Svjetski je dan humanosti, a prema procjenama humanitarnih radnika broj stanovnika Bosne i Hercegovine kojima je pomoć potrebna svakim danom sve je veći.
Ujedinjeni narodi 2008. godine proglasili su 19. kolovoza Svjetskim danom humanosti odajući na taj način počast 22 humanitaraca koji su izgubili život na taj dan 2003. godine u bombardiranju sjedišta UN-a u Bagdadu.
Na taj dan nastoji se pojačati svijest o nužnosti pomaganja osobama u potrebi, ali i odati počast onima koji pomažu.
Prema ocjeni djelatnika humanitarnih organizacija koje djeluju u BiH, solidarnost bh. građana je na zavidnoj razini, bez obzira na to što su prosječnog stanovnika Bosne i Hercegovine dodatno osiromašile pandemija koronavirusa, migrantska kriza i ekonomske posljedice rata u Ukrajini.
Građani zaista žele pomoći onima koji su u potrebi većoj nego oni sami. Sve je veći broj humanitarnih organizacija i apela za pomoć, istaknuo je u razgovoru za Fenu tajnik Crvenoga križa Grada Mostara Alen Kajtaz.
On je ustvrdio da je broj korisnika u konstantnom porastu i da ta brojka neće skoro stati.
Broj korisnika raste, jer smo bili suočeni s korona-krizom, zatim krizom u Ukrajini koji je produbio prethodnu krizu. Također je veliki broj ljudi koji sa svojim primanjima ne mogu osigurati one neophodne potrepštine za normalan život. Cijene i dalje rastu, što sve utječe na kvalitetu života i nažalost, bojim se da ovo neće stati u dogledno vrijeme, kazao je Kajtaz.
Najugroženiji Romi, osobe s invaliditetom, raseljene, stare i nezaposlene osobe
Po riječima voditelja projekata Caritasa BiH Miroslava Valente, velika većina građana u BiH može se na određen način smatrati siromašnim, a dosta njih uspijeva preživjeti zahvaljujući potpori i financijskim dotacijama članova obitelji iz inozemstva.
Tu su naravno i umirovljenici. Ako se uzme u obzir da najveći broj umirovljenika prima minimalnu mirovinu od 530 KM, većinu ih se može smatrati siromašnima, posebice u uvjetima rasta cijena energenata, životnih namirnica i sve veće inflacije, kazao je voditelj projekata pri Caritasu BiH.
Pored umirovljenika, iskustva humanitarnih djelatnika govore kako su najugroženije kategorije društva Romi, osobe s invaliditetom, raseljene osobe, porodice s više djece, nezaposlene i niskokvalificirane mlade osobe.
Sukladno tome i zahtjevi za vrstu pomoći su različiti, od potrebe za osnovnim prehrambenim namirnicama, preko odjeće, sredstava za higijenu, do zamolbe za pomoć u liječenju (što je posebno izraženo u posljednjim godinama), do pomoći u financiranju osnovnih sredstava za ogrjev, pomoć u plaćanju električne energije, te popravku ili izgradnju stambenih objekata, navodi Valenta.
Solidarnosti ne manjka
Kada je u pitanju solidarnost stanovnika u BiH s onima kojima je pomoć potreba, Valenta ističe kako postoji veliki broj ljudi koji su spremni pružiti pomoći, no postoji i značajan broj osoba kojima je pomoć potrebna, pa se ponekad može steći pogrešan dojam kako solidarnosti nema dovoljno.
Iz Minoresa, mostarske udruge koja pomaže beskućnicima i osobama u stanju socijalne potrebe, ističu kako su ponosni na činjenicu da već jedanaestu godinu koliko djeluju, svaka njihova akcija ima veliku podršku javnosti.
Kada god odemo u javnost s određenom akcijom, feedback sugrađana je nevjerojatno snažan. Po tom pitanju smo jako zahvalni, navode iz Minoresa.
Iz te udruge napominju da se u usporedbi s Europom, u BiH slabo vrednuje volontiranje, a iz Caritasa BiH ističu kako je potrebno zakonski regulirati volonterski rada.
Izmjene Zakona o PDV-u
Jedno od zakonskih rješenja koje bi trebalo olakšati posao humanitarnih djelatnika u BiH, je oslobađanje plaćanja PDV-a na hranu koja se donira.
Kajtaz je kazao kako je to korak u pravom smjeru, ali upozorava da je od plaćanja PDV-a oslobođena samo donirana hrana koja je tri dana pred istekom roka.
Nadam se da će u budućnosti od plaćanja PDV-a biti oslobođena sva donirana hrana bez obzira na rok. Takvo rješenje posebno je donijeti u interesu javnih kuhinja, dodao je.
Svi sugovornici iskoristili su ovu prigodu da zahvale svim volonterima koji nesebično doniraju svoje vrijeme i rad kako bi olakšali život onima kojima je svaka pomoć itekako dobrodošla.
