Gotovo je nemoguće pronaći mjesto u zapadnoj Europi koje trenutno nije na udaru vrućine. U Ujedinjenom Kraljevstvu temperature su u utorak premašile 35 °C, što je za više od 2 °C iznad prethodnog rekorda za svibanj. Iz britanskog Met Officea poručuju da bi ovakva vrućina bila iznimna čak i usred ljeta, a kamoli u proljeće.
Francuska se također nalazi usred nezabilježenog toplinskog vala za ovo doba godine, a njezina meteorološka služba Météo-France izvijestila je o stotinama oborenih temperaturnih rekorda diljem zemlje.
Irska je svoj rekord za svibanj premašila za više od 1 °C, dok su se Njemačka, Italija, Španjolska i Švicarska također suočile s neuobičajeno vrućim proljetnim uvjetima, piše BBC.
"Nevjerojatno"
"Naprosto nevjerojatno", komentirala je Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu. "Potpuno suludo", dodaje Peter Thorne, direktor Istraživačkog centra za klimu Icarus na Sveučilištu Maynooth u Irskoj.
Neposredni uzrok toplinskog vala je takozvana toplinska kupola, pojava pri kojoj područje visokog tlaka zraka ostaje zaglavljeno iznad Europe, zadržavajući vrući zrak ispod sebe. No znanstvenici ne dvoje da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem - prvenstveno izgaranjem ugljena, nafte i plina - dodatno pojačale ovu vrućinu.
Prema podacima klimatske službe Copernicus, Europa se u posljednjih 30 godina zagrijavala po stopi od 0,56 °C po desetljeću, što je više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. To možda ne zvuči mnogo, ali u klimatskom smislu predstavlja golemu promjenu, dovoljnu da ekstremne vrućine učini znatno intenzivnijima.
"Kada dođe do toplinskog vala, on je znatno jači jer se nadovezuje na zagrijavanje klime", rekao je za BBC News Richard Betts, voditelj istraživanja klimatskih utjecaja u Met Officeu i profesor na Sveučilištu u Exeteru.
"Klimatolog sam već 33 godine i svjedočimo upravo onome na što smo tada upozoravali, iako su ovi rekordi možda ekstremniji i stižu ranije nego što smo očekivali", dodao je. Vrućina nije ograničena samo na Europu; u Delhiju u Indiji temperature su dosegle 45 °C.
Rekordi se ne obaraju, nego uništavaju
U stabilnoj klimi, kako znanstvenici iz godine u godinu prikupljaju temperaturne podatke, novi rekordi trebali bi s vremenom postajati sve rjeđi. Logika je jednostavna: veća je vjerojatnost da ćete vidjeti novi rekord nakon 10 godina prikupljanja podataka nego nakon 100.
"Kada netko sruši svjetski rekord u skoku u vis, očekujete da ga premaši za centimetar, a ne odjednom za 20 ili 30 centimetara. Isto vrijedi i za vremenske prilike", objasnio je za BBC News Erich Fischer, profesor na Institutu za atmosferske i klimatske znanosti na ETH Zürichu u Švicarskoj.
"Ako se rekord sruši nakon 100 ili 150 godina mjerenja, očekivali biste da bude premašen za desetinku stupnja, a ne odjednom za dva ili tri stupnja", dodao je.
Međutim, kada se relativno rijedak vremenski sustav poput ovotjedne toplinske kupole pojavi u klimi koja se zagrijava, razlika u rekordu može biti ogromna. "Prolazimo kroz razdoblje vrlo brzog zagrijavanja, osobito u zapadnoj Europi. Stoga, da se danas ponove isti vremenski uvjeti kakve smo imali, recimo, sedamdesetih, ne bi bilo samo malo toplije, nego bi rekordi bili potpuno uništeni", rekao je profesor Fischer.
Čak ni 2026. godine, ovotjedni europski toplinski val nije izoliran slučaj. Još u ožujku, oko 30 % aktivnih američkih meteoroloških postaja postavilo je nove temperaturne rekorde za to doba godine, prema neovisnoj američkoj klimatskoj istraživačkoj skupini Berkeley Earth. Glavni znanstvenik grupe, Robert Rohde, nazvao je razliku u rekordima diljem zapadnog SAD-a "potpuno apsurdnom".
Znakovi onoga što dolazi
Ovi toplinski valovi koji ruše rekorde događaju se u svijetu koji je u prosjeku oko 1,4 °C topliji nego krajem 19. stoljeća, zbog ljudskih aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva. No, na temelju trenutnih klimatskih politika svjetskih vlada, globalno zagrijavanje moglo bi doseći blizu 3 °C do kraja stoljeća.
To neizbježno znači daljnje rušenje temperaturnih rekorda, što predstavlja poseban izazov za zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva i Švicarske, čija infrastruktura nije prilagođena ekstremnim vrućinama. A kao što su pokazali protekli dani, ovaj izazov više nije ograničen samo na ljetne mjesece.
"Klima u kojoj danas živimo jednostavno nije ona u kojoj smo odrasli, a naše zgrade i infrastruktura žalosno su nepripremljeni za ono što dolazi", upozorila je profesorica Otto.
Do 1990. godine, apsolutni temperaturni rekord u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je 36,7 °C, postavljen 1911. godine. Od tada je srušen nekoliko puta i sada iznosi 40,3 °C, zabilježen u srpnju 2022. godine. S daljnjim klimatskim promjenama, čak i više temperature uskoro će postati ozbiljna mogućnost, upozorio je profesor Betts.
