Problemi BiH se moraju rješavati u duhu Dayjtonskog sporazuma, koji je donio mir i definirao pravni okvir za funkcioniranje BiH, rekao je u ponedjeljak predsjednik Srbije Boris Tadić. - Daytonski sporazum uspostavio je princip kojeg se Srbija drži kao jamac i supotpisnica sporazuma, a to je da samo entiteti i predstavnici tri naroda mogu donositi političke odluke koje podrazumevaju i eventualne ustavne izmjene, rekao je Tadić. Srbija je, kako je istaknuo srbijanski predsjednik, dobar susjed i želi pomoći da se pronađu rješenja za izazove u BiH, ali nikada neće učiniti nijedanu gestu koji će ugroziti interese RS, a to važi i za interese Federacije i cjelokupne BiH, prenosi Tanjug. Tadić je naveo da će Srbija kao dobar susjed pomoći da se pronađu rješenja za izazove s kojima se suočava BiH. (F)
Bivši glasnogovornik UN-a u BiH, Aleksandar Ivanko, je već 2004. pozivao na reviziju Daytona s obzirom da su njegovi potpisnici umrli (Izetbegović, Tuđman) ili u zatvoru (Milošević). Ivanko tvrdi i kako je Daytonom legalizirano etničko čišćenje u svrhu stvaranja države pod imenom entiteta. Daytonom je stvorena i država koja ima pet predsjedničkih, petnaest premijerskih i bezbroj ministarskih funkcija, a birokratski je aparat postao svrha samom sebi. Glavni inicijator ovog sporazuma Richard Holbrooke je 2008. za Washington Post izjavio kako centralizirana država može postojati u zemljama poput Francuske i Japana, ali ne i u zemljama poput BiH, Indije, Sudana ili Afganistana. Holbrooke je ovu izjavu dao u okviru prijedloga budućeg ustroja Iraka, istovremeno previdjevši neuspjeh Daytona u stvaranju normalne demokratske države. Izradom sporazuma poput Daytona se države u konfliktu pokušavaju europeizirati i demokratizirati dekretom što je nemoguće ostvariti u praksi. Iste godine, u New York Timesu, novinar Dan Bilefsky piše kako je vrhunac političke aktivnosti u BiH pozivanje na ukidanje Republike Srpske (Haris Silajdžić) i prijetnje otcjepljenjem (Milorad Dodik). Katastrofalna ekonomska situacija i brojni životni problemi stanovnika BiH se stavljaju u drugi plan stalnim političkim prepucavanjem o suštini Daytona. Bosna i Hercegovina je nakon rata postala i najvećim povijesnim eksperimentom u demokratizaciji društva. Do kraja 1996. je u BiH djelovalo 17 stranih vlada, 18 UN-ovih i 27 međudržavnih agencija, te preko 200 međunarodnih nevladinih organizacija. Novac koji je došao u BiH je per capita mnogo veći nego onaj uložen u obnovu Njemačke ili Japana nakon II. svjetskog rata. Uzevši u obzir situaciju 16 godina od potpisivanja Daytona kojim je okončan rat, nije teško zaključiti kako je eksperiment demokratizacije propao. U stvarnosti se od Daytona ne može pobjeći. Sporazum neće biti revidiran ili poništen bez dvoentitetske ili tronarodne suglasnosti, i treba ga shvatiti kao neizlječivu, ali ne i smrtonosnu bolest. Na taj način bi se politička pažnja mogla usmjeriti na svakodnevne probleme društva i njihovo rješavanje na način koji nije ograničen Daytonskim sporazumom.