Ujedinjeni narodi 2008. godine proglasili su 19. kolovoza Svjetskim danom humanosti odajući na taj način počast 22 humanitaraca koji su izgubili život na taj dan 2003. godine u bombardiranju sjedišta UN-a u Bagdadu.
Na taj dan nastoji se pojačati svijest o nužnosti pomaganja osobama u potrebi, ali i odati počast onima koji pomažu.
Prema ocjeni djelatnika humanitarnih organizacija koje djeluju u BiH, solidarnost bh. građana je na zavidnoj razini, bez obzira na to što su prosječnog stanovnika Bosne i Hercegovine dodatno osiromašile pandemija koronavirusa, migrantska kriza i ekonomske posljedice rata u Ukrajini.
Građani zaista žele pomoći onima koji su u potrebi većoj nego oni sami. Sve je veći broj humanitarnih organizacija i apela za pomoć, istaknuo je u razgovoru za Fenu tajnik Crvenoga križa Grada Mostara Alen Kajtaz.
On je ustvrdio da je broj korisnika u konstantnom porastu i da ta brojka neće skoro stati.
Broj korisnika raste, jer smo bili suočeni s korona-krizom, zatim krizom u Ukrajini koji je produbio prethodnu krizu. Također je veliki broj ljudi koji sa svojim primanjima ne mogu osigurati one neophodne potrepštine za normalan život. Cijene i dalje rastu, što sve utječe na kvalitetu života i nažalost, bojim se da ovo neće stati u dogledno vrijeme, kazao je Kajtaz.
Najugroženiji Romi, osobe s invaliditetom, raseljene, stare i nezaposlene osobe
Po riječima voditelja projekata Caritasa BiH Miroslava Valente, velika većina građana u BiH može se na određen način smatrati siromašnim, a dosta njih uspijeva preživjeti zahvaljujući potpori i financijskim dotacijama članova obitelji iz inozemstva.
Tu su naravno i umirovljenici. Ako se uzme u obzir da najveći broj umirovljenika prima minimalnu mirovinu od 530 KM, većinu ih se može smatrati siromašnima, posebice u uvjetima rasta cijena energenata, životnih namirnica i sve veće inflacije, kazao je voditelj projekata pri Caritasu BiH.
Pored umirovljenika, iskustva humanitarnih djelatnika govore kako su najugroženije kategorije društva Romi, osobe s invaliditetom, raseljene osobe, porodice s više djece, nezaposlene i niskokvalificirane mlade osobe.
Sukladno tome i zahtjevi za vrstu pomoći su različiti, od potrebe za osnovnim prehrambenim namirnicama, preko odjeće, sredstava za higijenu, do zamolbe za pomoć u liječenju (što je posebno izraženo u posljednjim godinama), do pomoći u financiranju osnovnih sredstava za ogrjev, pomoć u plaćanju električne energije, te popravku ili izgradnju stambenih objekata, navodi Valenta.
Solidarnosti ne manjka
Kada je u pitanju solidarnost stanovnika u BiH s onima kojima je pomoć potreba, Valenta ističe kako postoji veliki broj ljudi koji su spremni pružiti pomoći, no postoji i značajan broj osoba kojima je pomoć potrebna, pa se ponekad može steći pogrešan dojam kako solidarnosti nema dovoljno.
Iz Minoresa, mostarske udruge koja pomaže beskućnicima i osobama u stanju socijalne potrebe, ističu kako su ponosni na činjenicu da već jedanaestu godinu koliko djeluju, svaka njihova akcija ima veliku podršku javnosti.
Kada god odemo u javnost s određenom akcijom, feedback sugrađana je nevjerojatno snažan. Po tom pitanju smo jako zahvalni, navode iz Minoresa.
Iz te udruge napominju da se u usporedbi s Europom, u BiH slabo vrednuje volontiranje, a iz Caritasa BiH ističu kako je potrebno zakonski regulirati volonterski rada.
Izmjene Zakona o PDV-u
Jedno od zakonskih rješenja koje bi trebalo olakšati posao humanitarnih djelatnika u BiH, je oslobađanje plaćanja PDV-a na hranu koja se donira.
Kajtaz je kazao kako je to korak u pravom smjeru, ali upozorava da je od plaćanja PDV-a oslobođena samo donirana hrana koja je tri dana pred istekom roka.
Nadam se da će u budućnosti od plaćanja PDV-a biti oslobođena sva donirana hrana bez obzira na rok. Takvo rješenje posebno je donijeti u interesu javnih kuhinja, dodao je.
Svi sugovornici iskoristili su ovu prigodu da zahvale svim volonterima koji nesebično doniraju svoje vrijeme i rad kako bi olakšali život onima kojima je svaka pomoć itekako dobrodošla.
