"I kad vas drača ubode, nije lipo, a kamoli ovo", tužan je Mate Pervan iz sela Kokorića u vrgoračkom kraju koje je teško stradalo u poplavi, a njegova kuća je među onima koje su ostale bez podruma i prve etaže.
"Primili su nas rođaci, a kuću smo ostavili Bogu na volju", nesretan je Mate. Živi sa suprugom, dvojicom sinova i nevjestom. Ostao je bez svih kućanskih aparata, bez vina i rakije. Pod vodom mu je šest metara podruma i 30 centimetara prvog kata, piše Slobodna Dalmacija.
"Utekli smo jer nemaš svrhe stat, momci iz HGSS-a su pomogli, hvala im lipa, prijatelji su pomagali, a mnogi su nas i nazvali, hvala i njima, ali ja mislin da se do Božića nećemo moć oporavit. Samo nam je, pored korone, još ovo falilo, a šta ćemo", sliježe Mate ramenima.
Kokoriće mnogi znaju i po etnoselu u vlasništvu Zvonimira Pervana, ali na cesti između Ravče i Vrgorca, umjesto k njemu, putokaz će vas sada odvesti ravno u - jezero! Na jednom mjestu cesta ponire pod vodu iz koje vire hrastovi, drača i smrič. Takav je prizor u cijeloj dolini, koja je poznata i po uzgoju jagoda. Plantaže se prostiru na oko 15 hektara, a sada se preko njih prelazi - brodom. Ma ne preko jagoda, nego preko vrha njihova staklenika, čija visina je pet metara.
Tmurno sve
Propela pente na čamcu HGSS-a je tik iznad najlonskog stropa koji inače čuva slasnu biljku. Manovraje Ivan Smoljanović, a na provi mu plovni put rukama pokazuje Josip Stanić. Odsječena su 24 domaćinstva. Iz kuća nas ljudi gledaju kroz prozore i s gornjih terasa.
Ne donosimo im ništa, samo smo znatiželjni. Prizori su apokaliptični, stabla oraha, koštele, šipaka, lipe i trešanja tužno vire iz zelenosive vode. Kiša se cijeli dan cijedi, a brda Matokit i Rilić lelujaju u magli i oblacima. Tmurno je i zlokobno, tek jedan pas što vješto pliva razbija tešku atmosferu.
Jelena Pervan, ah da, u ovom selu ih je devedeset posto s istim prezimenom, dovikuje nam s balkona da je doli otišla kuhinja i boravak kao i sav namještaj šta nisu uspjeli nabrzinu izmjestit na kat.
"A šta ćemo", sliježe ramenima. "Čekamo i ne znamo šta."
U kući do njene punom parom radi pumpa.
"Ali njome čovik pokušava spasiti onu kuću iznad, jer ova iz koje viri pumpa mu je ionako gotova", tumači nam Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca, koji je non-stop ovdje i od Županije je zatražio proglašenje elementarne nepogode. Pokazuje nam strujne stupove, govori kako su ih ljudi iz HEP-a na vrijeme osiguravali.
"A pogledajte ono šta viri, ono vam je vrh nadstrešnice autobusne stanice", upire prstom Pranić u potopljenu konstrukciju. Zahvalan je, kaže, svima koji su na terenu priskočili ljudima, počevši od HGSS-a do svih ostalih volontera.
"Prinos vode je iz estavele Betina, a ovde ima puno prirodnih izvora, doslovno voda iz kamena izvire, snimili smo to. Situacija je kritična još od petka, gradili smo zečje nasipe, ali ovako velike padaline i ovu situaciju ipak nismo očekivali. U šest kuća je ušla voda, zadnjih dana pokušali smo branit alternativne pravce koliko smo mogli, ali to su neobranjive stvari. Imali smo situaciju da branimo kuću izvana nasipima, a voda izvire u samoj kući", pun je dojmova gradonačelnik.
Nepredvidivi krš
"Krš je nepredvidiv, ne možemo ni znati kakav će bit vodostaj. Podzemni potok Žljin izvire na 290 metara nadmorske visine, ali se preko Dubrave spušta u Kokoriće", tumači nam Iva Kuzmanić, rukovoditeljica branjenog područja za Hrvatske vode.
"Ovde u Kokorićima ima oko petsto tisuća jagoda", govori nam gazda Zvonimir Pervan, koji se prisjetio da je zadnji put slična poplava bila negdje tamo 1969. godine. Tada su se pomagali splavovima. Siguran je da se ovo sada dogodilo zbog izgradnje autoceste, kada je, govori nam, upozoravao projektante da nipošto ne zatrpavaju izvore okolnih ponornica, ali nisu ga htjeli poslušati.
"Oni su trasu ucrtali i gotovo, a ja sam im govorio da - šta se ono kaže - kartu čita, a seljaka pita", govori vlasnik etnosela. Po njegovu mišljenju, rješenje je u gradnji tunela dugog oko 200 metara prema Kutcu, za što bi trebalo tražiti sredstva iz europskih fondova. On je svoje apartmane osigurao za smještaj svima kojima to ovih dana treba, a dok razgovaramo, u njegovoj konobi voda se iz poda probija.
