Svjetska javnost i dalje nema neke od ključnih odgovora u vezi sa korona virusom – o njegovom nastanku, ukupnom broju umrlih ili uzrocima dugog COVID-a, iako se pojavio prije više od pet godina, prenosi Al Jazeera Balkans.
Krajem 2019. godine, grupa ljudi u kineskom gradu Wuhan razboljela se od virusa koji do tada nije viđen u svijetu, a pandemija koja je uslijedila razotkrila je duboke nejednakosti u globalnom zdravstvenom sistemu, navodi Associated Press, a prenosi Beta.
Virus je i dalje prisutan, ali je čovječanstvo izgradilo imunitet kroz cjepiva i infekcije. Iako je manje smrtonosan nego u ranim danima pandemije i premda više nije na vrhu liste vodećih uzroka smrti, virus se i dalje razvija, zbog čega znanstvenici moraju pažljivo da ga prate.
Porijeklo pandemije
Jedan od odgovora koje svjetska javnost još čeka tiče se porijekla pandemije. Ono možda neće biti poznato još mnogo godina, a pitanje je da li će ikada i biti.
Najvjerojatniji scenarij, prema znanstvenicima, je da je virus cirkulirao među slijepim miševima, kao i mnogi drugi korona virusi. Oni misle da je virus sa slijepih miševa prešao na neku drugu životinjsku vrstu, vjerojatno na rakunske pse, cibetke iz obitelji mačaka ili na bambusove pacove, a potom na ljude na pijaci u Wuhanu, gdje su se prve infekcije pojavile krajem studenog 2019. godine.
Iako je riječ o poznatom putu za prijenos zaraze, ta teorija nije dokazana u slučaju virusa koji izaziva bolest COVID-19. Činjenica da se u Wuhanu nalazi nekoliko istraživačkih laboratorija, koje se bave prikupljanjem i proučavanjem korona virusa, potakla je debatu o tome da li je virus možda procurio iz neke od njih.
Rješenje te teške znanstvene zagonetke nije jednostavno ni u najboljim okolnostima. Napori su postali još teži uslijed političkih optužbi o porijeklu virusa i odluke Kine da uskrati dokaze koji bi mogli da pomognu u nalaženju odgovora.
Nije poznato ni koliko je ljudi umrlo od posljedica zaraze korona virusom – vjerojatno više od 20 milijuna, piše AP.
Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da su njene članice prijavile više od sedam milijuna smrtnih ishoda od bolesti COVID-a 19, ali se procjenjuje da je stvarni broj najmanje tri puta veći.
Korona virus i dalje najviše pogađa starije osobe. Prošle zime u SAD-u, polovica smještenih u bolnice i umrlih u bolnici zbog COVID-a 19 bili su stariji od 75 godina.
Znanstvenici i proizvođači cjepiva oborili su rekorde u brzini razvoja cjepiva protiv COVID-a 19, koje su spasile desetine milijuna života širom svijeta i bile ključni korak za vraćanje života u normalu.
Isporuka cjepiva spora
Isporuka cjepiva u siromašnije zemlje bila je spora, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 13 milijardi doza cjepiva protiv COVID-a 19 dato širom svijeta od 2021. godine.
Poznato je da cjepiva nisu savršena – efikasne su u sprečavanju teških oblika bolesti, hospitalizacije i smrti i pokazale su se kao veoma sigurne, sa rijetkim ozbiljnim neželjenim efektima. Međutim, zaštita od blažih oblika infekcije počinje da slabi poslije nekoliko mjeseci, navodi AP.
Kao i vakcine protiv gripe, vakcine protiv COVID-a 19 moraju redovno da budu ažurirane kako bi efikasno djelovale protiv virusa koji se stalno razvija, što doprinosi frustraciji javnosti zbog potrebe za višestrukim cijepljenjima. Preduzimaju se napori na razvijanju cjepiva sljedeće generacije, kao što su nazalna cjepiva za koje se istraživači nadaju da bi mogle da budu efikasnije u sprečavanju infekcije.
Pokazalo se da se korona virus ne razlikuje od drugih virusa kada je riječ o genetskim promjenama – mutacijama, do kojih dolazi dok virusi prave vlastite kopije. Znanstvenici su te varijante nazvali po grčkim slovima: alfa, beta, gama, delta i omikron.
Još jedno pitanje oko kojeg nema svih odgovora jeste takozvani dugi COVID, koji je pogodio milijune zaraženih. Riječ je o dugotrajnim simptomima koji traju najmanje tri mjeseca, a ponekad i godinama, uključujući umor, kognitivne probleme poznate kao “moždana magla”, bol i kardiovaskularne probleme, između ostalih.
