U Albaniji su izbili masovni prosvjedi u ozračju straha od nestanka električne energije i nestašice hrane jer ova bivša komunistička država polako postaje prva koja je pokleknula pod gospodarskim posljedicama razornog rata u Ukrajini, a sigurno im nije pomogla ni kriza izazvana mjerama protiv epidemije koronavirusa.
Cijene benzina su najviše u Europi i iznose 2,07 eura po litri te svakodnevno rastu u jednoj od najsiromašnijih zemalja na kontinentu, a gdje minimalna plaća iznosi tek 248 eura mjesečno.
Nestašica hrane?
Premijer Edi Rama obrušio se na prosvjednike, rekavši da je prosvjed zbog posljedica rata u Ukrajini "nacionalna sramota" za jednu članicu NATO-a, što Albanija jest.
Prosvjedi, kojima se zahtijeva smanjenje poreza, proširili su se diljem zemlje tijekom pet uzastopnih okupljanja nezadovoljnih građana u glavnom gradu Tirani. Bilo je i uhićenja, dok se istovremeno upozorava da će vlada pasti ako se cijene i porezi ne smanje jer troškovi života izmiču kontroli, prenosi The Telegraph.
Vladajuća Socijalistička stranka Albanije smanjila je doprinose na plaće do 325 eura mjesečno na nulu te ih prepolovila na plaće od 407 eura, što stupa na snagu 1. travnja.
Najavila je i paket potpore od oko 182 milijuna eura kako bi spriječila rast računa za električnu energiju. Cijena po megavatsatu kreće se oko 546 eura u zemlji u kojoj je energija koju koriste kućanstva gotovo u potpunosti upravo električna energija. Prošle godine cijena je iznosila 51,7 eura.
Ministrica energetike i infrastrukture, Belinda Balluku, izjavila je da je Albanija "potpuno izložena" novim cijenama nakon početka rata, a koje su pogodile "vitalne proizvode" poput kruha, ulja i mlijeka. Također je upozorila da će se stvari samo pogoršati ako zemlje uvedu zabranu izvoza energije kako bi se zaštitile od udara.
"Cijena je jako veliki problem za džep svakog albanskog građanina, ali s druge strane, suočit ćemo se s nestašicama... apsolutno bi moglo doći do redukcija", rekla je Balluku.
Žrtva Albanaca
Albanija ima tri hidroelektrane koje u godinama s više padalina mogu zadovoljiti 70 posto energetskih potreba zemlje. U sušnim godinama to pada na 50 posto, a trenutačno prolazi treća sušna godina zaredom. "Kiše nema, Bog nam ne pomaže", rekla je Balluku.
"U potpunosti podržavamo sve sankcije", rekla je.
"To je žrtva za svakog Albanca u zemlji, ali je i žrtva za vladu jer smo trenutačno u vrlo teškoj poziciji", dodala je. Albanija uvozi polovicu pšenice za svoje potrebe, a četvrtina tog uvoza dolazila je iz Rusije.
Ministrica poljoprivrede, Frida Krifca, kaže da bi se zalihe pšenice trebale zadržati dok ne dođe do promjena u opskrbnim lancima koje bi trebale dovesti do povećanja uvoza iz Francuske, Kanade i Argentine.
Najveći problem s kojim se suočavaju poljoprivrednici je nagli rast cijena vitalnih gnojiva, koja su se uglavnom uvozila iz Rusije i Ukrajine, navela je ministrica poljoprivrede.
"Cijene rastu i to na dnevnoj bazi", izjavila je Krifca za Telegraph. Vlada je smanjila trošarine na gorivo za poljoprivredu na nulu te planira subvencije za gnojiva za rastući sektor, koji predstavlja do 20 posto BDP-a i čini oko 4 posto radnih mjesta.
Čvrsto uz Zapad
Članstvo u Europskoj uniji i dalje je ključno kada su u pitanju ambicije Albanije, ali je njezin put prema tome cilju zakočen prijeporom oko korijena makedonskog jezika između članice EU Bugarske i Sjeverne Makedonije, uz Albaniju također zemlje kandidata, koje su trebale zajedno započeti pristupne pregovore, ali do čega još nije došlo.
Kao blisku saveznicu Washingtona, i Velika Britanija Tiranu smatra ključnim bedemom protiv ruskog utjecaja u balkanskoj regiji. Tiranska piramida, primjerice, služila je kao baza NATO-a tijekom rata na Kosovu 1999. godine.
Ukrajinske zastave danas se vijore duž Bulevara Dëshmorët e Kombit (Bulevar mučenika nacije, op.a.), gdje se Piramida nalazi, a prosvjednici svakodnevno marširaju. To je podsjetnik da je Albanija, unatoč žrtvama koje sada podnosi, čvrsto prikovala svoje boje na jarbol Zapada, zaključuje Telegraph.
