Bosna i Hercegovina neće biti očišćena od mina do 2019. godine, kako je planirano, jer nema dovoljno novca za operacije humanitarnog deminiranja.
Ove informacije za portal Radiosarajevo.ba iz Centra za uklanjanje mina BHMAC potvrdio je Goran Ždrale, viši stručni suradnik za analizu i izvještavanje BHMAC-a.
"Za realizaciju Strategije protuminskog djelovanja BiH u periodu 2016. - 2019. planirana je financijska projekcija od 57,7 milijuna KM godišnje, čime bi se riješila jedna trećina minskog problema“, rekao je Ždrale.
Kako saznajemo, Centar za uklanjanje mina u BiH, u suradnji s Međunarodnim centrom za humanitarno deminiranje (GICHD) trenutno provodi aktivnosti na reviziji Strategije i izradi izlazne Strategije protuminskog djelovanja BiH za period 2019. - 2025. godina.
Na osnovu trenutnih analiza i procjena, za kompletno rješavanje minskog problema u BiH, u navedenom periodu bilo bi neophodno 300 milijuna KM.
"Preciznim informacijama raspolagat ćemo do završetka aktivnosti na reviziji i izradi izlazne Strategije protuminskog djelovanja BiH koji će biti okončani u naredna tri mjeseca.
U periodu 2009. - 2016., iz dodatnih izvora Bosna i Hercegovina je trebala osigurati sredstva za realizaciju Strategije protuminskog djelovanja u iznosu od 330 milijuna KM. Od toga, osigurana su sredstva u iznosu od 100.000 KM u 2016. godini iz budžeta Ministarstva za civilne poslove BiH“, kazao je Ždrale.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je najugroženija zemlja u Europi kada je u pitanju kontaminacija minama s trenutnom, sumnjivom površinom od 1.118 km2.
"Kao komparaciju navodimo i kontaminirane zemlje u regiji, a to su Hrvatska - sumnjiva opasna površina od 400 kvadratnih kilometara, te Srbija - sumnjiva opasna površina od 2 kvadratnih kilometara", istaknuo je Goran Ždrale.
Osim Bosne i Hercegovine i Hrvatske, najugroženije zemlje u svijetu, kada je u pitanju kontaminacija minama, su: Turska, Afganistan, Azerbejdžan, Irak, Angola, Čad, Kambodža i Tajland.
Dalji planovi u protuminskom djelovanju BiH bit će definirani kroz izradu izlazne Strategije BiH za period 2019. - 2025. o čemu će, kako kaže, javnost blagovremeno informirati po okončanju procesa u naredna tri mjeseca.
"Trenutno, najvažniji izazov predstavlja promjena koncepta protuminskog djelovanja u BiH s tradicionalnog na koncept 'Land Release' (vraćanje površine) koji bi, na osnovu rezultatav test faze (2014. - 2016. godina), trebao pojeftiniti i ubrzati cijeli proces“, pojasnio je za Radiosarajevo.ba Goran Ždrale.
Ove informacije za portal Radiosarajevo.ba iz Centra za uklanjanje mina BHMAC potvrdio je Goran Ždrale, viši stručni suradnik za analizu i izvještavanje BHMAC-a.
"Za realizaciju Strategije protuminskog djelovanja BiH u periodu 2016. - 2019. planirana je financijska projekcija od 57,7 milijuna KM godišnje, čime bi se riješila jedna trećina minskog problema“, rekao je Ždrale.
Kako saznajemo, Centar za uklanjanje mina u BiH, u suradnji s Međunarodnim centrom za humanitarno deminiranje (GICHD) trenutno provodi aktivnosti na reviziji Strategije i izradi izlazne Strategije protuminskog djelovanja BiH za period 2019. - 2025. godina.
Na osnovu trenutnih analiza i procjena, za kompletno rješavanje minskog problema u BiH, u navedenom periodu bilo bi neophodno 300 milijuna KM.
"Preciznim informacijama raspolagat ćemo do završetka aktivnosti na reviziji i izradi izlazne Strategije protuminskog djelovanja BiH koji će biti okončani u naredna tri mjeseca.
U periodu 2009. - 2016., iz dodatnih izvora Bosna i Hercegovina je trebala osigurati sredstva za realizaciju Strategije protuminskog djelovanja u iznosu od 330 milijuna KM. Od toga, osigurana su sredstva u iznosu od 100.000 KM u 2016. godini iz budžeta Ministarstva za civilne poslove BiH“, kazao je Ždrale.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je najugroženija zemlja u Europi kada je u pitanju kontaminacija minama s trenutnom, sumnjivom površinom od 1.118 km2.
"Kao komparaciju navodimo i kontaminirane zemlje u regiji, a to su Hrvatska - sumnjiva opasna površina od 400 kvadratnih kilometara, te Srbija - sumnjiva opasna površina od 2 kvadratnih kilometara", istaknuo je Goran Ždrale.
Osim Bosne i Hercegovine i Hrvatske, najugroženije zemlje u svijetu, kada je u pitanju kontaminacija minama, su: Turska, Afganistan, Azerbejdžan, Irak, Angola, Čad, Kambodža i Tajland.
Dalji planovi u protuminskom djelovanju BiH bit će definirani kroz izradu izlazne Strategije BiH za period 2019. - 2025. o čemu će, kako kaže, javnost blagovremeno informirati po okončanju procesa u naredna tri mjeseca.
"Trenutno, najvažniji izazov predstavlja promjena koncepta protuminskog djelovanja u BiH s tradicionalnog na koncept 'Land Release' (vraćanje površine) koji bi, na osnovu rezultatav test faze (2014. - 2016. godina), trebao pojeftiniti i ubrzati cijeli proces“, pojasnio je za Radiosarajevo.ba Goran Ždrale.