"A pogledajte", pokazuje nam je, "ovo će do večeras sve bit potopljeno."
Nudi nas rakijom da se zgrijemo.
"Znan da ću ostat bez frižidera, ali, Bože moj, šta možemo", staložen je. Žao mu je što se ovo događa jer Kokorići su, govori nam, perspektivno mjesto. Ima trenutno 36 predškolske djece i dvanaestero školaraca u područnoj školi, u koju se trenutno smjestio HGSS. Kako je škola odmah do ulaza u selo, nedaleko maloga mosta, voda prijeti i njoj. Do nje je igralište za mali balun i košarku.
"A sad je za vaterpolo", smiju se mještani okupljeni dok čekaju prijevoz za izlaz preko maloga mosta pa u pravcu Višnjice uz nabujalu Sridušu.
'Narasla je, uf...'
Rijeka se survava u brzacima i u normalnim okolnostima je dobrodošla za navodnjavanje, ali u srijedu, kada je vodostaj rastao gotovo metar na dan, to je izgledalo vrlo prijeteće.
"Narasla je, uf...", komentiraju mještani dok bespomoćno gledaju u cestu pod vodom.
"Od jutros sigurno na metar."
"A cilo lito gledamo u zrak oće li kap kiše. Sad je palo za cilu godinu, za svu intradu našu", govori mještanka.
Sva voda koja nabuja na imotskom i sinjskom području, pa i sva moguća voda s Biokova, slijeva se upravo ovdje, ali zanimljivo je što je ponornica Žljin nakon gotovo petnaest godina izbila na površinu.
Mještani kažu da je još ujutro bilo oko vode na mostiću 57 centimetara, a već oko podne sigurno je dosegla metar. Još malo, kažu, pa se neće moći na kotačima, već brodom kakvih je HGSS zasad osigurao četiri, a stižu još dva.
Toni Poljak iz splitskog HGSS-a kaže da su, pored timova iz Dubrovnika, Makarske, pristigli kolege iz Ogulina, a očekuju i timove iz Karlovca i Čakovca, Slavonskog Broda i Koprivnice. Po njegovoj procjeni, neće se do daljnjega ići u evakuaciju stanovnika premda voda raste po tri centrimetra na sat, odnosno 70 na dan.
"Zasad je situacija pod kontrolom", smiren je Poljak. Njegovi kolege čak su spasili i jednog puha. Njihov dron nadlijeće kraj i snima situaciju. Prognoza, međutim, zbilja nije dobra...
"Primili su nas rođaci, a kuću smo ostavili Bogu na volju", nesretan je Mate. Živi sa suprugom, dvojicom sinova i nevjestom. Ostao je bez svih kućanskih aparata, bez vina i rakije. Pod vodom mu je šest metara podruma i 30 centimetara prvog kata, piše Slobodna Dalmacija.
"Utekli smo jer nemaš svrhe stat, momci iz HGSS-a su pomogli, hvala im lipa, prijatelji su pomagali, a mnogi su nas i nazvali, hvala i njima, ali ja mislin da se do Božića nećemo moć oporavit. Samo nam je, pored korone, još ovo falilo, a šta ćemo", sliježe Mate ramenima.
Kokoriće mnogi znaju i po etnoselu u vlasništvu Zvonimira Pervana, ali na cesti između Ravče i Vrgorca, umjesto k njemu, putokaz će vas sada odvesti ravno u - jezero! Na jednom mjestu cesta ponire pod vodu iz koje vire hrastovi, drača i smrič. Takav je prizor u cijeloj dolini, koja je poznata i po uzgoju jagoda. Plantaže se prostiru na oko 15 hektara, a sada se preko njih prelazi - brodom. Ma ne preko jagoda, nego preko vrha njihova staklenika, čija visina je pet metara.
Tmurno sve
Propela pente na čamcu HGSS-a je tik iznad najlonskog stropa koji inače čuva slasnu biljku. Manovraje Ivan Smoljanović, a na provi mu plovni put rukama pokazuje Josip Stanić. Odsječena su 24 domaćinstva. Iz kuća nas ljudi gledaju kroz prozore i s gornjih terasa.
Ne donosimo im ništa, samo smo znatiželjni. Prizori su apokaliptični, stabla oraha, koštele, šipaka, lipe i trešanja tužno vire iz zelenosive vode. Kiša se cijeli dan cijedi, a brda Matokit i Rilić lelujaju u magli i oblacima. Tmurno je i zlokobno, tek jedan pas što vješto pliva razbija tešku atmosferu.
Jelena Pervan, ah da, u ovom selu ih je devedeset posto s istim prezimenom, dovikuje nam s balkona da je doli otišla kuhinja i boravak kao i sav namještaj šta nisu uspjeli nabrzinu izmjestit na kat.
"A šta ćemo", sliježe ramenima. "Čekamo i ne znamo šta."
