Trgovina oružjem u svijetu porasla je u periodu od 2014. do 2019. godine za 5,5% u odnosu na period od 2010. do 2014. godine. Najnoviji podaci Stockholmskog međunarodnog mirovnog istraživačkog instituta (SIPRI) pokazuju da su SAD i Francuska u tom periodu značajno uvećale prodaju oružja, dok se Saudijska Arabija učvrstila na poziciji najvećeg uvoznika oružja u svijetu.
Prema podacima SIPRI objavljenim 9. ožujka, najveći izvoznici oružja i borbenih sistema u proteklom petogodišnjem periodu bili su SAD, Rusija, Francuska, Njemačka i Kina. Novi podaci pokazuju porast prodaje oružja zemljama Bliskog istoka, pri čemu je najveći uvoznik bila Saudijska Arabija. Uz tu zemlju, među pet najvećih uvoznika oružja u svijetu u posmatranom petgodišnjem periodu, bile su i Indija, Egipat, Australija i Kina. Udio tih pet zemalja u svjetskoj kupovini oružja iznosio je 36%.
Na tabeli najvećih izvoznika oružja, među prvih deset nalaze se još i Velika Britanija, Španjolska, Izrael, Italija i Južna Koreja. Među prvih 10 na tabeli 30 najvećih uvoznika oružja su još i Alžir, Južna Koreja, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak i Katar.
Izvoz SAD porastao je od 2014. do 2019. godine za 23%, čime je udio Washingtona u globalnoj trgovini skočio sa 31% na 36. Istovremeno je izvoz Rusije, drugog po veličini svjetskog izvoznika oružja, opao za 18%. Odredište većih isporuka oružja iz SAD bilo je ukupno 96 zemalja širom svijeta.
"Polovina izvoza oružja SAD u proteklih pet godina otišla je na Bliski istok, a polovina od toga u Saudijsku Arabiju. Istovremeno, porasla je potražnja sa naprednim američkim borbenim avionima, posebno u Europi, Australiji, Japanu i Tajvanu", izjavio je viši suradnik u SIPRI Peter D. Vezeman.
Prema njegovim riječima, izvoz oružja je za američku administraciju, pored izvora prihoda, i važan dio vanjske i sigurnosne politike. "Oni izvoze oružje da bi stvarali prijatelje, pronašli saveznike i osigurali da će sa tim zemljama surađivati u vojnim operacijama", ocijenio je Vezeman.
Među pet zemalja koje su izvezle najviše oružja procentualno najveći porast prodaje, od čak 72%, zabilježila je Francuska. Njen udio na globalnom tržištu oružja dostigao je vrhunac od 1990. godine i u periodu od 2014. do 2019. je iznosio 7,9%. Francuska i dalje ima otvorene porudžbine za borbene avione, podmornice i fregate pa se može očekivati da će i narednih godina ostati među vodećim svjetskim izvoznicima oružja.
Francuska je u proteklom petogodišnjem periodu izvozila oružje u ukupno 75 zemalja, ali je njena industrija najviše profitirala od porudžbina iz Egipta, Katara i Indije, kojima može zahvaliti za 54% zarade, pokazalo je istraživanje instituta SIPRI. Te porudžbine u prvom redu su se odnosile na borbene avione Rafal, koji su između 2014. i 2019. bili i najveći izvor zarade francuske vojne industrije.
Njemačka se na tabeli najvećih izvoznika nalazi na četvrtom mjestu i između 2015. i 2019. je povećala izvoz za 17%. Najveći kupci njemačkog oružja bile su zemlje Azije i Oceanije (30%), europske zemlje (26%) i bliskoistočne zemlje (24%). Njemačka 39% zarade od prodaje oružanih sistema može zahvaliti podmornicama.
Ukupan udio zemalja Europske unije u globalnoj trgovini oružjem iznosio je od 2014. do 2019. godine 26%, a Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Španjolska i Italija imale su zajedno udio od 23% u globalnoj prodaji oružja. Ipak, podaci stockholmskog instituta pokazuju da je od 2010. do 2019. porasla prodaja oružja zemljama Bliskog istoka (61%) i Europe (3,2%), ali je istovremeno opala prodaja u Africi (16%), na američkom kontinentu (40%) i u Aziji i Oceaniji (7,9%).
Kada je riječ o kupovini oružja, europski kontinent je poslije pada od 37% od 2009. do 2014. ponovo zabilježio porast kupovine od 3,2%. Uzrok su u manjoj mjeri sukobi na istoku Ukrajine i koškanja između Armenije i Azerbajdžana, a u mnogo većoj tenzije između zemalja srednje i zapadne Europe i Rusije i učešće europskih zemalja u sukobima na Bliskom istoku.
Na te izazove mnoge europske zemlje pokušavaju odgovoriti modernizacijom svojih ratnih zrakoplovstava, što je samo u periodu od 2014. do 2019. godine rezultiralo kupovinom 59 najmodernijih borbenih aviona. Europske zemlje ugovorile su za period od 2020. do 2029. godine kupovinu ukupno 380 novih borbenih aviona, i to isključivo od SAD, koje su na tenderima izbacile iz utrke konkurente iz Francuske i Švedske ili konzorcije europskih kompanija koje su imale podršku svojih vlada.
