Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, je jutros govorila za N1 o trenutnim političkim prilikama, sa osvrtom na ulogu EU u tretiranju migrantske krize u BiH.
''BiH je jedna od najlošijih zemalja što se tiče izvješća o proširenju EK i sada je na Parlamentu da sa svojom Rezolucijom i izvješćem na prethodna dva pokušamo popraviti što se može i pomoći BiH kako bi se našla na pravom putu ka EU'', kazala je Zovko.
Dodaje da je apelirano da se mora pomoći BiH jer ''nije zemlja kao druge na Balkanu''.
''Mi smo imali prezentaciju gospodina Rangela koji je izvjestitelj za BiH i tu je navedeno niz promjena koje BiH mora ispuniti da dobije kandidatski status, a i apelirano je na EU da se mora pomoći BiH jer nije zemlja kao druge na Balkanu zbog specifičnosti i podijeljene nadležnosti. Imamo Visokog predstavnika, veliki broj pripadnika međunarodne zajednice tako da to nije samo odgovornost građana nego i europska kako bi se izbjegle neke posljedice''.
Komentirajući migrantski krizu u BiH, i propitkujući EU odgovornost, Zovko smatra d anije dovoljno samo dati novac.
“Nije dovoljno samo reći da se šalje novac i prebaciti odgovornost na zemlju koja nije reformirala institucije. To se vidi po izvješćima što ne funkcionira u BiH u proteklih nekoliko godina”, dodaje Zovko.
Što EU može uraditi?
''Ovdje se bore dva koncepta u Evropskom Parlamentu; koncept olakšanja prodora migranata prema EU i imamo onda akumuliranje velikog broja migranata. Mi se zalažemo da se jačaju granice i pomaže BiH i zemljama Zapadnog Balkana u očuvanju sigurnosti svojih granica i reguliranju pristupa''.
Ističe da se osobno zalaže za jačanje granica.
''Ja se osobno zalažem za jačanje granica svih zemalja Zapadnog Balkana; ne samo BiH, nego Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i svih koji trebaju koristiti pristupne fondove da pomognu svojim Graničnim službama. Krajnja posljedica svog ovog kaosa na Balkanu će rezultirati problemima za građane EU.
Jačanje granica znači čuvanje granica od nelegalnih prelazaka u skladu sa svim konvencijama. Jedan od pristupa je da se puste granice i mislim da to niko od nas ne želi. Nitko ne bi pustio u svoju kuću nekoga da mu tek tako uđe''.
Komentirajući metode ''push backova'' i postupke policije Hrvatske prema migrantima, Zovko je rekla da policija radi utemeljeno na pravu i da takve optužbe ne stoje.
''Svašta je dokumentirano, radila sam za vrijeme rata sa izbjeglicama u Londonu, imali smo svakakvih slučajeva dokumentiranja koja nisu utemeljena na istinama tako da bi to uzela sa rezervom''.
''Cilj i interes Hrvatske je da BiH postane punopravna članica EU. Ja lobiram za jednu europsku BiH koja će biti mir i sigurnost za granice EU i neće predstavljati prijetnju niti za Hrvatsku. Hrvatska ima veliku odgovornost zbog uloge u okončanju rata u BiH jer je akcijom “Oluja” dovelo do toga da imamo mirovni dogovor'', zaključila je Zovko.
''BiH je jedna od najlošijih zemalja što se tiče izvješća o proširenju EK i sada je na Parlamentu da sa svojom Rezolucijom i izvješćem na prethodna dva pokušamo popraviti što se može i pomoći BiH kako bi se našla na pravom putu ka EU'', kazala je Zovko.
Dodaje da je apelirano da se mora pomoći BiH jer ''nije zemlja kao druge na Balkanu''.
''Mi smo imali prezentaciju gospodina Rangela koji je izvjestitelj za BiH i tu je navedeno niz promjena koje BiH mora ispuniti da dobije kandidatski status, a i apelirano je na EU da se mora pomoći BiH jer nije zemlja kao druge na Balkanu zbog specifičnosti i podijeljene nadležnosti. Imamo Visokog predstavnika, veliki broj pripadnika međunarodne zajednice tako da to nije samo odgovornost građana nego i europska kako bi se izbjegle neke posljedice''.
Komentirajući migrantski krizu u BiH, i propitkujući EU odgovornost, Zovko smatra d anije dovoljno samo dati novac.
“Nije dovoljno samo reći da se šalje novac i prebaciti odgovornost na zemlju koja nije reformirala institucije. To se vidi po izvješćima što ne funkcionira u BiH u proteklih nekoliko godina”, dodaje Zovko.
Što EU može uraditi?
''Ovdje se bore dva koncepta u Evropskom Parlamentu; koncept olakšanja prodora migranata prema EU i imamo onda akumuliranje velikog broja migranata. Mi se zalažemo da se jačaju granice i pomaže BiH i zemljama Zapadnog Balkana u očuvanju sigurnosti svojih granica i reguliranju pristupa''.
Ističe da se osobno zalaže za jačanje granica.
''Ja se osobno zalažem za jačanje granica svih zemalja Zapadnog Balkana; ne samo BiH, nego Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i svih koji trebaju koristiti pristupne fondove da pomognu svojim Graničnim službama. Krajnja posljedica svog ovog kaosa na Balkanu će rezultirati problemima za građane EU.
Jačanje granica znači čuvanje granica od nelegalnih prelazaka u skladu sa svim konvencijama. Jedan od pristupa je da se puste granice i mislim da to niko od nas ne želi. Nitko ne bi pustio u svoju kuću nekoga da mu tek tako uđe''.
Komentirajući metode ''push backova'' i postupke policije Hrvatske prema migrantima, Zovko je rekla da policija radi utemeljeno na pravu i da takve optužbe ne stoje.
''Svašta je dokumentirano, radila sam za vrijeme rata sa izbjeglicama u Londonu, imali smo svakakvih slučajeva dokumentiranja koja nisu utemeljena na istinama tako da bi to uzela sa rezervom''.
''Cilj i interes Hrvatske je da BiH postane punopravna članica EU. Ja lobiram za jednu europsku BiH koja će biti mir i sigurnost za granice EU i neće predstavljati prijetnju niti za Hrvatsku. Hrvatska ima veliku odgovornost zbog uloge u okončanju rata u BiH jer je akcijom “Oluja” dovelo do toga da imamo mirovni dogovor'', zaključila je Zovko.
