Bosna i Hercegovina je, prema podacima Europskog statističkog ureda (Eurostat), pri dnu liste europskih zemalja po produktivnosti rada, a pri tom produktivnost bh. radnika iz godine u godinu opada. Gospodarski i ekonomski stručnjaci su suglasni i u razgovoru za "Nezavisne" objašnjavaju da bez tehnološkog razvoja i ulaganja u stručni kadar nema ni rasta produktivnosti.
U Eurostatovim podacima rađenim od 2011. do 2017. godine, produktivnost je predstavljena kao dodata vrijednost uz faktorske troškova podijeljene s brojem zaposlenih, i to u omjeru predstavljenom uglavnom u tisućama eura po zaposlenoj osobi.
Dno
Na ovoj listi, u većini od 12 kategorija prema kojima je rađena statistika BiH se rame uz rame s Bugarskom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom nalazi na samom dnu produktivnosti.
Tako je, prema ovim podacima, bh. radnik u sektoru administracije i poslovima u oblasti podršketijekom 2017. godine privredio tek 9.100 eura, dok je taj broj u Hrvatskoj 14.500 eura, a u razvijenim zapadnim zemljama se kreće u prosjeku oko 30.000 eura. Najveći je u Irskoj, gdje jedan radnik godišnje privredi 119.000 eura.
U ovoj oblasti nismo najgori, jer su ispod nas Srbija s 8.500 eura, Bugarska s 8.400 i Sjeverna Makedonija sa 6.500 eura godišnje.
U oblasti profesionalne, znanstvene i tehničke aktivnosti produktivnost bh. radnika je tijekom 2017. godine bila 14.500 eura, a ispod nas na listi su Srbija s 12.300 eura i Sjeverna Makedonija s 10.300 evu, dok je taj broj u Švicarskoj najveći i iznosi 145.000 eura.
Veliki jaz između BiH i Islanda evidentiran je u oblasti nekretnina, jer je bh. radnik 2017. godine privrijedio tek 24.700 eura, a u istom periodu radnik na Islandu je zaradio 353.100 eura.
Radnik u BiH u oblasti informacija i komunikacija 2017. godine je privredio 30.000 eura, dok je radnik u Irskoj baveći se istom djelatnošću u istom periodu privredio 285.700 eura.
Loše, lošije...
U oblasti struje i plina primjetna je velika razlika između zemalja regije, uključujući i BiH i zapadnoevropskih zemalja, te dok jedan bh. radnik zaradi 30.300 eura, njegov kolega u Norveškoj zaradi 472.200 eura. Lošija situacija je u rudarstvu, gdje je bh. građanin 2017. godine privredio 18.500 evra, dok je građanin Norveške za isto vrijeme privredio 934.800 eura.
Takođe, produktivnost bh. radnika koji se bavi veleprodajom i maloprodajom godišnje vrijedi 13.900 eura, radnika u Srbiji u istoj oblasti 12.200 eura, a onog u Sjevernoj Makedoniji tek 10.000 evra, dok za isti posao u Švicarskoj radnik privrijedi 163.000 eura.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca RS, rekao je da ovakvi podaci ne iznenađuju, jer svo gospodarstvo BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije još leži na tehnološkom razvoju Jugoslavije i to je razlog niske produktivnosti.
"Bez ozbiljnih investicija u tehnologiju nema visoke produktivnosti i nema visokih plaća", rekao je kratko Trivić za "Nezavisne".
Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore RS, rekao je da je neophodno promijeniti odnos zaposlenih prema poslu.
"Uloga radnika u procesu proizvodnje utiče na konkurentnost našeg gospodarstva. Potrebna su suvremena ulaganja u kadrove, uvođenje naprednih tehnoloških rješenja, kao i ulaganje u infrastrukturu", kazao je Blagojević.
Istaknuo je da korištenje savremenih tehnologija bez ulaganja u ljudski kapital može imati samo ograničene efekte.
