BiH je glavno uporište turskog utjecaja u regiji, a "razlog tome je da u BiH Erdoganov politički islam ima ideološkog saveznika u predsjedniku SDA i članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću'', navodi Neue Zuercher Zeitung.
''Erdgoan redovno podržava svog 'brata Bakira' na izborima. Politička i ekonomska povezanost između njih dvojice je veoma velika", piše švicarski list.
Neue Zuercher Zeitung posvetio je članak utjecaju Turske na jugoistočnu Europu te navodi kako on raste dok istovremeno nestaje utjecaj Europske unije.
"Od kako je Recep Tayyip Erdogan preuzeo vlast u Turskoj 2003. godine, ova zemlja stalno naglašava kulturološku i povijesnu povezanost s muslimanskim društvima na Balkanu. Pri tome se zajednička prošlost regije u Osmanskom carstvu prikazuje u novom i povoljnom svjetlu. Stotine građevinskih spomenika iz te epohe je spašeno i često skupo restaurirano. Turska se predstavlja ne samo kao nasljednik imperijalne tradicije, već i kao moderna muslimanska država, orijentirana k gospodarskom rastu, koja bez problema spaja religiju i ekonomski napredak. Tako su uspostavljene bliske veze s muslimanskim religijskim zajednicama na Balkanu i etablirana mreža škola pod turskim rukovodstvom. S pravom se ovaj program označava kao 'neoosmanski' jer on povezuje povratak na tradiciju i povijest s ciljem da se poveća politički i ideološki utjecaj Turske. Što se tiče područja obrazovanja tu Turska bez sumnje daje veliki doprinos u modernizaciji muslimanskog društva na Balkanu", piše Neue Zuercher Zeitung, prenosi Deutche Welle.
List također navodi da je i unutarturski konflikt između Erdgoana i Guelenovog pokreta prenesen i na Zapadni Balkan.
Neue Zuercher Zeitung ocjenjuje da je dolazak AKP-a na vlast (2002.) u Ankari donio sa sobom i jednu novu, religioznu elitu na vlast koja ima sasvim drugačiji pogled na Balkan od njezinih kemalističkih prethodnika.
"Ona na Balkan nije gledala kao na periferiju ili problematičnu zonu, već kao na jezgru starog carstva iz kojeg potiču njeni brojni uspješni veziri i generali. Tako je formulirana nova politika koja bi prije svega sredstvima 'soft power' trebala izvršiti uticaj prije svega na, najvećim dijelom, sekularno muslimansko stanovništvo", piše Neue Zuercher Zeitung.
List navodi kako je središnji preduvjet za ulogu Ankare na Zapadnom Balkanu sumnja brojnih muslimana u to da je EU spremna za prijem ovih zemalja u svoje članstvo.
''Turska se trenutno predstavlja kao neliberalna autokracija. I dok utjecaj EU nestaje na Zapadnom Balkanu se formiraju slične forme političke vladavine", navodi Neue Zuercher Zeitung.
''Erdgoan redovno podržava svog 'brata Bakira' na izborima. Politička i ekonomska povezanost između njih dvojice je veoma velika", piše švicarski list.
Neue Zuercher Zeitung posvetio je članak utjecaju Turske na jugoistočnu Europu te navodi kako on raste dok istovremeno nestaje utjecaj Europske unije.
"Od kako je Recep Tayyip Erdogan preuzeo vlast u Turskoj 2003. godine, ova zemlja stalno naglašava kulturološku i povijesnu povezanost s muslimanskim društvima na Balkanu. Pri tome se zajednička prošlost regije u Osmanskom carstvu prikazuje u novom i povoljnom svjetlu. Stotine građevinskih spomenika iz te epohe je spašeno i često skupo restaurirano. Turska se predstavlja ne samo kao nasljednik imperijalne tradicije, već i kao moderna muslimanska država, orijentirana k gospodarskom rastu, koja bez problema spaja religiju i ekonomski napredak. Tako su uspostavljene bliske veze s muslimanskim religijskim zajednicama na Balkanu i etablirana mreža škola pod turskim rukovodstvom. S pravom se ovaj program označava kao 'neoosmanski' jer on povezuje povratak na tradiciju i povijest s ciljem da se poveća politički i ideološki utjecaj Turske. Što se tiče područja obrazovanja tu Turska bez sumnje daje veliki doprinos u modernizaciji muslimanskog društva na Balkanu", piše Neue Zuercher Zeitung, prenosi Deutche Welle.
List također navodi da je i unutarturski konflikt između Erdgoana i Guelenovog pokreta prenesen i na Zapadni Balkan.
Neue Zuercher Zeitung ocjenjuje da je dolazak AKP-a na vlast (2002.) u Ankari donio sa sobom i jednu novu, religioznu elitu na vlast koja ima sasvim drugačiji pogled na Balkan od njezinih kemalističkih prethodnika.
"Ona na Balkan nije gledala kao na periferiju ili problematičnu zonu, već kao na jezgru starog carstva iz kojeg potiču njeni brojni uspješni veziri i generali. Tako je formulirana nova politika koja bi prije svega sredstvima 'soft power' trebala izvršiti uticaj prije svega na, najvećim dijelom, sekularno muslimansko stanovništvo", piše Neue Zuercher Zeitung.
List navodi kako je središnji preduvjet za ulogu Ankare na Zapadnom Balkanu sumnja brojnih muslimana u to da je EU spremna za prijem ovih zemalja u svoje članstvo.
''Turska se trenutno predstavlja kao neliberalna autokracija. I dok utjecaj EU nestaje na Zapadnom Balkanu se formiraju slične forme političke vladavine", navodi Neue Zuercher Zeitung.
