Poskupljenje goriva ponovno je otvorilo pitanje kako iz svakog spremnika izvući što više kilometara.
Mnogi vozači pitaju se postoji li idealna brzina pri kojoj automobil troši najmanje goriva.
Odgovor je da postoji, ali nije ista za svaki automobil. Stručnjaci se ipak slažu da se najbolja potrošnja postiže mirnom i ujednačenom vožnjom, bez naglih ubrzanja i kočenja.
Kod većine modernih benzinskih i dizelskih automobila najštedljivija vožnja je između 70 i 90 kilometara na sat.
Tada motor radi u višem stupnju prijenosa, pri nižim okretajima, a otpor zraka još nije dovoljno velik da značajno poveća potrošnju.
Zašto potrošnja raste nakon 100 km/h?
Najveći neprijatelj štedljive vožnje nije samo motor, već fizika.
Kako brzina raste, raste i otpor zraka, pa automobil mora trošiti više energije kako bi održao brzinu, piše Raport.ba.
Zbog toga automobil koji pri 90 km/h troši oko pet litara goriva na 100 kilometara pri 130 km/h često može trošiti šest ili sedam litara.
Pri još većim brzinama razlika postaje još izraženija.
Brža vožnja ne donosi veliku uštedu vremena
Mnogi vozači voze brže vjerujući da će tako značajno ranije stići na odredište.
Međutim, istraživanja pokazuju da je dobitak u vremenu često mnogo manji nego što se očekuje, dok je povećanje potrošnje goriva primjetno.
Nekoliko minuta ranijeg dolaska može značiti i veći trošak na benzinskoj postaji.
Nije važna samo brzina
Na potrošnju utječu i druge navike vozača. Nagla ubrzavanja, često kočenje, nizak tlak u gumama, dodatni teret u vozilu i krovni nosači mogu značajno povećati potrošnju.
Za manji račun za gorivo stručnjaci savjetuju:
održavanje ujednačene brzine,
izbjegavanje naglih promjena tempa,
redovitu provjeru guma,
uklanjanje nepotrebnog tereta iz automobila.
Mala promjena navika za upravljačem može značiti veliku razliku tijekom cijele godine.
Mnogi vozači pitaju se postoji li idealna brzina pri kojoj automobil troši najmanje goriva.
Odgovor je da postoji, ali nije ista za svaki automobil. Stručnjaci se ipak slažu da se najbolja potrošnja postiže mirnom i ujednačenom vožnjom, bez naglih ubrzanja i kočenja.
Kod većine modernih benzinskih i dizelskih automobila najštedljivija vožnja je između 70 i 90 kilometara na sat.
Tada motor radi u višem stupnju prijenosa, pri nižim okretajima, a otpor zraka još nije dovoljno velik da značajno poveća potrošnju.
Zašto potrošnja raste nakon 100 km/h?
Najveći neprijatelj štedljive vožnje nije samo motor, već fizika.
Kako brzina raste, raste i otpor zraka, pa automobil mora trošiti više energije kako bi održao brzinu, piše Raport.ba.
Zbog toga automobil koji pri 90 km/h troši oko pet litara goriva na 100 kilometara pri 130 km/h često može trošiti šest ili sedam litara.
Pri još većim brzinama razlika postaje još izraženija.
Brža vožnja ne donosi veliku uštedu vremena
Mnogi vozači voze brže vjerujući da će tako značajno ranije stići na odredište.
Međutim, istraživanja pokazuju da je dobitak u vremenu često mnogo manji nego što se očekuje, dok je povećanje potrošnje goriva primjetno.
Nekoliko minuta ranijeg dolaska može značiti i veći trošak na benzinskoj postaji.
Nije važna samo brzina
Na potrošnju utječu i druge navike vozača. Nagla ubrzavanja, često kočenje, nizak tlak u gumama, dodatni teret u vozilu i krovni nosači mogu značajno povećati potrošnju.
Za manji račun za gorivo stručnjaci savjetuju:
održavanje ujednačene brzine,
izbjegavanje naglih promjena tempa,
redovitu provjeru guma,
uklanjanje nepotrebnog tereta iz automobila.
Mala promjena navika za upravljačem može značiti veliku razliku tijekom cijele godine.
