Na današnjoj izvanrednoj 29. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a nakon dvije godine neusvajanja i nebrojnog puta urgiranja od strane Ministarstva pravde BiH, usvojena je Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša, nakon sjednice obratio se prisutnim medijima, kazavši da je Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena u izvornom tekstu, koji je bio upućivan i prije dvije godine s Aneksom B, a koji je sačinjen kao rezultat dijaloga i kompromisa svih strana uz svesrdnu pomoć međunarodne zajednice, a posebno Delegacije Europske unije.
Aneksom B se preciziraju dijelovi Strategije koji se odnose na predmete protiv osoba s A-liste Pravila puta, regionalna suradnja i način rada i sastav Nadzornog tijela, a za koje je cijenjeno da je nužno bilo dodatno definirati.
Još jednom ističemo da je cilj Revidirane strategije da kroz predviđene adekvatne mehanizme unaprijedi procesuiranje predmeta ratnih zločina u sudovima i tužiteljstvima u BiH, posebno kroz odgovarajuću raspodjelu predmeta ratnih zločina između pravosuđa na razini BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, te prije svega osigura efikasnije procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina u postavljenim rokovima, te da je na izradi Revidirane strategije radila Radna grupa koju su činili stručnjaci sa svih razina vlasti, te predstavnici Misije OSCE i dr.
Inače, prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena u prosincu 2008. godine. Najsloženiji predmeti, prema Strategiji, trebali su biti završeni u roku od sedam godina na državnoj razini – do čega nije došlo – a preostali u roku od 15 godina.
Državno tužiteljstvo nije ispoštovalo svoju obvezu da se bavi isključivo najsloženijim predmetima.
U radu su, kontinuirano u proteklih 15 godina, imali i veliki broj predmeta koji su svojom složenošću trebali biti delegirani mjesno nadležnim sudovima na procesuiranje. Kako rok nije ispunjen, osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna dokumenata, koju su činili stručnjaci iz Suda i Tužilaštva BiH i drugih institucija. Tako je sačinjena Revidirana Strategija 2018. godine, koja je predviđala da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine, koju je danas na vanrednoj sjednici usvojilo Vijeća ministara.
U Izmijenjenoj strategiji je navedeno da u Tužiteljstvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.500 poznatih počinitelja, i isto toliko predmeta u kojima nije poznat počinitelj. Na sudovima entiteta i Brčko Distrikta je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinitelj ratnih zločina. Jedan od ciljeva usvojene Strategije je i osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša, nakon sjednice obratio se prisutnim medijima, kazavši da je Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena u izvornom tekstu, koji je bio upućivan i prije dvije godine s Aneksom B, a koji je sačinjen kao rezultat dijaloga i kompromisa svih strana uz svesrdnu pomoć međunarodne zajednice, a posebno Delegacije Europske unije.
Aneksom B se preciziraju dijelovi Strategije koji se odnose na predmete protiv osoba s A-liste Pravila puta, regionalna suradnja i način rada i sastav Nadzornog tijela, a za koje je cijenjeno da je nužno bilo dodatno definirati.
Još jednom ističemo da je cilj Revidirane strategije da kroz predviđene adekvatne mehanizme unaprijedi procesuiranje predmeta ratnih zločina u sudovima i tužiteljstvima u BiH, posebno kroz odgovarajuću raspodjelu predmeta ratnih zločina između pravosuđa na razini BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, te prije svega osigura efikasnije procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina u postavljenim rokovima, te da je na izradi Revidirane strategije radila Radna grupa koju su činili stručnjaci sa svih razina vlasti, te predstavnici Misije OSCE i dr.
Inače, prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena u prosincu 2008. godine. Najsloženiji predmeti, prema Strategiji, trebali su biti završeni u roku od sedam godina na državnoj razini – do čega nije došlo – a preostali u roku od 15 godina.
Državno tužiteljstvo nije ispoštovalo svoju obvezu da se bavi isključivo najsloženijim predmetima.
U radu su, kontinuirano u proteklih 15 godina, imali i veliki broj predmeta koji su svojom složenošću trebali biti delegirani mjesno nadležnim sudovima na procesuiranje. Kako rok nije ispunjen, osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna dokumenata, koju su činili stručnjaci iz Suda i Tužilaštva BiH i drugih institucija. Tako je sačinjena Revidirana Strategija 2018. godine, koja je predviđala da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine, koju je danas na vanrednoj sjednici usvojilo Vijeća ministara.
U Izmijenjenoj strategiji je navedeno da u Tužiteljstvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.500 poznatih počinitelja, i isto toliko predmeta u kojima nije poznat počinitelj. Na sudovima entiteta i Brčko Distrikta je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinitelj ratnih zločina. Jedan od ciljeva usvojene Strategije je i osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.