Liječnici ne znaju ni zašto samo neki od zaraženih dugo boluju od COVID-a 19, ni šta dovodi do toga. Odgovore otežava to što dugi COVID može da se javi i poslije blagog oblika infekcije i kod svih uzrasta.
Krajem 2019. godine, grupa ljudi u kineskom gradu Wuhan razboljela se od virusa koji do tada nije viđen u svijetu, a pandemija koja je uslijedila razotkrila je duboke nejednakosti u globalnom zdravstvenom sistemu, navodi Associated Press, a prenosi Beta.
Virus je i dalje prisutan, ali je čovječanstvo izgradilo imunitet kroz cjepiva i infekcije. Iako je manje smrtonosan nego u ranim danima pandemije i premda više nije na vrhu liste vodećih uzroka smrti, virus se i dalje razvija, zbog čega znanstvenici moraju pažljivo da ga prate.
Porijeklo pandemije
Jedan od odgovora koje svjetska javnost još čeka tiče se porijekla pandemije. Ono možda neće biti poznato još mnogo godina, a pitanje je da li će ikada i biti.
Najvjerojatniji scenarij, prema znanstvenicima, je da je virus cirkulirao među slijepim miševima, kao i mnogi drugi korona virusi. Oni misle da je virus sa slijepih miševa prešao na neku drugu životinjsku vrstu, vjerojatno na rakunske pse, cibetke iz obitelji mačaka ili na bambusove pacove, a potom na ljude na pijaci u Wuhanu, gdje su se prve infekcije pojavile krajem studenog 2019. godine.
Iako je riječ o poznatom putu za prijenos zaraze, ta teorija nije dokazana u slučaju virusa koji izaziva bolest COVID-19. Činjenica da se u Wuhanu nalazi nekoliko istraživačkih laboratorija, koje se bave prikupljanjem i proučavanjem korona virusa, potakla je debatu o tome da li je virus možda procurio iz neke od njih.
Rješenje te teške znanstvene zagonetke nije jednostavno ni u najboljim okolnostima. Napori su postali još teži uslijed političkih optužbi o porijeklu virusa i odluke Kine da uskrati dokaze koji bi mogli da pomognu u nalaženju odgovora.
Nije poznato ni koliko je ljudi umrlo od posljedica zaraze korona virusom – vjerojatno više od 20 milijuna, piše AP.
Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da su njene članice prijavile više od sedam milijuna smrtnih ishoda od bolesti COVID-a 19, ali se procjenjuje da je stvarni broj najmanje tri puta veći.
Korona virus i dalje najviše pogađa starije osobe. Prošle zime u SAD-u, polovica smještenih u bolnice i umrlih u bolnici zbog COVID-a 19 bili su stariji od 75 godina.
Znanstvenici i proizvođači cjepiva oborili su rekorde u brzini razvoja cjepiva protiv COVID-a 19, koje su spasile desetine milijuna života širom svijeta i bile ključni korak za vraćanje života u normalu.
Isporuka cjepiva spora
Isporuka cjepiva u siromašnije zemlje bila je spora, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 13 milijardi doza cjepiva protiv COVID-a 19 dato širom svijeta od 2021. godine.
Poznato je da cjepiva nisu savršena – efikasne su u sprečavanju teških oblika bolesti, hospitalizacije i smrti i pokazale su se kao veoma sigurne, sa rijetkim ozbiljnim neželjenim efektima. Međutim, zaštita od blažih oblika infekcije počinje da slabi poslije nekoliko mjeseci, navodi AP.
Kao i vakcine protiv gripe, vakcine protiv COVID-a 19 moraju redovno da budu ažurirane kako bi efikasno djelovale protiv virusa koji se stalno razvija, što doprinosi frustraciji javnosti zbog potrebe za višestrukim cijepljenjima. Preduzimaju se napori na razvijanju cjepiva sljedeće generacije, kao što su nazalna cjepiva za koje se istraživači nadaju da bi mogle da budu efikasnije u sprečavanju infekcije.
Pokazalo se da se korona virus ne razlikuje od drugih virusa kada je riječ o genetskim promjenama – mutacijama, do kojih dolazi dok virusi prave vlastite kopije. Znanstvenici su te varijante nazvali po grčkim slovima: alfa, beta, gama, delta i omikron.
Još jedno pitanje oko kojeg nema svih odgovora jeste takozvani dugi COVID, koji je pogodio milijune zaraženih. Riječ je o dugotrajnim simptomima koji traju najmanje tri mjeseca, a ponekad i godinama, uključujući umor, kognitivne probleme poznate kao “moždana magla”, bol i kardiovaskularne probleme, između ostalih.
Liječnici ne znaju ni zašto samo neki od zaraženih dugo boluju od COVID-a 19, ni šta dovodi do toga. Odgovore otežava to što dugi COVID može da se javi i poslije blagog oblika infekcije i kod svih uzrasta.