Cijene benzina su najviše u Europi i iznose 2,07 eura po litri te svakodnevno rastu u jednoj od najsiromašnijih zemalja na kontinentu, a gdje minimalna plaća iznosi tek 248 eura mjesečno.
Nestašica hrane?
Premijer Edi Rama obrušio se na prosvjednike, rekavši da je prosvjed zbog posljedica rata u Ukrajini "nacionalna sramota" za jednu članicu NATO-a, što Albanija jest.
Prosvjedi, kojima se zahtijeva smanjenje poreza, proširili su se diljem zemlje tijekom pet uzastopnih okupljanja nezadovoljnih građana u glavnom gradu Tirani. Bilo je i uhićenja, dok se istovremeno upozorava da će vlada pasti ako se cijene i porezi ne smanje jer troškovi života izmiču kontroli, prenosi The Telegraph.
Vladajuća Socijalistička stranka Albanije smanjila je doprinose na plaće do 325 eura mjesečno na nulu te ih prepolovila na plaće od 407 eura, što stupa na snagu 1. travnja.
Najavila je i paket potpore od oko 182 milijuna eura kako bi spriječila rast računa za električnu energiju. Cijena po megavatsatu kreće se oko 546 eura u zemlji u kojoj je energija koju koriste kućanstva gotovo u potpunosti upravo električna energija. Prošle godine cijena je iznosila 51,7 eura.
Ministrica energetike i infrastrukture, Belinda Balluku, izjavila je da je Albanija "potpuno izložena" novim cijenama nakon početka rata, a koje su pogodile "vitalne proizvode" poput kruha, ulja i mlijeka. Također je upozorila da će se stvari samo pogoršati ako zemlje uvedu zabranu izvoza energije kako bi se zaštitile od udara.
"Cijena je jako veliki problem za džep svakog albanskog građanina, ali s druge strane, suočit ćemo se s nestašicama... apsolutno bi moglo doći do redukcija", rekla je Balluku.
Žrtva Albanaca
Albanija ima tri hidroelektrane koje u godinama s više padalina mogu zadovoljiti 70 posto energetskih potreba zemlje. U sušnim godinama to pada na 50 posto, a trenutačno prolazi treća sušna godina zaredom. "Kiše nema, Bog nam ne pomaže", rekla je Balluku.
"U potpunosti podržavamo sve sankcije", rekla je.
"To je žrtva za svakog Albanca u zemlji, ali je i žrtva za vladu jer smo trenutačno u vrlo teškoj poziciji", dodala je. Albanija uvozi polovicu pšenice za svoje potrebe, a četvrtina tog uvoza dolazila je iz Rusije.
Ministrica poljoprivrede, Frida Krifca, kaže da bi se zalihe pšenice trebale zadržati dok ne dođe do promjena u opskrbnim lancima koje bi trebale dovesti do povećanja uvoza iz Francuske, Kanade i Argentine.
Najveći problem s kojim se suočavaju poljoprivrednici je nagli rast cijena vitalnih gnojiva, koja su se uglavnom uvozila iz Rusije i Ukrajine, navela je ministrica poljoprivrede.
"Cijene rastu i to na dnevnoj bazi", izjavila je Krifca za Telegraph. Vlada je smanjila trošarine na gorivo za poljoprivredu na nulu te planira subvencije za gnojiva za rastući sektor, koji predstavlja do 20 posto BDP-a i čini oko 4 posto radnih mjesta.
Čvrsto uz Zapad
Članstvo u Europskoj uniji i dalje je ključno kada su u pitanju ambicije Albanije, ali je njezin put prema tome cilju zakočen prijeporom oko korijena makedonskog jezika između članice EU Bugarske i Sjeverne Makedonije, uz Albaniju također zemlje kandidata, koje su trebale zajedno započeti pristupne pregovore, ali do čega još nije došlo.
Kao blisku saveznicu Washingtona, i Velika Britanija Tiranu smatra ključnim bedemom protiv ruskog utjecaja u balkanskoj regiji. Tiranska piramida, primjerice, služila je kao baza NATO-a tijekom rata na Kosovu 1999. godine.
Ukrajinske zastave danas se vijore duž Bulevara Dëshmorët e Kombit (Bulevar mučenika nacije, op.a.), gdje se Piramida nalazi, a prosvjednici svakodnevno marširaju. To je podsjetnik da je Albanija, unatoč žrtvama koje sada podnosi, čvrsto prikovala svoje boje na jarbol Zapada, zaključuje Telegraph.
