Jedinstveni matični broj građana i kopije osobnih dokumenata, prije svega osobnih iskaznica, najviše se zloupotrebljavaju od svih osobnih podataka u BiH.
Podaci su to Agencije za zaštitu osobnih podataka koje su predstavili povodom 28. siječnja, europskoga Dana zaštite osobnih podataka, piše N1.
Agencija je u prošloj godini zaprimila 96 prigovora građana na zloupotrebu osobnih podataka, a izdala je 15 prekršajnih naloga, više nego prethodnih godina. Zaprijećena kazna za zloupotrebu osobnih podataka kreće se od 100 do 100.000 KM, a u prošloj godini izdana je najveća kazna u iznosu od 10.000 KM.
Najviše prekršajnih naloga izdano je bankama, zato što građanima prilikom plaćanja računa traže matični broj. Zabilježeni su i slučajevi zloupotrebe osobnih podataka gdje su škole stranih jezika potpuno neosnovano i bespotrebno od klijenata tražile matični broj i kopiju osobnih iskaznica, a isto se događalo čak i prilikom kupovine karata za nogometne utakmice.
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka ističu da nisu zadovoljni ni formalnim niti činjeničnim stanjem u ovoj oblasti. Ističu i poteškoće s kojima se suočavaju u radu, prije svega manjkom zaposlenih.
Najbolje to ilustrira podatak da u Odsjeku za prigovore u Agenciji nema niti jedne zasposlene osobe. Prema riječima Ante Borasa, zamjenika direktora Agencije, za dvije godine u ovoj Agenciji nije zaposlena nijedna osoba, a nekoliko osoba je napustilo Agenciju.
Boras kaže da je 45 radnika predviđeno za rad u agenciji Agenciji, a trenutno je zaposleno samo 25 radnika.
Podaci su to Agencije za zaštitu osobnih podataka koje su predstavili povodom 28. siječnja, europskoga Dana zaštite osobnih podataka, piše N1.
Agencija je u prošloj godini zaprimila 96 prigovora građana na zloupotrebu osobnih podataka, a izdala je 15 prekršajnih naloga, više nego prethodnih godina. Zaprijećena kazna za zloupotrebu osobnih podataka kreće se od 100 do 100.000 KM, a u prošloj godini izdana je najveća kazna u iznosu od 10.000 KM.
Najviše prekršajnih naloga izdano je bankama, zato što građanima prilikom plaćanja računa traže matični broj. Zabilježeni su i slučajevi zloupotrebe osobnih podataka gdje su škole stranih jezika potpuno neosnovano i bespotrebno od klijenata tražile matični broj i kopiju osobnih iskaznica, a isto se događalo čak i prilikom kupovine karata za nogometne utakmice.
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka ističu da nisu zadovoljni ni formalnim niti činjeničnim stanjem u ovoj oblasti. Ističu i poteškoće s kojima se suočavaju u radu, prije svega manjkom zaposlenih.
Najbolje to ilustrira podatak da u Odsjeku za prigovore u Agenciji nema niti jedne zasposlene osobe. Prema riječima Ante Borasa, zamjenika direktora Agencije, za dvije godine u ovoj Agenciji nije zaposlena nijedna osoba, a nekoliko osoba je napustilo Agenciju.
Boras kaže da je 45 radnika predviđeno za rad u agenciji Agenciji, a trenutno je zaposleno samo 25 radnika.
