Predsjedništvo BiH na sjednici zakazanoj za 5. svibanj trebalo bi razmatrati izvještaje o napretku BiH u europskim integracijama te na putu za članstvo u NATO-u, odnosno aktivaciji Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP).
Prema tvrdnjama Dnevnog avaza, nakon sjednice javnosti bi trebalo biti priopćeno da je BiH privela kraju pregovore o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), što je jedan od ključnih uvjeta za dobivanje kandidatskog statusa naše zemlje za članstvo u Europskoj uniji.
Korak naprijed
Također, trebali bi biti izneseni i detalji o drugim koracima načinjenim za približavanje naše zemlje EU. Na istoj sjednici trebao bi biti razmatran dokument Pregled obrane, koji je Ministarstvo obrane BiH kolektivnom šefu države, na traženje Predsjedništva BiH, dostavilo 29. veljače.
Prema sadašnjim saznanjima, postoji visok stupanj suglasnosti u vezi s ovim dokumentom koji sadrži sveobuhvatnu analizu stanja obrambenog sektora u BiH, te u tom kontekstu definiranje vizije i dugoročnog razvoja Oružanih snaga (OS) BiH.
Ovaj dokument treba biti osnova za usklađivanje određenog broja zakona, odluka i drugih akata na svim razinama u BiH kojim su definirana pitanja iz sigurnosnog i obrambenog sektora, a neka od tih rješenja već su u parlamentarnoj proceduri. Ako je o njemu uistinu postignuta suglasnost, onda bi to značilo da je BiH na korak do aktiviranja Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u.
Iako za sada nema konkretnijih pomaka u entitetu Republika Srpska (RS) s uknjižbom perspektivne nepokretne vojne imovine na državu BiH, što je ključni uvjet za aktivaciju MAP-a, na samitu NATO-a u lipnju u Varšavi BiH bi mogla, uprkos tome, dobiti zeleno svjetlo za aktiviranje MAP-a.
Za ovakav slijed, najviše se zalažu Hrvatska i Turska, čiji su predsjednici tijekom ovotjednih razgovora u Zagrebu postigli suglasnost o poboljšanju odnosa između te dvije zemlje i BiH, a što ima za cilj „pogurati“ BiH na njenom euroatlantskom putu.
Viškovi oružja
Ovim potezom zemlje Alijanse, među kojima su svakako Turska i Hrvatska, žele dati signal BiH da su joj vrata NATO-a širom otvorena. To ne znači da se BiH oslobađa ove obaveze za samo članstvo u Savezu, nego se time progresivni dio vlasti u našoj zemlji želi potaknuti na intenzivniji angažman u vojnim mirovnim misijama u svijetu te na završetak procesa rješavanja viškova oružja i municije, što su, također, uvjeti za aktiviranje MAP-a.
Da se BiH za aktivaciju MAP-a zbog neispunjenja svih uvjeta djelomično progleda kroz prste, bila bi potrebna suglasnost većine članica NATO-a, a takva ideja uz lobiranje prvenstveno Turske i Hrvatske navodno već ima široku podršku. Ovakav novi pristup prema BiH kada su u pitanju NATO integracije, prvenstveno se tumači kao potez koji doprinosi očuvanju i jačanju stabilnosti na Balkanu. Istovremeno, on sa sobom nosi poništenje efekata koje ruska politika ima na RS.
Prema tvrdnjama Dnevnog avaza, nakon sjednice javnosti bi trebalo biti priopćeno da je BiH privela kraju pregovore o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), što je jedan od ključnih uvjeta za dobivanje kandidatskog statusa naše zemlje za članstvo u Europskoj uniji.
Korak naprijed
Također, trebali bi biti izneseni i detalji o drugim koracima načinjenim za približavanje naše zemlje EU. Na istoj sjednici trebao bi biti razmatran dokument Pregled obrane, koji je Ministarstvo obrane BiH kolektivnom šefu države, na traženje Predsjedništva BiH, dostavilo 29. veljače.
Prema sadašnjim saznanjima, postoji visok stupanj suglasnosti u vezi s ovim dokumentom koji sadrži sveobuhvatnu analizu stanja obrambenog sektora u BiH, te u tom kontekstu definiranje vizije i dugoročnog razvoja Oružanih snaga (OS) BiH.
Ovaj dokument treba biti osnova za usklađivanje određenog broja zakona, odluka i drugih akata na svim razinama u BiH kojim su definirana pitanja iz sigurnosnog i obrambenog sektora, a neka od tih rješenja već su u parlamentarnoj proceduri. Ako je o njemu uistinu postignuta suglasnost, onda bi to značilo da je BiH na korak do aktiviranja Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u.
Iako za sada nema konkretnijih pomaka u entitetu Republika Srpska (RS) s uknjižbom perspektivne nepokretne vojne imovine na državu BiH, što je ključni uvjet za aktivaciju MAP-a, na samitu NATO-a u lipnju u Varšavi BiH bi mogla, uprkos tome, dobiti zeleno svjetlo za aktiviranje MAP-a.
Za ovakav slijed, najviše se zalažu Hrvatska i Turska, čiji su predsjednici tijekom ovotjednih razgovora u Zagrebu postigli suglasnost o poboljšanju odnosa između te dvije zemlje i BiH, a što ima za cilj „pogurati“ BiH na njenom euroatlantskom putu.
Viškovi oružja
Ovim potezom zemlje Alijanse, među kojima su svakako Turska i Hrvatska, žele dati signal BiH da su joj vrata NATO-a širom otvorena. To ne znači da se BiH oslobađa ove obaveze za samo članstvo u Savezu, nego se time progresivni dio vlasti u našoj zemlji želi potaknuti na intenzivniji angažman u vojnim mirovnim misijama u svijetu te na završetak procesa rješavanja viškova oružja i municije, što su, također, uvjeti za aktiviranje MAP-a.
Da se BiH za aktivaciju MAP-a zbog neispunjenja svih uvjeta djelomično progleda kroz prste, bila bi potrebna suglasnost većine članica NATO-a, a takva ideja uz lobiranje prvenstveno Turske i Hrvatske navodno već ima široku podršku. Ovakav novi pristup prema BiH kada su u pitanju NATO integracije, prvenstveno se tumači kao potez koji doprinosi očuvanju i jačanju stabilnosti na Balkanu. Istovremeno, on sa sobom nosi poništenje efekata koje ruska politika ima na RS.
