Ispijanje kave u određeno doba dana, a ne nužno odmah nakon buđenja, može značajno utjecati na vašu razinu energije i cjelokupno zdravlje. Najbolje vrijeme za kavu je sredinom prijepodneva i rano poslijepodne, kada energija prirodno pada. Odgađanje prve šalice ili ispijanje kave nakon ručka pomaže pojačati učinak kofeina i održava energiju stabilnijom tijekom dana, no mnogi savjetuju da se kava ne pije prekasno ili kada ste pod stresom, piše Health.
Najbolje vrijeme za uživanje u espressu ili kremastom latteu često ovisi o vašoj prirodnoj razini energije, cirkadijalnom ritmu i osjetljivosti tijela na kofein. Ipak, općenito govoreći, postoje dva razdoblja u danu koja se smatraju idealnima za ispijanje kave.
Sredina prijepodneva (od 9:30 do 11:30)
Studije pokazuju da kortizol, hormon odgovoran za budnost, prirodno raste u ranim jutarnjim satima i doseže vrhunac otprilike u vrijeme buđenja. Kako jutro odmiče, razina kortizola pada, zbog čega se mnogi osjećaju manje budnima. To bi mogao biti idealan trenutak za šalicu napitka s kofeinom.
"Ne postoji strogo pravilo o tome da treba odgoditi kavu dok ne padne razina kortizola, budući da je osjetljivost na kofein individualna", rekla je za Health Kourtney Johnson, registrirana dijetetičarka. Ipak, ako dopustite tijelu da se prirodno razbudi prije nego što popijete kavu, mogli biste osigurati dugotrajniju energiju tijekom prijepodneva.
"Ako pričekate samo 90 minuta nakon buđenja da popijete jutarnju šalicu kave, njezin će učinak biti znatno snažniji", rekao je za Health Michael Breus, klinički psiholog i stručnjak za spavanje. Odgađanje kave do nakon doručka također može biti pametan potez jer neki ljudi osjećaju probavne smetnje kada je piju na prazan želudac.
Poslijepodnevni pad energije (od podneva do 15 sati)
Mnogi ljudi doživljavaju pad energije u satima nakon jela. Taj je "poslijepodnevni umor" uobičajena pojava poznata i kao postprandijalna pospanost. Stoga bi šalica kave sredinom poslijepodneva mogla biti upravo ono što vam je potrebno za "povećanje budnosti i mentalnog fokusa" dok završavate radni dan, rekla je Johnson.
"To je zato što kofein blokira adenozin, kemikaliju koja se nakuplja u mozgu i čini vas pospanima", pojasnila je za Health dr. Angela Holliday-Bell, specijalistica za medicinu spavanja. No, ni poslijepodnevna šalica kave nije za svakoga. "Ako imate nisku toleranciju na kofein, to bi moglo značajnije utjecati na san", rekla je Johnson. "Ipak, neki ljudi mogu podnijeti kofein i kasnije tijekom dana, tako da je to zaista individualno."
Kada je kavu bolje izbjegavati?
S obzirom na to da se sredina prijepodneva i rano poslijepodne smatraju idealnim vremenima za kavu, njezino ispijanje u drugim dijelovima dana kod nekih ljudi može imati suprotan učinak od željenog.
Kofein se može zadržati u tijelu dugo nakon što popijete kavu, pa ispijanje šalice prekasno tijekom dana može poremetiti san. Konkretno, poslijepodnevni kofein može dovesti do poteškoća s uspavljivanjem, manje dubokog sna te simptoma neispavanosti sljedeći dan, kao što su promjene raspoloženja, umor i problemi s koncentracijom.
"Prosječnoj osobi treba između šest i osam sati da metabolizira kofein", rekao je Breus. "Stoga bi prestanak unosa kofeina oko 15 sati trebao biti dovoljan za odlazak na spavanje u 23 sata." Međutim, svatko drugačije metabolizira kofein.