"Važno je da samo radnici koji su obučeni koriste modernu tehnologiju. Treba imati kontinuiran rad u osposobljavanju i usavršavanju radnika kako bi koristili suvremene tehnologije i bili produktivniji", zaključio je Blagojević za Nezavisne.
U Eurostatovim podacima rađenim od 2011. do 2017. godine, produktivnost je predstavljena kao dodata vrijednost uz faktorske troškova podijeljene s brojem zaposlenih, i to u omjeru predstavljenom uglavnom u tisućama eura po zaposlenoj osobi.
Dno
Na ovoj listi, u većini od 12 kategorija prema kojima je rađena statistika BiH se rame uz rame s Bugarskom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom nalazi na samom dnu produktivnosti.
Tako je, prema ovim podacima, bh. radnik u sektoru administracije i poslovima u oblasti podršketijekom 2017. godine privredio tek 9.100 eura, dok je taj broj u Hrvatskoj 14.500 eura, a u razvijenim zapadnim zemljama se kreće u prosjeku oko 30.000 eura. Najveći je u Irskoj, gdje jedan radnik godišnje privredi 119.000 eura.
U ovoj oblasti nismo najgori, jer su ispod nas Srbija s 8.500 eura, Bugarska s 8.400 i Sjeverna Makedonija sa 6.500 eura godišnje.
U oblasti profesionalne, znanstvene i tehničke aktivnosti produktivnost bh. radnika je tijekom 2017. godine bila 14.500 eura, a ispod nas na listi su Srbija s 12.300 eura i Sjeverna Makedonija s 10.300 evu, dok je taj broj u Švicarskoj najveći i iznosi 145.000 eura.
Veliki jaz između BiH i Islanda evidentiran je u oblasti nekretnina, jer je bh. radnik 2017. godine privrijedio tek 24.700 eura, a u istom periodu radnik na Islandu je zaradio 353.100 eura.
Radnik u BiH u oblasti informacija i komunikacija 2017. godine je privredio 30.000 eura, dok je radnik u Irskoj baveći se istom djelatnošću u istom periodu privredio 285.700 eura.
Loše, lošije...
U oblasti struje i plina primjetna je velika razlika između zemalja regije, uključujući i BiH i zapadnoevropskih zemalja, te dok jedan bh. radnik zaradi 30.300 eura, njegov kolega u Norveškoj zaradi 472.200 eura. Lošija situacija je u rudarstvu, gdje je bh. građanin 2017. godine privredio 18.500 evra, dok je građanin Norveške za isto vrijeme privredio 934.800 eura.
Takođe, produktivnost bh. radnika koji se bavi veleprodajom i maloprodajom godišnje vrijedi 13.900 eura, radnika u Srbiji u istoj oblasti 12.200 eura, a onog u Sjevernoj Makedoniji tek 10.000 evra, dok za isti posao u Švicarskoj radnik privrijedi 163.000 eura.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca RS, rekao je da ovakvi podaci ne iznenađuju, jer svo gospodarstvo BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije još leži na tehnološkom razvoju Jugoslavije i to je razlog niske produktivnosti.
"Bez ozbiljnih investicija u tehnologiju nema visoke produktivnosti i nema visokih plaća", rekao je kratko Trivić za "Nezavisne".
Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore RS, rekao je da je neophodno promijeniti odnos zaposlenih prema poslu.
"Uloga radnika u procesu proizvodnje utiče na konkurentnost našeg gospodarstva. Potrebna su suvremena ulaganja u kadrove, uvođenje naprednih tehnoloških rješenja, kao i ulaganje u infrastrukturu", kazao je Blagojević.
Istaknuo je da korištenje savremenih tehnologija bez ulaganja u ljudski kapital može imati samo ograničene efekte.
"Važno je da samo radnici koji su obučeni koriste modernu tehnologiju. Treba imati kontinuiran rad u osposobljavanju i usavršavanju radnika kako bi koristili suvremene tehnologije i bili produktivniji", zaključio je Blagojević za Nezavisne.
