisale su pred Stalnim arbitražnim sudom arbitražni sporazum o rješavanju graničnog spora 2009. Jednoglasnom odlukom sabora od 29. srpnja 2015. Hrvatska je izašla iz tog sporazuma pošto je "nedopuštenim i nelegalnim dogovaranjem ovlaštene slovenske predstavnice Simone Drenik i arbitra Jernera Sekolca Slovenija teško povrijedila arbitražni sporazum i nepovratno kontaminirala postupak".
"Jasno je da smo iz toga morali izaći", rekao je Kovač.
"Nudimo mogućnost pronalaska rješenja na temelju bilateralnih pregovora u skladu s međunarodnim pravom" i u "duhu prijateljskih dobrosusjedskih odnosa", rekao je.
Ministar je novinarima odgovarao i na pitanje o tome planira li Hrvatska blokirati pregovore Srbije o ulasku u Europsku uniju nakon takvih izjava dužnosnika u Beogradu.
"Hrvatska podupire europsku perspektivu svojih jugoistočnih susjeda, pa tako i Srbije. Na tom putu prema članstvu u EU treba ispuniti sve kriterije koje postavi EU. Konkretno, što se tiče tog famoznog poglavlja 23, to znači poštivanje ljudskih prava, manjinskih prava, poštivanje i implementaciju međunarodnih ugovora koji se tiču manjinskih prava, a isto tako punu suradnju sa sudom u Haagu, a isto tako jasno je da ne može biti Srbija nadležna za sve ratne zločine na prostoru cijele bivše Jugoslavije", objasnio je Kovač.
Dodao je da Srbija još nije otvorila to poglavlje i "Prema tome radi se samo o tome da mi želimo pomoći Srbiji, ja sam to rekao i kolegama u EU, mi želimo zajedno pomoći Srbiji da promijeni te stvari, da na taj način bude spremna za članstvo u EU"-
Potpredsjednik srbijanske vlade i predsjednik Nacionalnog vijeća za suradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić rekao je u petak nakon komentara nekih hrvatskih dužnosnika o slučaju haškog okrivljenika Vojislava Šešelja kako očekuje da Hrvatska počne uvjetovati napredovanje Srbije u eurointegracijskom procesu.
"Kad ste spomenuli suradnju s Haagom znate da postoje tri osobe koje su optužene za ometeanje procesa Vojislava Šešelja. One još nisu izručene, treba surađivati s Haagom, to je dobro, dobro je i za samu Srbiju i mi želimo da Srbija bude spremna za članstvo", rekao je hrvatski šef diplomacije.
Ministar je također komentirao pisanje hrvatskih tiskovina o golemim svotama potrošenim za zgradu veleposlanstva u Bruxellesu i konzulata u Kotooru
"Bio sam jako ljut kad su me upoznale stručne službe", rekao je i dodao da je upoznat s problemom.
"Osobno sam vidio te zgrade i naredio stručnim službama da se stvore uvjeti kako bi što prije te zgrade stavili u funkciju i diplomati mogli useliti u njih", rekao je.
