Paprika je cijenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, bjelančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tijekom cijele godine, u svježem stanju, i u prerađenom stanju (konzervirana i smrznuta). Najviše se proizvodi u kontinentalnoj zoni, oko 82%.
Jednogodišnja je biljka iz porodice Solanaceae. Korijen je vretenast, razgranat, ali ne ide duboko u tlo i prilično je slabe usisne moći. Dužina korijena ovisi o sorti, ali uglavnom dug je od 50-70 cm. Nadzemni dio je drvenast u donjem dijelu, visine od 50-200 cm. Cvijet paprike može biti pojedinačan ili u grupi, uglavnom je bijele boje, piše Agroklub.
Paprike se sade kada se dnevne temperature popnu iznad 15 °C i kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Paprici je potrebna kvalitetna, drenirana zemlja koja će zadržati vlagu. Paprike su izbirljive u pogledu vode, stoga održavajte dobru ravnotežu vlage u svakom trenutku. Ako ste započeli s plodnim tlom, vaša bi paprika trebala uspijevati bez gnojiva tijekom cijele sezone. Ne morate biti iskusni vrtlar da biste uzgojili papriku iz sjemena. Sjeme paprike možete kupiti već spremno za uzgoj, ali možete kupiti i svježe paprike i potom koristiti njihovo sjeme za uzgoj, a možete ih uzgojiti i iz presadnice.
Paprike su osjetljive na vjetar i zaštitom se osigurava njihov rast i plodnost. Vjetar može oštetiti listove i izdanke te slomiti stabljike što može utjecati na kvalitetu plodova i brzinu rasta biljaka, kao i njihovo preživljavanje. Osim toga, vjetar može sušiti tlo i isušiti biljke.
Postoje nekoliko načina zaštite od vjetra, a jedan od najjednostavnijih načina je postavljanje barijere u obliku ograde ili sadnjom uz bedem ili zid. Također se može koristiti mrežasta zaštita od vjetra koji će štititi biljke bez da im onemogućuje sunčevu svjetlost i zrak, piše Vrtlarica.
Uzgoj paprike je najčešći u plastenicima ili na otvorenom, a potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete, poput svjetla, vlage i temperature, kako bi se postigli najbolji rezultati. Korištenjem zdravog sjemena i pravilne brige, mogu se uzgojiti sočni i ukusni plodovi. Paprika zahtjeva dosta topline jer na temperaturama od 15 °C i 36 °C prestaje s rastom. Također zahtijeva puno vode, zbog slabije usisne moći korijena. Važno je i održavati neutralnost tla.
Kod sadnje paprike važno je odabrati sunčano mjesto u vrtu ili posudu s presadnicom staviti na sunce. Za presađivanje paprike pričekajte da vani zatopli jer je vrlo osjetljiva na hladnoću.
Paprika je dobar susjed većini biljaka. Vrlo se lako održava i nije pretjerano izbirljiva kraj koga će se posaditi. Dobro se prilagođava i ima koristi od svih susjednih biljaka, prenosi Krstarica.
Želite li da paprika obilno rodi, plodovi budu mesnati i zdravi, uz nju svakako posadite neku od ovih biljaka.
1. Rajčica
2. Patlidžan
3. Bamija
4. Kukuruz
5. Grah
6. Tikvice
7. Krastavac
8. Grašak
9. Zelena salata
10. Blitva i špinat
11. Crni luk i češnjak
12. Rotkvice
13. Mrkva
14. Cikla
15. Šparoge
16. Začinsko bilje (bosiljak, kopar, origano, majčina dušica, ružmarin, metvica, peršin itd.)
17. Kadifa
18. Dragoljub
19. Neven
Paprika je jedina koja ne podnosi ove 4 biljke:
1. Krumpir - sve štetočine koje napadaju krumpir vole i rajčicu i papriku. Stoga se ne preporučuje sadnja krumpira u blizini paprike. Osim štetnika, donijet će im i razne bolesti.
2. Kupus (cvjetača, brokula) - paprika voli blago kiselo tlo, dok kupus voli lužnato tlo. Obje vrste negativno utječu jedna na drugu.
3. Komorač - jednostavno ne voli nikoga u blizini. Stoga ju je najbolje posaditi u zasebne posude. Njegov korijen ispušta specifičnu kemikaliju koja šteti svim biljkama u blizini.
4. Stablo marelice - u ovom slučaju bolesti s paprike mogu se prenijeti na stablo marelice i zato se ne smiju saditi jedno blizu drugog.
