Jurica Arapović, specijalista infektolog iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, u emisiji N1 govorio je o pandemiji i pojavi novog soja omikron koji je zabrinuo ljude širom svijeta. Mišljenja je da se ne treba plašiti, već biti oprezan dodajući da trenutna cjepiva protiv koronavirusa mogu biti efikasne i kada je riječ o ovoj varijanti.
Govoreći o omikron soju, Arapović se prisjetio da je posljednjih godinu i po bilo nekoliko sojeva koji su najavljeni kao potencijalno smrtonosni navodeći da se nije potrebno plašiti ove nove varijante koronavirusa, ali da je ne treba ignorirati kao moguću prijetnju.
“To nam se dogodilo s ovim zadnjim alfa sojem u travnju kada je u BiH zapravo bio pomor kada je riječ o koronavirusu. Dakle, dosad je umrlo preko 12.000 ljudi i definitivno ne treba ignorirati zabrinutost i Europske unije i svijeta kada je u pitanju omikron za kojeg još ne znamo koliko je ozbiljan u smislu hoće li izbjegavati imuni odgovor antitijelima što je jako važno kada je riječ o cijepljenju. Tako da tu moramo biti vrlo pažljivi jer nažalost još nemamo podatke o kojima možemo raspravljati, ali definitivno sama prijamčljivost virusa s ovih novih 30-tak mutacija ulijeva jednu povećanu pažnju”, pojasnio je Arapović.
Arapović je naglasio da je pojavom svakog novog soja poput alfe, delte govorilo o tome da postojeća cjepiva protiv koronavirusa neće djelovati. Dodaje da se ipak uspostavilo da je treća doza itekako efikasna još uvijek i protiv delta soja.
“Tako da sam gotovo siguran da će cjepiva kako trenutne tako i nova biti efikasne. Dobro je to što su velike kompanije koje proizvode cjepiva, prije svega mRNA (Moderna) već počele kreirati adaptiranu novo cjepivo što je dobro jer ćemo za nekoliko mjeseci imati potencijalno novo cjepivo za nove sojeve. Tako da će vjerojatno biotehnološko dostignuće u proizvodnji cjepiva nama ulijevati jednu sigurnost u budućom suživotu s virusom”, dodao je Arapović.
S obzirom na to da je Austrija prva zemlja koja je uvela obavezno cijepljenje protiv koronavirusa od 1. veljače naredne godine, upitali smo Arapovića da li je on za takvu vrstu odluka čak i u BiH?
“Svi oni koji mene barem malo prate i znaju moje stavove bit će im jasno da nemam ništa protiv obaveznog cijepljenja. Bilo bi dobro i poželjno pratiti trendove u Europi, prije svega u Italiji. U travnju je u Italiji uvedeno obavezno cijepljenje zdravstvenih radnika, a kod nas je to katastrofalno. Ja nisam siguran da li je ono prešlo u segmentima srednje-obrazovnog zdravstva preko 50 posto u nekim bolnicama. Liječnici su u principu cijepljeni iznad 85 posto i to je vjerojatno nekoliko dosad velikih bolnica potvrdilo. Međutim, efikasnost prezentiranja važnosti vakcinacije prije svega od autoriteta zdravstvenih radnika treba biti blizu 100 posto cijepljenih da se možemo adekvatno boriti protiv ove pošasti, a s druge strane, ulijevamo građanima povjerenje ovim činom da je to važno i da treba tako. Shodno tome, definitivno sam za uvođenje obaveznog cijepljenja zdravstvenih radnika. S druge strane, nisam za bijeg ili na neki način posustajanje u tom naumu cijepljen, testiran, prebolio iz razloga što odmah se to u narodu doživljava kao bijeg vlasti od neke odgovornosti i slično”, naglasio je Arapović.
Istakao je da narod definitivno nema povjerenje u institucije i da koristi bilo kakvu šansu da zaobiđe sustav, zakonitosti, preporuke i sl.