U kući do njene punom parom radi pumpa.
"Ali njome čovik pokušava spasiti onu kuću iznad, jer ova iz koje viri pumpa mu je ionako gotova", tumači nam Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca, koji je non-stop ovdje i od Županije je zatražio proglašenje elementarne nepogode. Pokazuje nam strujne stupove, govori kako su ih ljudi iz HEP-a na vrijeme osiguravali.
"A pogledajte ono šta viri, ono vam je vrh nadstrešnice autobusne stanice", upire prstom Pranić u potopljenu konstrukciju. Zahvalan je, kaže, svima koji su na terenu priskočili ljudima, počevši od HGSS-a do svih ostalih volontera.
"Prinos vode je iz estavele Betina, a ovde ima puno prirodnih izvora, doslovno voda iz kamena izvire, snimili smo to. Situacija je kritična još od petka, gradili smo zečje nasipe, ali ovako velike padaline i ovu situaciju ipak nismo očekivali. U šest kuća je ušla voda, zadnjih dana pokušali smo branit alternativne pravce koliko smo mogli, ali to su neobranjive stvari. Imali smo situaciju da branimo kuću izvana nasipima, a voda izvire u samoj kući", pun je dojmova gradonačelnik.
Nepredvidivi krš
"Krš je nepredvidiv, ne možemo ni znati kakav će bit vodostaj. Podzemni potok Žljin izvire na 290 metara nadmorske visine, ali se preko Dubrave spušta u Kokoriće", tumači nam Iva Kuzmanić, rukovoditeljica branjenog područja za Hrvatske vode.
"Ovde u Kokorićima ima oko petsto tisuća jagoda", govori nam gazda Zvonimir Pervan, koji se prisjetio da je zadnji put slična poplava bila negdje tamo 1969. godine. Tada su se pomagali splavovima. Siguran je da se ovo sada dogodilo zbog izgradnje autoceste, kada je, govori nam, upozoravao projektante da nipošto ne zatrpavaju izvore okolnih ponornica, ali nisu ga htjeli poslušati.
"Oni su trasu ucrtali i gotovo, a ja sam im govorio da - šta se ono kaže - kartu čita, a seljaka pita", govori vlasnik etnosela. Po njegovu mišljenju, rješenje je u gradnji tunela dugog oko 200 metara prema Kutcu, za što bi trebalo tražiti sredstva iz europskih fondova. On je svoje apartmane osigurao za smještaj svima kojima to ovih dana treba, a dok razgovaramo, u njegovoj konobi voda se iz poda probija.
"A pogledajte", pokazuje nam je, "ovo će do večeras sve bit potopljeno."
Nudi nas rakijom da se zgrijemo.
"Znan da ću ostat bez frižidera, ali, Bože moj, šta možemo", staložen je. Žao mu je što se ovo događa jer Kokorići su, govori nam, perspektivno mjesto. Ima trenutno 36 predškolske djece i dvanaestero školaraca u područnoj školi, u koju se trenutno smjestio HGSS. Kako je škola odmah do ulaza u selo, nedaleko maloga mosta, voda prijeti i njoj. Do nje je igralište za mali balun i košarku.
"A sad je za vaterpolo", smiju se mještani okupljeni dok čekaju prijevoz za izlaz preko maloga mosta pa u pravcu Višnjice uz nabujalu Sridušu.
'Narasla je, uf...'
Rijeka se survava u brzacima i u normalnim okolnostima je dobrodošla za navodnjavanje, ali u srijedu, kada je vodostaj rastao gotovo metar na dan, to je izgledalo vrlo prijeteće.
"Narasla je, uf...", komentiraju mještani dok bespomoćno gledaju u cestu pod vodom.
"Od jutros sigurno na metar."
"A cilo lito gledamo u zrak oće li kap kiše. Sad je palo za cilu godinu, za svu intradu našu", govori mještanka.
Sva voda koja nabuja na imotskom i sinjskom području, pa i sva moguća voda s Biokova, slijeva se upravo ovdje, ali zanimljivo je što je ponornica Žljin nakon gotovo petnaest godina izbila na površinu.
Mještani kažu da je još ujutro bilo oko vode na mostiću 57 centimetara, a već oko podne sigurno je dosegla metar. Još malo, kažu, pa se neće moći na kotačima, već brodom kakvih je HGSS zasad osigurao četiri, a stižu još dva.
Toni Poljak iz splitskog HGSS-a kaže da su, pored timova iz Dubrovnika, Makarske, pristigli kolege iz Ogulina, a očekuju i timove iz Karlovca i Čakovca, Slavonskog Broda i Koprivnice. Po njegovoj procjeni, neće se do daljnjega ići u evakuaciju stanovnika premda voda raste po tri centrimetra na sat, odnosno 70 na dan.
"Zasad je situacija pod kontrolom", smiren je Poljak. Njegovi kolege čak su spasili i jednog puha. Njihov dron nadlijeće kraj i snima situaciju. Prognoza, međutim, zbilja nije dobra...