"Sve dok ne smanjimo globalne emisije ugljika na neto nulu, nastavit ćemo zagrijavati planet, a temperaturni rekordi nastavit će padati", zaključio je.
Francuska se također nalazi usred nezabilježenog toplinskog vala za ovo doba godine, a njezina meteorološka služba Météo-France izvijestila je o stotinama oborenih temperaturnih rekorda diljem zemlje.
Irska je svoj rekord za svibanj premašila za više od 1 °C, dok su se Njemačka, Italija, Španjolska i Švicarska također suočile s neuobičajeno vrućim proljetnim uvjetima, piše BBC.
"Nevjerojatno"
"Naprosto nevjerojatno", komentirala je Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu. "Potpuno suludo", dodaje Peter Thorne, direktor Istraživačkog centra za klimu Icarus na Sveučilištu Maynooth u Irskoj.
Neposredni uzrok toplinskog vala je takozvana toplinska kupola, pojava pri kojoj područje visokog tlaka zraka ostaje zaglavljeno iznad Europe, zadržavajući vrući zrak ispod sebe. No znanstvenici ne dvoje da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem - prvenstveno izgaranjem ugljena, nafte i plina - dodatno pojačale ovu vrućinu.
Prema podacima klimatske službe Copernicus, Europa se u posljednjih 30 godina zagrijavala po stopi od 0,56 °C po desetljeću, što je više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. To možda ne zvuči mnogo, ali u klimatskom smislu predstavlja golemu promjenu, dovoljnu da ekstremne vrućine učini znatno intenzivnijima.
"Kada dođe do toplinskog vala, on je znatno jači jer se nadovezuje na zagrijavanje klime", rekao je za BBC News Richard Betts, voditelj istraživanja klimatskih utjecaja u Met Officeu i profesor na Sveučilištu u Exeteru.
"Klimatolog sam već 33 godine i svjedočimo upravo onome na što smo tada upozoravali, iako su ovi rekordi možda ekstremniji i stižu ranije nego što smo očekivali", dodao je. Vrućina nije ograničena samo na Europu; u Delhiju u Indiji temperature su dosegle 45 °C.
Rekordi se ne obaraju, nego uništavaju
U stabilnoj klimi, kako znanstvenici iz godine u godinu prikupljaju temperaturne podatke, novi rekordi trebali bi s vremenom postajati sve rjeđi. Logika je jednostavna: veća je vjerojatnost da ćete vidjeti novi rekord nakon 10 godina prikupljanja podataka nego nakon 100.
"Kada netko sruši svjetski rekord u skoku u vis, očekujete da ga premaši za centimetar, a ne odjednom za 20 ili 30 centimetara. Isto vrijedi i za vremenske prilike", objasnio je za BBC News Erich Fischer, profesor na Institutu za atmosferske i klimatske znanosti na ETH Zürichu u Švicarskoj.
"Ako se rekord sruši nakon 100 ili 150 godina mjerenja, očekivali biste da bude premašen za desetinku stupnja, a ne odjednom za dva ili tri stupnja", dodao je.
Međutim, kada se relativno rijedak vremenski sustav poput ovotjedne toplinske kupole pojavi u klimi koja se zagrijava, razlika u rekordu može biti ogromna. "Prolazimo kroz razdoblje vrlo brzog zagrijavanja, osobito u zapadnoj Europi. Stoga, da se danas ponove isti vremenski uvjeti kakve smo imali, recimo, sedamdesetih, ne bi bilo samo malo toplije, nego bi rekordi bili potpuno uništeni", rekao je profesor Fischer.
Čak ni 2026. godine, ovotjedni europski toplinski val nije izoliran slučaj. Još u ožujku, oko 30 % aktivnih američkih meteoroloških postaja postavilo je nove temperaturne rekorde za to doba godine, prema neovisnoj američkoj klimatskoj istraživačkoj skupini Berkeley Earth. Glavni znanstvenik grupe, Robert Rohde, nazvao je razliku u rekordima diljem zapadnog SAD-a "potpuno apsurdnom".
Znakovi onoga što dolazi
Ovi toplinski valovi koji ruše rekorde događaju se u svijetu koji je u prosjeku oko 1,4 °C topliji nego krajem 19. stoljeća, zbog ljudskih aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva. No, na temelju trenutnih klimatskih politika svjetskih vlada, globalno zagrijavanje moglo bi doseći blizu 3 °C do kraja stoljeća.
To neizbježno znači daljnje rušenje temperaturnih rekorda, što predstavlja poseban izazov za zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva i Švicarske, čija infrastruktura nije prilagođena ekstremnim vrućinama. A kao što su pokazali protekli dani, ovaj izazov više nije ograničen samo na ljetne mjesece.
"Klima u kojoj danas živimo jednostavno nije ona u kojoj smo odrasli, a naše zgrade i infrastruktura žalosno su nepripremljeni za ono što dolazi", upozorila je profesorica Otto.
Do 1990. godine, apsolutni temperaturni rekord u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je 36,7 °C, postavljen 1911. godine. Od tada je srušen nekoliko puta i sada iznosi 40,3 °C, zabilježen u srpnju 2022. godine. S daljnjim klimatskim promjenama, čak i više temperature uskoro će postati ozbiljna mogućnost, upozorio je profesor Betts.
"Sve dok ne smanjimo globalne emisije ugljika na neto nulu, nastavit ćemo zagrijavati planet, a temperaturni rekordi nastavit će padati", zaključio je.