“Mislim da je to veliki društveni problem, definitivno bi se u to trebala uključiti i socijalna medicina i ispitati psihološki aspekt ljudi jer živimo u postratnoj zemlji i u ovom javnozdravstvenom smislu ne spadamo u red onih koji bi trebali biti uzor kada je riječ o cijepljenju protiv koronavirusa. Obrazovanje ima efekta u svemu tome i dobar dio nas je skromno educiran, trebamo biti iskreni. Govorim o zdravstvenim radnicima, čak i o liječnicima. S druge strane, ne možete očekivati od naroda, pogotovo iz ruralnih dijelova. Sarajevo je metropola, glavni grad i za očekivati je da tamo bude najviše dostupnih vakcina što je i bilo, međutim, javnozdravstvena promocija vakcinacije je za 10 puta na većem nivou nego negdje u ruralnim dijelovima. Trebamo se ugledati na druge zemlje i tako raditi. Nema ništa od sile, ni zakona da se uvodi obavezno cijepljenje. Prvo, trebaju se nabaviti cjepiva, drugo, napraviti cijelu infrastrukturu tko će to provoditi i nadzirati jer ne radi se samo o cijepljenju 10.000 ljudi, u BiH je tri milijuna stanovnika, još kada dođu djeca na red i o tome neću uopće pričati dok ne cijepimo barem 85 posto starije populacije iznad 18 godina”, smatra Arapović.
Naglasio je da je strah opravdan kada je riječ o cijepljenju te da s ljudima treba pričati.
“Prije svega kod autoriteta s kojima trebaju pričati ljudi osjete da oni imaju strah. Obavezno cijepljenje je odraz nespremnog zdravstvenog sustava da provodi ovakvo nešto što je iznad naših očekivanja. Drugo, lijek protiv koronavirusa koju proizvodi kompanija Pfizer je dobro da je otkriven i dobro je da imamo lijekova, ali nije logično očekivati da će taj jedan lijek biti eliksir za liječenje COVID-19. Već znamo da sada njegova efikasnost nije 50 posto što je u početku bilo. To se odnosi na broj zaraženih, međutim, kod teških kliničkih pacijenata i oblika bolesti ta efikasnost definitivno pada”, poručio je Arapović.
Govoreći o omikron soju, Arapović se prisjetio da je posljednjih godinu i po bilo nekoliko sojeva koji su najavljeni kao potencijalno smrtonosni navodeći da se nije potrebno plašiti ove nove varijante koronavirusa, ali da je ne treba ignorirati kao moguću prijetnju.
“To nam se dogodilo s ovim zadnjim alfa sojem u travnju kada je u BiH zapravo bio pomor kada je riječ o koronavirusu. Dakle, dosad je umrlo preko 12.000 ljudi i definitivno ne treba ignorirati zabrinutost i Europske unije i svijeta kada je u pitanju omikron za kojeg još ne znamo koliko je ozbiljan u smislu hoće li izbjegavati imuni odgovor antitijelima što je jako važno kada je riječ o cijepljenju. Tako da tu moramo biti vrlo pažljivi jer nažalost još nemamo podatke o kojima možemo raspravljati, ali definitivno sama prijamčljivost virusa s ovih novih 30-tak mutacija ulijeva jednu povećanu pažnju”, pojasnio je Arapović.
Arapović je naglasio da je pojavom svakog novog soja poput alfe, delte govorilo o tome da postojeća cjepiva protiv koronavirusa neće djelovati. Dodaje da se ipak uspostavilo da je treća doza itekako efikasna još uvijek i protiv delta soja.
“Tako da sam gotovo siguran da će cjepiva kako trenutne tako i nova biti efikasne. Dobro je to što su velike kompanije koje proizvode cjepiva, prije svega mRNA (Moderna) već počele kreirati adaptiranu novo cjepivo što je dobro jer ćemo za nekoliko mjeseci imati potencijalno novo cjepivo za nove sojeve. Tako da će vjerojatno biotehnološko dostignuće u proizvodnji cjepiva nama ulijevati jednu sigurnost u budućom suživotu s virusom”, dodao je Arapović.
