Gdje god postoji ogoljena zemlja, priroda radi na tome da je zaštiti, pa je jedan od ključnih aspekata tog prirodnog procesa i pokrivenost zemljišta. Priroda to radi sama, uz pomoć živog biljnog pokrivača, kroz raspad organskih materija na površini zemljišta.
Kopanjem i drugim tretiranjem uništava se struktura zemljišta. Osim toga, aktiviraju se i brojna sjemena korova koja se nalaze u njemu. Njihova prirodna uloga je u tome da prekriju i zaštite zemlju, kao i da poprave strukturu zemljišta. Pri radu s prirodom treba se truditi da zemlju remetimo što je manje moguće, jer se tako osigurava površina s manje korova.
Korovom se uglavnom smatraju biljke koje kradu prostor namjenski zasađenim biljkama. S aspekta ekonomske koristi, korov predstavlja ono što nam ne donosi financijsku dobit. Neke vrste korova su neizostavni pratioci određenih biljaka i određenog tipa tla. Tada obje biljke imaju nekakvu korist jedna od druge (lakše preživljavaju, potiču jedna drugoj rast i međusobno se štite od različitih utjecaja).
Nije uvijek rješenje uništavati ga kemijom (herbicidima). Do uništenja neće doći, već nastaju samo nove vrste korova, otpornijih na herbicide. Na taj način poljoprivrednici upadaju u začarani krug trovanja hrane koju proizvode.
Zemljište trpi brojne posljedice kiše, sunca i vjetra, zbog čega s vremenom može prestati da upija vodu jer je sabijeno i bez zraka.
Međutim, adekvatnom i kvalitetnom zaštitom vremenom je moguće poboljšati njen kvalitetu. U dio brige o bašti svakako spada i uklanjanje korova. Najbolje je da korov uklanjate često, dok su još biljke male. U bašti koja se ne kopa uklanjanje korova ne predstavlja problem, jer ga ima manje nego u baštama koje se redovno tretiraju.
Nakon uklanjanja biljaka iz bašte, bilo da je riječ o povrću ili voću, potrebno je obnoviti zemljišni pokrivač, kako bi zemljište bilo spremno za novu fazu sukcesije sijanjem ili sađenjem.
Zemljište jede humus, bez obzira na to je li on porijeklom iz komposta ili sijena. Vrlo je važno voditi računa o tome, jer ćete, ako mu ne posvetite adekvatnu njegu, imati samo golu ledinu.
Osim što se koriste kao prekrivači tla, određene vrste korova možete koristiti i kao mamce za lisne vaši, jestivo povrće, ljekovito bilje ili malč. Korov izvađen iz zemlje će se vremenom razgraditi u humus.
Zima može značajno da oštetiti zemljište ako ga ne zaštitimo. Neophodno je, prije svega, gajiti i njegovati zemljište, da bismo mogli da proizvodimo bilo koju vrstu biljaka. Malčiranje je najbolje izvršiti nakon žetve biljaka u ljeto, jesen i prije zime. To je način da se zemljište pripremi za novu sezonu i bude u adekvatnom stanju u proljeće.
Baštenske leje malčirane kompostom su uvijek spremne za sjetvu i sadnju, jer kompost sadrži fine čestice i zadržava dosta vlage. Također, kompost privlači manje puževa, jer se brzo suši i ne sadrži svježu hranu za njih. Njegova površina ne puca i ne sabija se, pa tako pruža veoma kvalitetnu zaštitu kada se prostre preko zemljišta.
Ako se zemljište malčira u bašti s 2-5 centimetara komposta, smatra se da to predstavlja investiciju u pola godine zaštite zemljišta, u zavisnosti od tipa, kvaliteta i vrste voća ili povrća koje na njemu raste. Kompost ne treba miješati niti ukopavati u zemlju. Najbolje je da se samo prostre preko zemljišta i dozvoli prirodi da se pobrine za ostalo.
