Znanstvenici su otkrili da postoji razlog više za svakodnevno uživanje u šalici kave ili čaši vina, a to je - produžen životni vijek.
Ne slažu se svi, ali istraživanje koje se provodi na ljudima koji dožive 90 i više godina otkriva njihove zajedničke navike - svakodnevna ponašanja koja doprinose njihovoj dugovječnosti, tvrde istraživači, javljaju agencije.
Dr. Claudia Kawas je glavni istraživač studije 90+, jedne od najvećih studija u svijetu koja je provedena među "najstarijim" Amerikancima. U istraživanju je sudjelovalo oko 1.800 osoba starijih od 90 godina, a detaljno je analizirana njihova krv, DNK i tijelo kako bi se utvrdio njihov način života.
Uloga alkohola i kofeina
Kawas, profesorica neurologije na kalifornijskom Sveučilištu Irvine, nedavno je predstavila neke od studijskih otkrića.
Ljudi koji su pili umjerene količine alkohola ili kave živjeli su duže od onih koji su ih izbjegavali. Kada je u pitanju alkohol, oko dvije čaše piva ili vina svakodnevno povezano je s smanjenim rizikom od prerane smrti.
"Nemam nikakvih objašnjenja za to, ali čvrsto vjerujem da je umjereno konzumiranje povezano s dugovječnošću. Ključna riječ je umjerenost, jer ljudi koji su konzumirali prekomjeran unos alkohola u mlađem dobu, neće uspjeti isto učiniti i u devedesetima", kazala je Kawas.
Ali drugi stručnjaci koji istražuju tajnu dugovječnosti bili su skeptični glede uloge alkohola. Prema njihovom mišljenju, ljudi koji izbjegavaju alkohol žive znatno duže, prosjek za žene je 89 godina i 86 za muškarce, smatra dr. Thomas Perls, profesor na Sveučilištu ''Boston School of Medicine''.
"Postoje i drugi podaci koji se suprotstavljaju tom pojmu da su umjerene količine alkohola dobre za vas", rekao je Perls. Posljednja analiza studije 87 pokazala je da konzumenti alkohola nisu imali smanjen rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su pili alkohol samo povremeno. I samo jedno piće dnevno povećava rizik od raka kod žena, potvrdila je ova studija iz 2015. godine.
Dr. Claudia Kawas ističe, kada je riječ o kavi, preporučeni iznos je 200-400 miligrama dnevno, ili oko dvije šalice kave, prenose agencije.
"Ljudi koji konzumiraju tu količinu kofeina, bilo da dolaze od kave, čaja, čokolade ili drugih stvari, živjeli su duže od osoba koje su imale manje kofeina, dodala je.
Studije objavljene prošle godine potvrđuju da je kava - sa ili bez kofeina - bila povezana sa smanjenim rizikom od smrti. Ukoliko birate neko drugo piće umjesto kave, npr. energetsko piće, efekt je isti, jer jedna konzerva ovog pića sadrži kofeina koliko i jedna šalica kave.
Vježbanje je važno
Tjelovježba je također povezana sa dugovječnošću, 15 minuta vježbe dnevno je dovoljno, 30 minuta još je bolje, a najbolje rezultate daje 45 minuta svakodnevne tjelovježbe, kazala je Kanwas, predstavljajući rezultate istraživanja o dugovječnosti 90+.
U svom istraživanju navela je da to ne mora biti super intenzivna vježba za koju je potrebno otići u teretanu. Dovoljno je vježbati ukupno 45 minuta dnevno i pokrenuti svoje tijelo na bilo koji način. Prema njenom mišljenju, dnevna tjelovježba se može podijeliti u tri sesije, poput 15-minutne šetnje.
Demencija pošast modernog doba
Dok vam redovita tjelovježba i umjerene količine alkohola i kofeina pomažu da živite duže, ne mogu zaštititi vaš mozak od demencije, smatra Kawas.
"Većina tih stvari ne izgleda kao da je jasno povezana s kognitivnim sposobnostima u 90-im godinama, što je razočaravajuće", istaknula je, dodajući kako je problem i kako očekivano trajanje života raste.
"Tužno je da smo uspjeli produžiti život, ali ne i unaprijediti njegovu kvalitetu.''
Više od 40 posto ljudi starijih od 90 godina ima demenciju, a gotovo 80 posto je u potpunosti onesposobljeno, otkrila je njezina studija. Oba stanja su češća kod žena nego kod muškaraca.
Pretpostavka je da geni igraju veliku ulogu u nastanku demencije, odnosno judi koji žive dugo bez demencije, vjerojatno je da ni njihovi roditelji nisu bili dementni, objavljuju agencije.
Ali stil života još uvijek igra veliku ulogu. Podaci sugeriraju da je rizik od demencije porastao oko 10 posto u posljednjih 15 godina - ne zbog novih lijekova na tržištu, već zbog razlike u načinu života što uključuje zdravu prehranu, vježbu i napore kako bi se smanjio stres koji značajno utječe na zdravlje mozga, dodala je.
