U bečkim osnovnim i srednjim školama djeca islamske vjere sada čine najveću vjersku skupinu, pokazali su podaci gradske uprave za prošlu školsku godinu.
Prema riječima bečke pročelnice za obrazovanje Bettine Emmerling (Neos), grad pozdravlja vjersku i kulturnu raznolikost, ali ističe i izazove:
"Istovremeno, studije pokazuju da muslimanska mladež u Beču nije samo u prosjeku znatno religioznija, već i sve više izražava pogrdne stavove. Zabilježeni su antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBTIQ osobama i odbacivanje rodne ravnopravnosti. Nitko u Beču ne bi trebao temeljiti svoj način života na fundamentalističkim tumačenjima vjerskih tekstova koji su neprijateljski nastrojeni prema ženama, manjinama, državi ili demokraciji", izjavila je političarka Neosa.
Prema podacima ureda pročelnice, među oko 112.600 učenika – uključujući osnovne, srednje, polutehničke škole i škole za djecu s posebnim potrebama – 41,2 posto izjašnjava se kao muslimani, dok kršćani čine 34,5 posto (17,5 posto rimokatolika, 14,5 posto pravoslavaca). Oko 23 posto učenika nema vjersku pripadnost, a manjinske skupine uključuju budiste (0,2%), Židove (0,1%) i ostale vjere (0,9%).
Kako bi se odgovorilo na ove izazove, Emmerling predlaže uvođenje obaveznog školskog predmeta "Život u demokraciji", koji bi se počeo predavati već u osnovnoj školi. Cilj je da sva djeca, neovisno o vjeri ili podrijetlu, uče o ljudskom dostojanstvu, demokratskim vrijednostima i međusobnom poštovanju, piše Der Standard.
Rasprava o ovom predmetu odražava širu napetost u Austriji i Europi – kako uskladiti vjerske slobode s pripremom mladih za život u multikulturalnim i demokratskim društvima. Dok Austrija već dugo nudi vjeronauk po religijama, sve više političara podržava zajedničke predmete o demokraciji i društvenim vrijednostima, smatrajući ih ključnima za integraciju i društvenu koheziju, prenosi Index.hr.
Prema riječima bečke pročelnice za obrazovanje Bettine Emmerling (Neos), grad pozdravlja vjersku i kulturnu raznolikost, ali ističe i izazove:
"Istovremeno, studije pokazuju da muslimanska mladež u Beču nije samo u prosjeku znatno religioznija, već i sve više izražava pogrdne stavove. Zabilježeni su antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBTIQ osobama i odbacivanje rodne ravnopravnosti. Nitko u Beču ne bi trebao temeljiti svoj način života na fundamentalističkim tumačenjima vjerskih tekstova koji su neprijateljski nastrojeni prema ženama, manjinama, državi ili demokraciji", izjavila je političarka Neosa.
Prema podacima ureda pročelnice, među oko 112.600 učenika – uključujući osnovne, srednje, polutehničke škole i škole za djecu s posebnim potrebama – 41,2 posto izjašnjava se kao muslimani, dok kršćani čine 34,5 posto (17,5 posto rimokatolika, 14,5 posto pravoslavaca). Oko 23 posto učenika nema vjersku pripadnost, a manjinske skupine uključuju budiste (0,2%), Židove (0,1%) i ostale vjere (0,9%).
Kako bi se odgovorilo na ove izazove, Emmerling predlaže uvođenje obaveznog školskog predmeta "Život u demokraciji", koji bi se počeo predavati već u osnovnoj školi. Cilj je da sva djeca, neovisno o vjeri ili podrijetlu, uče o ljudskom dostojanstvu, demokratskim vrijednostima i međusobnom poštovanju, piše Der Standard.
Rasprava o ovom predmetu odražava širu napetost u Austriji i Europi – kako uskladiti vjerske slobode s pripremom mladih za život u multikulturalnim i demokratskim društvima. Dok Austrija već dugo nudi vjeronauk po religijama, sve više političara podržava zajedničke predmete o demokraciji i društvenim vrijednostima, smatrajući ih ključnima za integraciju i društvenu koheziju, prenosi Index.hr.
