Gostujući u informativnim emisijama 4. programa HRT-a na temu 25. godišnjice potpisivanja Daytonskom mirovnog sporazuma, Željana Zovko, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu uz ostalo dotaknula se i ovih dana posebno aktualnog pitanja, treba li BiH još uvijek Ured visokog predstavnika.
Zovko je ponudila odgovor na ovo pitanje iz perspektive članstva BiH u Europskoj uniji ali i financiranja OHR-a čiji se rad plaća sredstvima iz europskih predpristupnih fondova.
„Uloga Ureda visokog predstavnika u BiH je itekako problematična u kontekstu kandidature za članstvo u Europskoj uniji jer nijedna zemlja koja je pod međunarodnim tutorstvom i nema izgrađen vlastiti suverenitet ne može napredovati niti se integrirat u Uniju", prenosi Večenji list.
"Nama u BiH ne treba strana administracija koja je plaćena iz pretpristupnih fondova, njihove plaće su u rangu briselskih povjerenika, a BiH sve ove godine ne napreduje. To je činjenica koja najviše zabrinjava“, kazala je na ovu temu Zovko.
Zastupnica Zovko ponudila je i odgovor na još jednu dilemu, onu koja se tiče uređenja BiH, po nacionalnom ili građanskom principu, dijelom i u kontekstu provedbe presuda domaćih i međunarodnih sudova.
„Stalno ponavljam i smatram da se odluke Ustavnog suda BiH kao i odluke međunarodnih sudova i drugih instanci koje se tiču zaštite građanskih prava moraju implementirati. Mislim da je to moguće kombiniranjem etničkog i građanskog principa, ukoliko vidimo izlaznu strategiju koja je ponuđena, na neki način i kroz federalne, teritorijalne jedinice.
Takvo nešto imamo u Belgiji koja je konačno postigla visok nacionalni balans od jedne visokocentralizirane zemlje u kojoj jedna skupina nije ni poznavala Ustav jer nije bio napisan na njihovom jeziku. Tek 80-ih Ustav je preveden na flamanski, a 1991. godine i na njemački. 1993. godine ova je zemlja postigla visok stupanj federalizma, gdje se poštuju identitet, kultura i jezik sve tri zajednice i gdje se na jedan civiliziran živi taj suživot u srcu Europe“, istaknula je Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu gostujući na 4. programu HRT-a.
Zovko je ponudila odgovor na ovo pitanje iz perspektive članstva BiH u Europskoj uniji ali i financiranja OHR-a čiji se rad plaća sredstvima iz europskih predpristupnih fondova.
„Uloga Ureda visokog predstavnika u BiH je itekako problematična u kontekstu kandidature za članstvo u Europskoj uniji jer nijedna zemlja koja je pod međunarodnim tutorstvom i nema izgrađen vlastiti suverenitet ne može napredovati niti se integrirat u Uniju", prenosi Večenji list.
"Nama u BiH ne treba strana administracija koja je plaćena iz pretpristupnih fondova, njihove plaće su u rangu briselskih povjerenika, a BiH sve ove godine ne napreduje. To je činjenica koja najviše zabrinjava“, kazala je na ovu temu Zovko.
Zastupnica Zovko ponudila je i odgovor na još jednu dilemu, onu koja se tiče uređenja BiH, po nacionalnom ili građanskom principu, dijelom i u kontekstu provedbe presuda domaćih i međunarodnih sudova.
„Stalno ponavljam i smatram da se odluke Ustavnog suda BiH kao i odluke međunarodnih sudova i drugih instanci koje se tiču zaštite građanskih prava moraju implementirati. Mislim da je to moguće kombiniranjem etničkog i građanskog principa, ukoliko vidimo izlaznu strategiju koja je ponuđena, na neki način i kroz federalne, teritorijalne jedinice.
Takvo nešto imamo u Belgiji koja je konačno postigla visok nacionalni balans od jedne visokocentralizirane zemlje u kojoj jedna skupina nije ni poznavala Ustav jer nije bio napisan na njihovom jeziku. Tek 80-ih Ustav je preveden na flamanski, a 1991. godine i na njemački. 1993. godine ova je zemlja postigla visok stupanj federalizma, gdje se poštuju identitet, kultura i jezik sve tri zajednice i gdje se na jedan civiliziran živi taj suživot u srcu Europe“, istaknula je Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu gostujući na 4. programu HRT-a.
