Stočna bolest kvrgava koža koja je zahvatila zemlje regije i nanosi velike gubitke uzgajivačima goveda, prijeti i BiH, zbog čega je zabranjen uvoz ovih životinja i njihovih proizvoda iz Srbije, Bugarske, Makedonije i Grčke, zemalja u kojima bolest hara.
Ona se lako prenosi putem insekata, ali i direktnog kontakta životinja, tako da postoji velika opasnost da se proširi i na BiH, iako još nisu zabilježeni takvi slučajevi u našoj zemlji, piše Avaz.
Da bi tako i ostalo, Sead Jeleč, magistar agronomije i tajnik Udruženja poljoprivrednika Županije Sarajevo, smatra da je neophodno spriječiti uvoz zaraženih životinja.
- No, poznata je činjenica da se preko Drine tradicionalno ilegalno uvozi stoka u BiH. U Srbiji je stoka u poslijeratnom periodu jeftinija nego u BiH i ilegalni šverc preko Drine, kako u čamcima tako i u kamionima, nikada nije iskorijenjen, kako bi se, recimo, izbjeglo plaćanje PDV-a. Zbog toga je to veliki izazov za našu graničnu službu, policiju i veterinarsku službu - rekao je Jeleč.
U suprotnom, ako bi bolest stigla u BiH, nastala bi velika šteta, jer bi se zaražena stoka morala ubijati, a također i zbog eventualnih zabrana izvoza životinja i njihovih proizvoda.
- Štete bi bile sigurno milijunske. No, ako bi se brzo ustanovila bolest, onda bi se, brzim reagiranjem, mogao lokalizirati problem, ne bi se širio. Od sposobnosti veterinarske službe i suradnje s farmerima zavisi u kojoj bi mjeri nastala šteta. Zato je neophodno da se konstantno prati razvoj situacije na terenu. Prevencije poput cijepljenja stoke nema, zato je neophodna stroga kontrola zabrane uvoza - rekao je Jeleč.
Prokomentirao je i šta za domaću poljoprivredu znači zabrana uvoza mesa iz Srbije i iz drugih zemalja. Kako kaže, za primarnu poljoprivredu nema štete, no posljedice bi mogli osjetiti u klaoničkoj industriji, što bi moglo dovesti do povećanja cijene mesa.
- Naše klaonice kupovale su meso iz Srbije i Rumunije po jeftinijim cijenama, no otvorene su granice ka Zapadu, odakle se uvoze velike količine loših kategorija mesa, zaleđenog i kojem istječe rok trajanja, iz Europske unije, ali i Južne Amerike. Tako da postoji mogućnost, ali je mala vjerojatnost da će doći do povećanja cijena - smatra Jeleč.
Jeleč smatra da ova situacija neće povećati domaću proizvodnju jer nismo članica EU tako da nemamo pristup IPA fondovima za razvoj poljoprivrede i, kako kaže, očekivati da bi se nešto moglo povećati u stočarskom kontekstu je iluzija.
- Imamo niske otkupne cijene. Litar mlijeka danas možemo kupiti jeftinije od marke, a farmeri dobiju nekih 40 i nešto feninga. Također, dodatni problem može nastati uvozom za tov junadi iz Rumunije, Srbije. Tu bi moglo doći do zastoja, što bi se moglo odraziti na planove izvoza junećeg mesa u Tursku – rekao je Jeleč.
Ona se lako prenosi putem insekata, ali i direktnog kontakta životinja, tako da postoji velika opasnost da se proširi i na BiH, iako još nisu zabilježeni takvi slučajevi u našoj zemlji, piše Avaz.
Da bi tako i ostalo, Sead Jeleč, magistar agronomije i tajnik Udruženja poljoprivrednika Županije Sarajevo, smatra da je neophodno spriječiti uvoz zaraženih životinja.
- No, poznata je činjenica da se preko Drine tradicionalno ilegalno uvozi stoka u BiH. U Srbiji je stoka u poslijeratnom periodu jeftinija nego u BiH i ilegalni šverc preko Drine, kako u čamcima tako i u kamionima, nikada nije iskorijenjen, kako bi se, recimo, izbjeglo plaćanje PDV-a. Zbog toga je to veliki izazov za našu graničnu službu, policiju i veterinarsku službu - rekao je Jeleč.
U suprotnom, ako bi bolest stigla u BiH, nastala bi velika šteta, jer bi se zaražena stoka morala ubijati, a također i zbog eventualnih zabrana izvoza životinja i njihovih proizvoda.
- Štete bi bile sigurno milijunske. No, ako bi se brzo ustanovila bolest, onda bi se, brzim reagiranjem, mogao lokalizirati problem, ne bi se širio. Od sposobnosti veterinarske službe i suradnje s farmerima zavisi u kojoj bi mjeri nastala šteta. Zato je neophodno da se konstantno prati razvoj situacije na terenu. Prevencije poput cijepljenja stoke nema, zato je neophodna stroga kontrola zabrane uvoza - rekao je Jeleč.
Prokomentirao je i šta za domaću poljoprivredu znači zabrana uvoza mesa iz Srbije i iz drugih zemalja. Kako kaže, za primarnu poljoprivredu nema štete, no posljedice bi mogli osjetiti u klaoničkoj industriji, što bi moglo dovesti do povećanja cijene mesa.
- Naše klaonice kupovale su meso iz Srbije i Rumunije po jeftinijim cijenama, no otvorene su granice ka Zapadu, odakle se uvoze velike količine loših kategorija mesa, zaleđenog i kojem istječe rok trajanja, iz Europske unije, ali i Južne Amerike. Tako da postoji mogućnost, ali je mala vjerojatnost da će doći do povećanja cijena - smatra Jeleč.
Jeleč smatra da ova situacija neće povećati domaću proizvodnju jer nismo članica EU tako da nemamo pristup IPA fondovima za razvoj poljoprivrede i, kako kaže, očekivati da bi se nešto moglo povećati u stočarskom kontekstu je iluzija.
- Imamo niske otkupne cijene. Litar mlijeka danas možemo kupiti jeftinije od marke, a farmeri dobiju nekih 40 i nešto feninga. Također, dodatni problem može nastati uvozom za tov junadi iz Rumunije, Srbije. Tu bi moglo doći do zastoja, što bi se moglo odraziti na planove izvoza junećeg mesa u Tursku – rekao je Jeleč.