Ne slažu se svi, ali istraživanje koje se provodi na ljudima koji dožive 90 i više godina otkriva njihove zajedničke navike - svakodnevna ponašanja koja doprinose njihovoj dugovječnosti, tvrde istraživači, javljaju agencije.
Dr. Claudia Kawas je glavni istraživač studije 90+, jedne od najvećih studija u svijetu koja je provedena među "najstarijim" Amerikancima. U istraživanju je sudjelovalo oko 1.800 osoba starijih od 90 godina, a detaljno je analizirana njihova krv, DNK i tijelo kako bi se utvrdio njihov način života.
Uloga alkohola i kofeina
Kawas, profesorica neurologije na kalifornijskom Sveučilištu Irvine, nedavno je predstavila neke od studijskih otkrića.
Ljudi koji su pili umjerene količine alkohola ili kave živjeli su duže od onih koji su ih izbjegavali. Kada je u pitanju alkohol, oko dvije čaše piva ili vina svakodnevno povezano je s smanjenim rizikom od prerane smrti.
"Nemam nikakvih objašnjenja za to, ali čvrsto vjerujem da je umjereno konzumiranje povezano s dugovječnošću. Ključna riječ je umjerenost, jer ljudi koji su konzumirali prekomjeran unos alkohola u mlađem dobu, neće uspjeti isto učiniti i u devedesetima", kazala je Kawas.
Ali drugi stručnjaci koji istražuju tajnu dugovječnosti bili su skeptični glede uloge alkohola. Prema njihovom mišljenju, ljudi koji izbjegavaju alkohol žive znatno duže, prosjek za žene je 89 godina i 86 za muškarce, smatra dr. Thomas Perls, profesor na Sveučilištu ''Boston School of Medicine''.
"Postoje i drugi podaci koji se suprotstavljaju tom pojmu da su umjerene količine alkohola dobre za vas", rekao je Perls. Posljednja analiza studije 87 pokazala je da konzumenti alkohola nisu imali smanjen rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su pili alkohol samo povremeno. I samo jedno piće dnevno povećava rizik od raka kod žena, potvrdila je ova studija iz 2015. godine.
Dr. Claudia Kawas ističe, kada je riječ o kavi, preporučeni iznos je 200-400 miligrama dnevno, ili oko dvije šalice kave, prenose agencije.
"Ljudi koji konzumiraju tu količinu kofeina, bilo da dolaze od kave, čaja, čokolade ili drugih stvari, živjeli su duže od osoba koje su imale manje kofeina, dodala je.
Studije objavljene prošle godine potvrđuju da je kava - sa ili bez kofeina - bila povezana sa smanjenim rizikom od smrti. Ukoliko birate neko drugo piće umjesto kave, npr. energetsko piće, efekt je isti, jer jedna konzerva ovog pića sadrži kofeina koliko i jedna šalica kave.
Vježbanje je važno
Tjelovježba je također povezana sa dugovječnošću, 15 minuta vježbe dnevno je dovoljno, 30 minuta još je bolje, a najbolje rezultate daje 45 minuta svakodnevne tjelovježbe, kazala je Kanwas, predstavljajući rezultate istraživanja o dugovječnosti 90+.
U svom istraživanju navela je da to ne mora biti super intenzivna vježba za koju je potrebno otići u teretanu. Dovoljno je vježbati ukupno 45 minuta dnevno i pokrenuti svoje tijelo na bilo koji način. Prema njenom mišljenju, dnevna tjelovježba se može podijeliti u tri sesije, poput 15-minutne šetnje.
Demencija pošast modernog doba
Dok vam redovita tjelovježba i umjerene količine alkohola i kofeina pomažu da živite duže, ne mogu zaštititi vaš mozak od demencije, smatra Kawas.
"Većina tih stvari ne izgleda kao da je jasno povezana s kognitivnim sposobnostima u 90-im godinama, što je razočaravajuće", istaknula je, dodajući kako je problem i kako očekivano trajanje života raste.
"Tužno je da smo uspjeli produžiti život, ali ne i unaprijediti njegovu kvalitetu.''
Više od 40 posto ljudi starijih od 90 godina ima demenciju, a gotovo 80 posto je u potpunosti onesposobljeno, otkrila je njezina studija. Oba stanja su češća kod žena nego kod muškaraca.
Pretpostavka je da geni igraju veliku ulogu u nastanku demencije, odnosno judi koji žive dugo bez demencije, vjerojatno je da ni njihovi roditelji nisu bili dementni, objavljuju agencije.
Ali stil života još uvijek igra veliku ulogu. Podaci sugeriraju da je rizik od demencije porastao oko 10 posto u posljednjih 15 godina - ne zbog novih lijekova na tržištu, već zbog razlike u načinu života što uključuje zdravu prehranu, vježbu i napore kako bi se smanjio stres koji značajno utječe na zdravlje mozga, dodala je.