U izvještaju o globalnom tržištu oružja, SIPRI je obim trgovine prikazao samo u brojevima i procentima, a ne u novčanim vrijednostima, a zbog velikih godišnjih fluktuacija, da bi se dobili vjerodostojni trendovi, analizirana su kretanja u petogodišnjim periodima.
Prema podacima SIPRI objavljenim 9. ožujka, najveći izvoznici oružja i borbenih sistema u proteklom petogodišnjem periodu bili su SAD, Rusija, Francuska, Njemačka i Kina. Novi podaci pokazuju porast prodaje oružja zemljama Bliskog istoka, pri čemu je najveći uvoznik bila Saudijska Arabija. Uz tu zemlju, među pet najvećih uvoznika oružja u svijetu u posmatranom petgodišnjem periodu, bile su i Indija, Egipat, Australija i Kina. Udio tih pet zemalja u svjetskoj kupovini oružja iznosio je 36%.
Na tabeli najvećih izvoznika oružja, među prvih deset nalaze se još i Velika Britanija, Španjolska, Izrael, Italija i Južna Koreja. Među prvih 10 na tabeli 30 najvećih uvoznika oružja su još i Alžir, Južna Koreja, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak i Katar.
Izvoz SAD porastao je od 2014. do 2019. godine za 23%, čime je udio Washingtona u globalnoj trgovini skočio sa 31% na 36. Istovremeno je izvoz Rusije, drugog po veličini svjetskog izvoznika oružja, opao za 18%. Odredište većih isporuka oružja iz SAD bilo je ukupno 96 zemalja širom svijeta.
"Polovina izvoza oružja SAD u proteklih pet godina otišla je na Bliski istok, a polovina od toga u Saudijsku Arabiju. Istovremeno, porasla je potražnja sa naprednim američkim borbenim avionima, posebno u Europi, Australiji, Japanu i Tajvanu", izjavio je viši suradnik u SIPRI Peter D. Vezeman.
Prema njegovim riječima, izvoz oružja je za američku administraciju, pored izvora prihoda, i važan dio vanjske i sigurnosne politike. "Oni izvoze oružje da bi stvarali prijatelje, pronašli saveznike i osigurali da će sa tim zemljama surađivati u vojnim operacijama", ocijenio je Vezeman.
Među pet zemalja koje su izvezle najviše oružja procentualno najveći porast prodaje, od čak 72%, zabilježila je Francuska. Njen udio na globalnom tržištu oružja dostigao je vrhunac od 1990. godine i u periodu od 2014. do 2019. je iznosio 7,9%. Francuska i dalje ima otvorene porudžbine za borbene avione, podmornice i fregate pa se može očekivati da će i narednih godina ostati među vodećim svjetskim izvoznicima oružja.
Francuska je u proteklom petogodišnjem periodu izvozila oružje u ukupno 75 zemalja, ali je njena industrija najviše profitirala od porudžbina iz Egipta, Katara i Indije, kojima može zahvaliti za 54% zarade, pokazalo je istraživanje instituta SIPRI. Te porudžbine u prvom redu su se odnosile na borbene avione Rafal, koji su između 2014. i 2019. bili i najveći izvor zarade francuske vojne industrije.
Njemačka se na tabeli najvećih izvoznika nalazi na četvrtom mjestu i između 2015. i 2019. je povećala izvoz za 17%. Najveći kupci njemačkog oružja bile su zemlje Azije i Oceanije (30%), europske zemlje (26%) i bliskoistočne zemlje (24%). Njemačka 39% zarade od prodaje oružanih sistema može zahvaliti podmornicama.
Ukupan udio zemalja Europske unije u globalnoj trgovini oružjem iznosio je od 2014. do 2019. godine 26%, a Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Španjolska i Italija imale su zajedno udio od 23% u globalnoj prodaji oružja. Ipak, podaci stockholmskog instituta pokazuju da je od 2010. do 2019. porasla prodaja oružja zemljama Bliskog istoka (61%) i Europe (3,2%), ali je istovremeno opala prodaja u Africi (16%), na američkom kontinentu (40%) i u Aziji i Oceaniji (7,9%).
Kada je riječ o kupovini oružja, europski kontinent je poslije pada od 37% od 2009. do 2014. ponovo zabilježio porast kupovine od 3,2%. Uzrok su u manjoj mjeri sukobi na istoku Ukrajine i koškanja između Armenije i Azerbajdžana, a u mnogo većoj tenzije između zemalja srednje i zapadne Europe i Rusije i učešće europskih zemalja u sukobima na Bliskom istoku.
Na te izazove mnoge europske zemlje pokušavaju odgovoriti modernizacijom svojih ratnih zrakoplovstava, što je samo u periodu od 2014. do 2019. godine rezultiralo kupovinom 59 najmodernijih borbenih aviona. Europske zemlje ugovorile su za period od 2020. do 2029. godine kupovinu ukupno 380 novih borbenih aviona, i to isključivo od SAD, koje su na tenderima izbacile iz utrke konkurente iz Francuske i Švedske ili konzorcije europskih kompanija koje su imale podršku svojih vlada.
U izvještaju o globalnom tržištu oružja, SIPRI je obim trgovine prikazao samo u brojevima i procentima, a ne u novčanim vrijednostima, a zbog velikih godišnjih fluktuacija, da bi se dobili vjerodostojni trendovi, analizirana su kretanja u petogodišnjim periodima.