Malčiranje sa svježim i grubim organskim materijalima (svježa trava, sijeno, slama, lišće, đubrivo) daje dosta hrane biljkama, ali i optimalne uvjete života za pojedine životinje, koje mogu izazvati drugi problem. Ovakav način uzgoja nije nov. Još su 70-tih godina baštovani pokazali da je moguće uspješno uzgajati biljke bez kopanja i da je za takav način njege bilo potrebno manje potrošenog vremena, prenosi Agrosavjet.com
Kopanjem i drugim tretiranjem uništava se struktura zemljišta. Osim toga, aktiviraju se i brojna sjemena korova koja se nalaze u njemu. Njihova prirodna uloga je u tome da prekriju i zaštite zemlju, kao i da poprave strukturu zemljišta. Pri radu s prirodom treba se truditi da zemlju remetimo što je manje moguće, jer se tako osigurava površina s manje korova.
Korovom se uglavnom smatraju biljke koje kradu prostor namjenski zasađenim biljkama. S aspekta ekonomske koristi, korov predstavlja ono što nam ne donosi financijsku dobit. Neke vrste korova su neizostavni pratioci određenih biljaka i određenog tipa tla. Tada obje biljke imaju nekakvu korist jedna od druge (lakše preživljavaju, potiču jedna drugoj rast i međusobno se štite od različitih utjecaja).
Nije uvijek rješenje uništavati ga kemijom (herbicidima). Do uništenja neće doći, već nastaju samo nove vrste korova, otpornijih na herbicide. Na taj način poljoprivrednici upadaju u začarani krug trovanja hrane koju proizvode.
Zemljište trpi brojne posljedice kiše, sunca i vjetra, zbog čega s vremenom može prestati da upija vodu jer je sabijeno i bez zraka.
Međutim, adekvatnom i kvalitetnom zaštitom vremenom je moguće poboljšati njen kvalitetu. U dio brige o bašti svakako spada i uklanjanje korova. Najbolje je da korov uklanjate često, dok su još biljke male. U bašti koja se ne kopa uklanjanje korova ne predstavlja problem, jer ga ima manje nego u baštama koje se redovno tretiraju.
Nakon uklanjanja biljaka iz bašte, bilo da je riječ o povrću ili voću, potrebno je obnoviti zemljišni pokrivač, kako bi zemljište bilo spremno za novu fazu sukcesije sijanjem ili sađenjem.
Zemljište jede humus, bez obzira na to je li on porijeklom iz komposta ili sijena. Vrlo je važno voditi računa o tome, jer ćete, ako mu ne posvetite adekvatnu njegu, imati samo golu ledinu.
Osim što se koriste kao prekrivači tla, određene vrste korova možete koristiti i kao mamce za lisne vaši, jestivo povrće, ljekovito bilje ili malč. Korov izvađen iz zemlje će se vremenom razgraditi u humus.
Zima može značajno da oštetiti zemljište ako ga ne zaštitimo. Neophodno je, prije svega, gajiti i njegovati zemljište, da bismo mogli da proizvodimo bilo koju vrstu biljaka. Malčiranje je najbolje izvršiti nakon žetve biljaka u ljeto, jesen i prije zime. To je način da se zemljište pripremi za novu sezonu i bude u adekvatnom stanju u proljeće.
Baštenske leje malčirane kompostom su uvijek spremne za sjetvu i sadnju, jer kompost sadrži fine čestice i zadržava dosta vlage. Također, kompost privlači manje puževa, jer se brzo suši i ne sadrži svježu hranu za njih. Njegova površina ne puca i ne sabija se, pa tako pruža veoma kvalitetnu zaštitu kada se prostre preko zemljišta.
Ako se zemljište malčira u bašti s 2-5 centimetara komposta, smatra se da to predstavlja investiciju u pola godine zaštite zemljišta, u zavisnosti od tipa, kvaliteta i vrste voća ili povrća koje na njemu raste. Kompost ne treba miješati niti ukopavati u zemlju. Najbolje je da se samo prostre preko zemljišta i dozvoli prirodi da se pobrine za ostalo.
Malčiranje sa svježim i grubim organskim materijalima (svježa trava, sijeno, slama, lišće, đubrivo) daje dosta hrane biljkama, ali i optimalne uvjete života za pojedine životinje, koje mogu izazvati drugi problem. Ovakav način uzgoja nije nov. Još su 70-tih godina baštovani pokazali da je moguće uspješno uzgajati biljke bez kopanja i da je za takav način njege bilo potrebno manje potrošenog vremena, prenosi Agrosavjet.com