Nadalje, ako je vaš živčani sustav preopterećen stresom, stimulirajući učinak kave može pogoršati situaciju. Kofein kratkoročno povisuje krvni tlak i broj otkucaja srca, što može pojačati tjelesne simptome stresa i tjeskobe, rekla je Johnson.
Najbolje vrijeme za uživanje u espressu ili kremastom latteu često ovisi o vašoj prirodnoj razini energije, cirkadijalnom ritmu i osjetljivosti tijela na kofein. Ipak, općenito govoreći, postoje dva razdoblja u danu koja se smatraju idealnima za ispijanje kave.
Sredina prijepodneva (od 9:30 do 11:30)
Studije pokazuju da kortizol, hormon odgovoran za budnost, prirodno raste u ranim jutarnjim satima i doseže vrhunac otprilike u vrijeme buđenja. Kako jutro odmiče, razina kortizola pada, zbog čega se mnogi osjećaju manje budnima. To bi mogao biti idealan trenutak za šalicu napitka s kofeinom.
"Ne postoji strogo pravilo o tome da treba odgoditi kavu dok ne padne razina kortizola, budući da je osjetljivost na kofein individualna", rekla je za Health Kourtney Johnson, registrirana dijetetičarka. Ipak, ako dopustite tijelu da se prirodno razbudi prije nego što popijete kavu, mogli biste osigurati dugotrajniju energiju tijekom prijepodneva.
"Ako pričekate samo 90 minuta nakon buđenja da popijete jutarnju šalicu kave, njezin će učinak biti znatno snažniji", rekao je za Health Michael Breus, klinički psiholog i stručnjak za spavanje. Odgađanje kave do nakon doručka također može biti pametan potez jer neki ljudi osjećaju probavne smetnje kada je piju na prazan želudac.
Poslijepodnevni pad energije (od podneva do 15 sati)
Mnogi ljudi doživljavaju pad energije u satima nakon jela. Taj je "poslijepodnevni umor" uobičajena pojava poznata i kao postprandijalna pospanost. Stoga bi šalica kave sredinom poslijepodneva mogla biti upravo ono što vam je potrebno za "povećanje budnosti i mentalnog fokusa" dok završavate radni dan, rekla je Johnson.
"To je zato što kofein blokira adenozin, kemikaliju koja se nakuplja u mozgu i čini vas pospanima", pojasnila je za Health dr. Angela Holliday-Bell, specijalistica za medicinu spavanja. No, ni poslijepodnevna šalica kave nije za svakoga. "Ako imate nisku toleranciju na kofein, to bi moglo značajnije utjecati na san", rekla je Johnson. "Ipak, neki ljudi mogu podnijeti kofein i kasnije tijekom dana, tako da je to zaista individualno."
Kada je kavu bolje izbjegavati?
S obzirom na to da se sredina prijepodneva i rano poslijepodne smatraju idealnim vremenima za kavu, njezino ispijanje u drugim dijelovima dana kod nekih ljudi može imati suprotan učinak od željenog.
Kofein se može zadržati u tijelu dugo nakon što popijete kavu, pa ispijanje šalice prekasno tijekom dana može poremetiti san. Konkretno, poslijepodnevni kofein može dovesti do poteškoća s uspavljivanjem, manje dubokog sna te simptoma neispavanosti sljedeći dan, kao što su promjene raspoloženja, umor i problemi s koncentracijom.
"Prosječnoj osobi treba između šest i osam sati da metabolizira kofein", rekao je Breus. "Stoga bi prestanak unosa kofeina oko 15 sati trebao biti dovoljan za odlazak na spavanje u 23 sata." Međutim, svatko drugačije metabolizira kofein.
Nadalje, ako je vaš živčani sustav preopterećen stresom, stimulirajući učinak kave može pogoršati situaciju. Kofein kratkoročno povisuje krvni tlak i broj otkucaja srca, što može pojačati tjelesne simptome stresa i tjeskobe, rekla je Johnson.
