BiH je u velikoj financijskoj potrebi, a Međunarodni monetarni fond je jedina institucija koja je spremna posuditi prijeko potreban novac po relativno povoljnim uvjetima. Međutim, kad god je zemlja u potrebi, a MMF kontrolira uvjete za dobivanje aranžmana, uvijek se postavlja pitanje je li ta činjenica ograničava suverenitet i demokratske procese unutar same zemlje.
S druge strane, činjenica da je zemlja došla u situaciju da joj treba međunarodna financijska pomoć najčešće znači da političke elite nisu dobro raspolagale javnim sredstvima i da su, umjesto u razvoj i obrazovanje, investirale u pantokraciju i potrošnju.
U uglednom austrijskom dnevniku "Wirtschaftsblatt" objavljena je obimna analiza financijske situacije u BiH, u kojoj je zaključak da nema mnogo optimizma da će aranžman biti zaključen, jer se radi o reformama koje entitetske vlade nerado provode.
"BiH više nema kontrolu nad svojim financijama i zato je pozvan MMF da zemlju kako-tako održi likvidnom. Ali zbog kompliciranih odnosa unutar zemlje, reforme koje su uvjet za dobivanje novca teško su provedive." "Wirtschaftsblatt" upozorava da novac iz inozemstva može ublažiti simptome, ali ne može izliječiti uzroke koji su u prirodi same strukture bh. gospodarstva i pravnog sustava.
"Bh. gospodarstvo nije naročito produktivno. Strani investitori izbjegavaju BiH zato što se teško snalaze u džungli bez prave odgovornosti. Kad tome dodate još nedostatak pravne države i neregularnosti pri javnim nabavkama, dobivate kompletnu sliku."
Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla, nije naročiti ljubitelj MMF-a, ali i sam tvrdi da je u ovoj situaciji dobra opcija, jer daje nadu da će biti provedene barem neke od reformi. "Ja bih bio najsretniji da se možemo izvući bez MMF-a. Ali očigledno je da ovdje ne postoji politička odgovornost među našim elitama da sami napravimo ono što je neophodno", ističe on. Na pitanje da li uvjeti MMF-a znače da zemlja gubi svoj suverenitet jer drugi izvana odlučuju o ključnim potezima koji će biti provedeni, Šehić ističe da je BiH već odavno izgubila svaki suverenitet i dostojanstvo.
"Zato što godinama izostaju reforme i zato što se političke elite ponašaju neodgovorno, mi smo odavno dozvolili drugima da odlučuju o našoj sudbini", kaže on. Ljubo Lepir, stručnjak za socijalnu zaštitu i profesor Fakulteta političkih nauka u Banja Luci, ističe da iskustvo pokazuje da su prva žrtva uvjeta MMF-a socijalna zaštita i najranjivije kategorije.
"Obično se u tim situacijama sva socijalna davanja u startu smatraju kao trošak. Međutim, ja se nadam da će aktualne vlasti povesti računa o činjenici da dugoročni razvoj nije moguć ako se ne povede računa o socijalnim davanjima, jer sve teorije razvoja društva znaju da ekonomski razvoj i socijalna politika moraju ići zajedno", zaključio je on, prenose Nezavisne.
S druge strane, činjenica da je zemlja došla u situaciju da joj treba međunarodna financijska pomoć najčešće znači da političke elite nisu dobro raspolagale javnim sredstvima i da su, umjesto u razvoj i obrazovanje, investirale u pantokraciju i potrošnju.
U uglednom austrijskom dnevniku "Wirtschaftsblatt" objavljena je obimna analiza financijske situacije u BiH, u kojoj je zaključak da nema mnogo optimizma da će aranžman biti zaključen, jer se radi o reformama koje entitetske vlade nerado provode.
"BiH više nema kontrolu nad svojim financijama i zato je pozvan MMF da zemlju kako-tako održi likvidnom. Ali zbog kompliciranih odnosa unutar zemlje, reforme koje su uvjet za dobivanje novca teško su provedive." "Wirtschaftsblatt" upozorava da novac iz inozemstva može ublažiti simptome, ali ne može izliječiti uzroke koji su u prirodi same strukture bh. gospodarstva i pravnog sustava.
"Bh. gospodarstvo nije naročito produktivno. Strani investitori izbjegavaju BiH zato što se teško snalaze u džungli bez prave odgovornosti. Kad tome dodate još nedostatak pravne države i neregularnosti pri javnim nabavkama, dobivate kompletnu sliku."
Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla, nije naročiti ljubitelj MMF-a, ali i sam tvrdi da je u ovoj situaciji dobra opcija, jer daje nadu da će biti provedene barem neke od reformi. "Ja bih bio najsretniji da se možemo izvući bez MMF-a. Ali očigledno je da ovdje ne postoji politička odgovornost među našim elitama da sami napravimo ono što je neophodno", ističe on. Na pitanje da li uvjeti MMF-a znače da zemlja gubi svoj suverenitet jer drugi izvana odlučuju o ključnim potezima koji će biti provedeni, Šehić ističe da je BiH već odavno izgubila svaki suverenitet i dostojanstvo.
"Zato što godinama izostaju reforme i zato što se političke elite ponašaju neodgovorno, mi smo odavno dozvolili drugima da odlučuju o našoj sudbini", kaže on. Ljubo Lepir, stručnjak za socijalnu zaštitu i profesor Fakulteta političkih nauka u Banja Luci, ističe da iskustvo pokazuje da su prva žrtva uvjeta MMF-a socijalna zaštita i najranjivije kategorije.
"Obično se u tim situacijama sva socijalna davanja u startu smatraju kao trošak. Međutim, ja se nadam da će aktualne vlasti povesti računa o činjenici da dugoročni razvoj nije moguć ako se ne povede računa o socijalnim davanjima, jer sve teorije razvoja društva znaju da ekonomski razvoj i socijalna politika moraju ići zajedno", zaključio je on, prenose Nezavisne.