Inače, paprika se dijeli na slatku i ljutu. Plodovi paprike sadrže alkaloid kapsaicin zbog čega imaju žarkast okus, jedino ga paprika babura uopće ne sadrži.
Jednogodišnja je biljka iz porodice Solanaceae. Korijen je vretenast, razgranat, ali ne ide duboko u tlo i prilično je slabe usisne moći. Dužina korijena ovisi o sorti, ali uglavnom dug je od 50-70 cm. Nadzemni dio je drvenast u donjem dijelu, visine od 50-200 cm. Cvijet paprike može biti pojedinačan ili u grupi, uglavnom je bijele boje, piše Agroklub.
Paprike se sade kada se dnevne temperature popnu iznad 15 °C i kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Paprici je potrebna kvalitetna, drenirana zemlja koja će zadržati vlagu. Paprike su izbirljive u pogledu vode, stoga održavajte dobru ravnotežu vlage u svakom trenutku. Ako ste započeli s plodnim tlom, vaša bi paprika trebala uspijevati bez gnojiva tijekom cijele sezone. Ne morate biti iskusni vrtlar da biste uzgojili papriku iz sjemena. Sjeme paprike možete kupiti već spremno za uzgoj, ali možete kupiti i svježe paprike i potom koristiti njihovo sjeme za uzgoj, a možete ih uzgojiti i iz presadnice.
Paprike su osjetljive na vjetar i zaštitom se osigurava njihov rast i plodnost. Vjetar može oštetiti listove i izdanke te slomiti stabljike što može utjecati na kvalitetu plodova i brzinu rasta biljaka, kao i njihovo preživljavanje. Osim toga, vjetar može sušiti tlo i isušiti biljke.
Postoje nekoliko načina zaštite od vjetra, a jedan od najjednostavnijih načina je postavljanje barijere u obliku ograde ili sadnjom uz bedem ili zid. Također se može koristiti mrežasta zaštita od vjetra koji će štititi biljke bez da im onemogućuje sunčevu svjetlost i zrak, piše Vrtlarica.
Uzgoj paprike je najčešći u plastenicima ili na otvorenom, a potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete, poput svjetla, vlage i temperature, kako bi se postigli najbolji rezultati. Korištenjem zdravog sjemena i pravilne brige, mogu se uzgojiti sočni i ukusni plodovi. Paprika zahtjeva dosta topline jer na temperaturama od 15 °C i 36 °C prestaje s rastom. Također zahtijeva puno vode, zbog slabije usisne moći korijena. Važno je i održavati neutralnost tla.
Kod sadnje paprike važno je odabrati sunčano mjesto u vrtu ili posudu s presadnicom staviti na sunce. Za presađivanje paprike pričekajte da vani zatopli jer je vrlo osjetljiva na hladnoću.
Paprika je dobar susjed većini biljaka. Vrlo se lako održava i nije pretjerano izbirljiva kraj koga će se posaditi. Dobro se prilagođava i ima koristi od svih susjednih biljaka, prenosi Krstarica.
Želite li da paprika obilno rodi, plodovi budu mesnati i zdravi, uz nju svakako posadite neku od ovih biljaka.
1. Rajčica
2. Patlidžan
3. Bamija
4. Kukuruz
5. Grah
6. Tikvice
7. Krastavac
8. Grašak
9. Zelena salata
10. Blitva i špinat
11. Crni luk i češnjak
12. Rotkvice
13. Mrkva
14. Cikla
15. Šparoge
16. Začinsko bilje (bosiljak, kopar, origano, majčina dušica, ružmarin, metvica, peršin itd.)
17. Kadifa
18. Dragoljub
19. Neven
Paprika je jedina koja ne podnosi ove 4 biljke:
1. Krumpir - sve štetočine koje napadaju krumpir vole i rajčicu i papriku. Stoga se ne preporučuje sadnja krumpira u blizini paprike. Osim štetnika, donijet će im i razne bolesti.
2. Kupus (cvjetača, brokula) - paprika voli blago kiselo tlo, dok kupus voli lužnato tlo. Obje vrste negativno utječu jedna na drugu.
3. Komorač - jednostavno ne voli nikoga u blizini. Stoga ju je najbolje posaditi u zasebne posude. Njegov korijen ispušta specifičnu kemikaliju koja šteti svim biljkama u blizini.
4. Stablo marelice - u ovom slučaju bolesti s paprike mogu se prenijeti na stablo marelice i zato se ne smiju saditi jedno blizu drugog.
Inače, paprika se dijeli na slatku i ljutu. Plodovi paprike sadrže alkaloid kapsaicin zbog čega imaju žarkast okus, jedino ga paprika babura uopće ne sadrži.