S obzirom na to da je Austrija prva zemlja koja je uvela obavezno cijepljenje protiv koronavirusa od 1. veljače naredne godine, upitali smo Arapovića da li je on za takvu vrstu odluka čak i u BiH?
“Svi oni koji mene barem malo prate i znaju moje stavove bit će im jasno da nemam ništa protiv obaveznog cijepljenja. Bilo bi dobro i poželjno pratiti trendove u Europi, prije svega u Italiji. U travnju je u Italiji uvedeno obavezno cijepljenje zdravstvenih radnika, a kod nas je to katastrofalno. Ja nisam siguran da li je ono prešlo u segmentima srednje-obrazovnog zdravstva preko 50 posto u nekim bolnicama. Liječnici su u principu cijepljeni iznad 85 posto i to je vjerojatno nekoliko dosad velikih bolnica potvrdilo. Međutim, efikasnost prezentiranja važnosti vakcinacije prije svega od autoriteta zdravstvenih radnika treba biti blizu 100 posto cijepljenih da se možemo adekvatno boriti protiv ove pošasti, a s druge strane, ulijevamo građanima povjerenje ovim činom da je to važno i da treba tako. Shodno tome, definitivno sam za uvođenje obaveznog cijepljenja zdravstvenih radnika. S druge strane, nisam za bijeg ili na neki način posustajanje u tom naumu cijepljen, testiran, prebolio iz razloga što odmah se to u narodu doživljava kao bijeg vlasti od neke odgovornosti i slično”, naglasio je Arapović.
Istakao je da narod definitivno nema povjerenje u institucije i da koristi bilo kakvu šansu da zaobiđe sustav, zakonitosti, preporuke i sl.
“Mislim da je to veliki društveni problem, definitivno bi se u to trebala uključiti i socijalna medicina i ispitati psihološki aspekt ljudi jer živimo u postratnoj zemlji i u ovom javnozdravstvenom smislu ne spadamo u red onih koji bi trebali biti uzor kada je riječ o cijepljenju protiv koronavirusa. Obrazovanje ima efekta u svemu tome i dobar dio nas je skromno educiran, trebamo biti iskreni. Govorim o zdravstvenim radnicima, čak i o liječnicima. S druge strane, ne možete očekivati od naroda, pogotovo iz ruralnih dijelova. Sarajevo je metropola, glavni grad i za očekivati je da tamo bude najviše dostupnih vakcina što je i bilo, međutim, javnozdravstvena promocija vakcinacije je za 10 puta na većem nivou nego negdje u ruralnim dijelovima. Trebamo se ugledati na druge zemlje i tako raditi. Nema ništa od sile, ni zakona da se uvodi obavezno cijepljenje. Prvo, trebaju se nabaviti cjepiva, drugo, napraviti cijelu infrastrukturu tko će to provoditi i nadzirati jer ne radi se samo o cijepljenju 10.000 ljudi, u BiH je tri milijuna stanovnika, još kada dođu djeca na red i o tome neću uopće pričati dok ne cijepimo barem 85 posto starije populacije iznad 18 godina”, smatra Arapović.
Naglasio je da je strah opravdan kada je riječ o cijepljenju te da s ljudima treba pričati.
“Prije svega kod autoriteta s kojima trebaju pričati ljudi osjete da oni imaju strah. Obavezno cijepljenje je odraz nespremnog zdravstvenog sustava da provodi ovakvo nešto što je iznad naših očekivanja. Drugo, lijek protiv koronavirusa koju proizvodi kompanija Pfizer je dobro da je otkriven i dobro je da imamo lijekova, ali nije logično očekivati da će taj jedan lijek biti eliksir za liječenje COVID-19. Već znamo da sada njegova efikasnost nije 50 posto što je u početku bilo. To se odnosi na broj zaraženih, međutim, kod teških kliničkih pacijenata i oblika bolesti ta efikasnost definitivno pada”, poručio je Arapović.
